Bačka Topola
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 23

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Bačka Topola


    Na međunarodnom putu Beograd - Novi Sad - Subotica - Mađarska, na padinama Telečkih brežuljaka, u dolini reke Krivaje, smeštena je Bačka Topola na površini od 596 km2.

    Na severu se graniči sa opštinom Subotica, na severoistoku sa opštinom Senta, na istoku sa opštinom Ada, na jugoistoku je opština Bečej, na jugu se nalazi opština Mali Iđoš, na jugozapadu je opština Kula, a na zapadu opština Sombor.

    Prema poslednjem popisu 2002. godine, opština Bačka Topola ima ukupno 38.242, a grad Bačka Topola 16.600 stanovnika. Nacionalna struktura stanovništva je sledeća: Mađari – 59%, Srbi – 30%, Crnogorci – 1,4%, Rusini – 0,8%, Slovaci – 0,5%, ostali – 8,3%.

    Od 1462. godine ovo područje je feudalno imanje, a u XVI veku veće naseljeno mesto koje kasnije naseljavaju Srbi, Mađari, Slovaci, Hrvati, Rusini, Crnogorci i drugi. Od 1873. godine, kada je uvedena železnička pruga Subotica - Novi Sad, Bačka Topola se ekonomski brže razvija.

    To je raskrsnica za šest pravaca u području srednje i severne Bačke.

    U Bačkoj Topoli su značajne građevine s karakteristikama baroknog stila, a katolička crkva (1905) je u pseudogotskom stilu (toranj visok 74 m). U Bačkoj Topoli su razvijeni zanatstvo i trgovina, zatim industrija nameštaja, metalnih proizvoda i testenine, mlinarstvo i drugo.
    Na 13.5 km (preko Bajše) od Bačke Topole je Poljoprivredno-turistički kombinat "Panonija", a 6 km u pravcu Subotice poljoprivredno dobro "Zobnatica" s čuvenom ergelom konja (osnovana 1750). U "Zobnatici" se gaje konji engleske polukrvne rase "bački konj", pobednici mnogih nacionalnih i internacionalnih takmičenja.

    Istorija

    Zbog izvanrednog položaja ovaj kraj je predstavljao privlačno stanište još od praistorijskih dana. U pisanim izvorima bačkotopolski kraj prvi put se pominje 1462. godine. Naselje sa nazivom Topola se spominje i u poreskom popisu Kaločke nadbiskupije, u doba turske vladavine, 1543. godine. Oblik Topoly nalazimo prvi put u popisu mesta kaločke nadbiskupije, potvrđenih kraljevskim zaštitnim pismom, 1665. godine. Sličan oblik naziva navodi se i u spisku poreskih zaduženja prvog austrijskog popisa 1686. godine kojim je obuhvaćeno 60 kuća tadašnjeg mesta Topoly. U istoriji naselja 1750. godina predstavlja prekretnicu. Grof Antun Grašalković 15. septembra 1750.godine zadužuje slobodnjaka Ferenca Čizovskija za naseljavanje bačkotopolske pustare. Već 1774. godine u Bačkoj Topoli postoji 247 kuća naseljenih, uglavnom Mađarima i Slovacima. Status varošice kao središte ovog kraja dobila je 1806. godine

    Privreda

    Poljoprivredna proizvodnja opštine Bačka Topola čini oko 57% ukupne privredne delatnosti. na preko 52.000 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta. Prerađivački kapaciteti su veoma zastupljeni. u klanici živine, i klanici krupne stoke, takođe jedna od najvećih u zemlji. U okviru "Agro-industrijskog kombinata" Bačka Topola radi i fabrika animalnih belančevina i AD "Žitko" je radna organizacija za preradu svih žitarskih proizvoda. Sistemi akumulacionih jezera na Zobnatici, Panoniji, Krivaji i Pobedi omogućavaju navodnjavanje zemljišta.

    Infrastruktura

    Veoma je povoljan i saobraćajno-geografski položaj opštine Bačka Topola. Kroz nju prolazi Međunarodni put E-5 i međunarodna železnička magistrala Beograd-Subotica-Budimpešta. Tu se ukrštaju savremeni regionalni putevi Senta-Sombor-(Bajmok), Bečej-Kula-B.Palanka, kao i veliki broj asfaltiranih lokalnih puteva značajnih što sa centrom povezuju dvadesetak naseljenih mesta.
    Zahvaljujući takvom saobraćajno-geografskom značaju i ekonomskom položaju perspektive razvoja opštine Bačka Topola su velike, s obzirom na izgradnju proketovane magistralne komunalne infrastrukture, a na prvom mestu novog Autoputa E-75, Brze pruge Beograd-Budimpešta i gasovoda.
    Perspektive razvoja opštine Bačka Topola su velike, s obzirom da se prostire pored međunarodnog puta E-5 i nedavno izgrađenog autoputa E-75. Privredi stoji na raspolaganju i željeznička pruga, a u planu je i izgradnja brze pruge železničkog saobraćaja Beograd - Budimpešta. Delimično je izgrađen i gasovod.

    Obrazovanje

    Inače u opštini radi osam osnovnih škola, jedna muzička škola, više predškolskih ustanova i tri srednje škole. Nastava se izvodi na srpskom i mađarskom jeziku.

    Turizam

    Bačkotopolska opština poseduje izuzetne turističke resurse. Poljoprivredna dobra "Zobnatica", "Krivaja" i "Panonija" predstavljaju bisere panonske ravnice. Svojom infrastrukturom i kapacitetima, u jugoslovenskim okvirima, predstavljaju značajne punktove kongresnog i sportskog turizma. "Zobnatica" je najstarija ergela konja u Srbiji i Crnoj Gorii sa pokrivenim manježom, jedinstvenim muzejom konjarstva i konjičkog sporta, novoizgrađenim hipodromom, "Zobnatica" predstavlja okosnicu jugoslovenskog konjičkog sporta. Sportski lov i ribolov je takođe razvijen. Lovišta opštine redovno posećuju lovci iz zemlje i inostranstva. Rasprostranjeni su zečevi i fazani, a nije nikakva retkost videti prava krda srneće divljači.
    Iz obilja kulturno-istorijskih spomenika, lokalnog karaktera, svojim arhitektonskim izgledom i etnološkim značajem izdvajaju se Zavičajna kuća, Kovačko-kolarska radionica i Vetrenjača-muzej mlinarstva. Rimokatolička crkva u centru grada predstavlja monumentalni spomenik arhitekture sa početka prošlog veka.


    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  2. #2

  3. #3

    Odgovor: Bačka Topola

    Citat camilla kaže: Pogledaj poruku
    ovo je moj rodni grad
    Zar je samo to, sve što imate da kažete o njemu?

    Slobodno napišite više, neke članove koji pišu poštedimo i ne pojedemo ih, odmah, već nešto kasnije kad se opuste i budu mekši i lakši za konzumaciju.

  4. #4

    13 Odgovor: Bačka Topola

    Bačka Topola je ekstra ja sam u njoj proveo godinu dana. Bio sam u vojsci i bilo mi je super, grad je OK a i lujdi.
    Poruku je izmenio simke, 01.12.2007 u 20:10 Razlog: slova

  5. #5

    13 Odgovor: Bačka Topola

    Bačka Topola je grad koji se prvi urezao u moje pamćenje i moj svet. Mogao je to biti bilo koji drugi grad,ali... Prst sudbine je tako odabrao.Topola je moj rodni grad i sva moja sećanja , uspomene . U vreme kada sam ja bio tinejdžer grad je blistao od sjaja . Radio je VENUS , rekreacioni centar . Bazen , restoran , kafić i disco club ALWAYS . Već tada u 82. ili kasnije bio je to i video disco . Bila su to spokojna vremena . Nastavak nekom drugom prilikom ... Pozdrav svima !! Ako neko ima slične uspomene , neka ih napiše ! Hvala !

  6. #6

    Odgovor: Bačka Topola

    Evo da i ja dam svoj prilog o Backoj Topoli. Ja sam rucala u restoranu "Capriolo", nosim samo lepa secanja Restoran je izgledom prelep



    ima saunu



    prelep prilaz restoranu.



    Hrana je vise nego odlicna, preporucila bih vam supu od morke i karadjordjevu sniclu.

  7. #7

    Odgovor: Bačka Topola

    Citat cvishna kaže: Pogledaj poruku
    ... nosim samo lepa secanja
    I ja . Pokušavam sad da se setim šta mi je sve pričao o B.T i prvo mi pade na pamet spominjanje Točka (neki restoran, klub, šta li...).

    Definitivno, gradove zavolim zbog ljudi i samo zbog ljudi. Da nisam volela njega, ne bih ni otvarala ovu temu da čitam, ili bih eventualno jednom kada mi zatreba, pogledala auto kartu.

    Ljubav je najvažnija . A u Topoli ( i okolini) je plodno tlo za njen rast .

  8. #8

    Odgovor: Bačka Topola

    Bila sam u nedelju u Bačkoj Topoli, bio je vašar...jagnjetina sa ražnja, pljeskavice kod čuvene "Mice", muzika, šetanje, mnoštvo raspoloženih ljudi se sakupilo na jednom mestu...a posle toga na jezeru...baš sam se oduševila jezerom...sve pohvale za urednost grada

  9. #9

    Odgovor: Bačka Topola

    Ljudi šta da vam kažem dodjite u bačku topolu svakog meseca ima vašar,na leto možete se okupati u jezero a ima i finih restorana.

  10. #10

    Odgovor: Bačka Topola

    I ja sam kao i paki sluzio vojsku u Topoli,nijedne sekunde se nisam pokajao iako je bilo naporno...Obozavao sam da kidnem preko ograde pa pobegnem "Kod Milosa" na klopu,savrsenu karadjordjevu je spremao... Centar je super,svidja mi se,ne mogu jedino da se setim naziva lokala i to me muci

  11. #11

    Odgovor: Bačka Topola

    U tom mestu zivi jedna osoba koju ja mnogo NE GOTIVIM,da se tako izrazim,pa nisam ljubitelj ni toga grada.
    Ta devojka me jako nervira....Mozda je neko odavde i zna,ali ne zelim da je imenujem....
    Grrrrrr.....

  12. #12

    Odgovor: Bačka Topola

    A ja pa imam u Bačkoj Topoli jednu ženu koju neizmerno volim.

  13. #13

    Odgovor: Bačka Topola

    Moram da podelim svoje oduševljenje jezerom u Bačkoj Topoli. Mesto je idealno za porodicu s decom Plićak je dovoljne površine da se u njemu deca dugo zabavljaju, a roditelji ne moraju da brinu. Ima školjkica i kamenčića, što obezbeđuje odličnu "igru istraživača". Ima hladovine, pa nema brige oko gorenja na suncu. Voda je čista i dovoljno osvežavajuća po svojoj temperaturi. Plažice su odlične za roditeljsku dremku ili mirno čitanje novina dok su deca "zaneta" istraživanjem po plićaku. Priroda je lepa, nema buke, dreke i raznih izvora zabave koju je potrebno dodatno plaćati. Molovi obezbeđuju dovoljnu atrakciju skaknja u vodu. Prija jednostavnost odmora na ovom jezeru, pravi povratak prirodi Preporučujem porodicama.

  14. #14

    Odgovor: Bačka Topola

    U Backoj Topoli sam zivela skoro cetri godine.Sam grad je lep,mada bi mogao biti daleko cistiji,i to je ujedno i jedina,da tako kazem,mana tom gradu.Sve sto vam treba,to mozete naci u samom centru,koji nije velike povrsine,tako da vas noge nece zaboleti,dok obavite neke svoje poslove.Sami ljudi su veoma srdacni.Stekla sam puno prijatelja,sa kojima sam i dan danas,posle skoro dve godine kako sam se odselila,u kontaktu,i vidjamo se kad nam se ukaze prilika za to.Stvarno,samo reci pohvale.
    Nije teško biti fin ali je nekad glupo...

  15. #15

    Odgovor: Bačka Topola


    Centar

    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku
    Rimokatolička crkva u centru grada predstavlja monumentalni spomenik arhitekture sa početka prošlog veka.


    ‘’Sagrađen u neogotskom stilu i u julu 1905. godine posvećen jedan od najvećih sakralnih objekata tadašnje Mađarske (u njega može da stane 5.000 ljudi).‘’

    Zgrada pored crkve je muzej.

    ''Muzej se nalazi u verovatno najstarijoj zgradi u gradu, u nekadašnjem Kraj-kaštelu. Zgradu je dao izgraditi grof Pal Kraj 1802. godine. 1990-ih godina je svrstana među spomenike posebne vrednosti, čime je otpočela i rekonstrukcija zgrade. Sam muzej se nalazi na spratu, a prizemlje služi kao izložbeni prostor i sala za venčavanja.''

    Bačka Topola formirala se uz tok reke Krivaje. To je istočni krak ove vojvođanske reke duge nepunih 100 kilometara, koji izvire na granici sa mađarskom u Tavankutu. Zovu je i Topolska Krivaja, a onaj zapadni krak, onako neobavezno, naziva se i Moravička Krivaja (po Staroj Moravici kroz koju protiče). Po izlasku iz Zobnatičkog jezera na severnom kraju mesta teče paralelno sa Međunarodnim putem.


    Kod centra, ispod mostića na putu ka Somboru ili Kuli (Bajši, mestu Krivaja ili Staroj Moravici).


    Reka Krivaja blizu izlaska iz Bačke Topole.



    Zobnatičko jezero

    Nisam baš bogznakakav poznavalac Bačke Topole, pa sam bio u uverenju da se jezero zove Topolsko. No, nisam bio u pravu (a izgleda i mnogi drugi jer uglavnom nailazim na naziv Topolsko jezero)








    Jezero je lepo uređeno i prijatno izletište i kupalište bačkotopolčana. U nekoj od najava dogadjanja u Vojvodini sam video da se najavlje takmičenje u kuvanju ovčijeg paprikaša, pa je i to bio dodatni razlog da se svrati.


    ''Lesne zaravni u Bačkoj su u stvari blago zatalasane akumulativne ravnice sa malim visinskim razlikama nastale u ledeno doba, navejavanjem lesne površine. Tako su nastale i doline. Najznačajnija je dolina u kojoj teče rečica Krivaja, u kojoj se naselila i Bačka Topola. U okolini Zobnatice, u dolini Bećara opstala je prirodna životna zajednica biljaka i životinja, sada već zaštićenih vrsta u malim otocima na lesnim travnjacima. 1976. godine se uglavnom na ovoj teritoriji, pomoću 7 metara visoke i 296 metara dugačke brane, stvorilo akumulaciono jezero.






    Pristavlljen je kupus sa ovčetinom.

    Na ovom zemljištu svakog proleća još cveta prugasti šafran, svedok nekadašnjeg lepog i nesvakidašnjeg biljnog sveta...
    Bestablovi kozinac, zaštićena retkost naše zemlje, pamuk trava belog cveta kao i Laksmanova ivica su zakonom zaštićene vrste. Važna biljna vrsta lesnih travnjaka je babina kosa koja ovom predelu daje interesantan izgled. Bogatstvo ove padine č ine i mnoge vrste insekata koje u ovo prirodno zajedništvo primamljuju i gmizavce. Blizina vode stvara odlične uslove i za vodozemce. Dolinu odlikuje i jedinstven ptičji svet, sa više od 200 registrovanih vrsta.
    Malo podalje od doline Bećara, u blizini brane jezero pokazuje svoje drugo lice: uređeno kupalište, štrand kao i mogućnost kampovanja onima koji ovde žele da se odmore.''





    Vetrenjača

    Vetenjača slovi kao muzejska postavka, ali ja nisam video da je otvorena u nekoliko svraćanja. Čuli smo da za posetioce ni nije otvorena, ali da će možda biti.

    No, posrećilo nam se ovaj put jer smo u njoj zatekli članove kolektiva a.d. 'Žitko' koji su izišli na druženje na jezero i tu su sklonili hranu i piće do ONOG trenutka. A čuo sam i otkud to da zatvorena vetrenjača bude otvorena: vetrnjaču je preselilo na ovu lokaciju i konzerviralo je preduzeće 'Žitko', a slika vetrenjače je znak firme i očigledno se ova firma i sada stara o njoj.

    Naravno, iskoristio sam priliku da slikam unutrašnjost vetrenjače.


    ''Sredinom XIX veka su u Bačkoj Topoli funkcionisale čak tri vetrenjače. Koristili su ih za mlevenje žita i kukuruza čak do 1969. godine. Ova karakteristična, tzv. potiska vetrenjača je pre dvadeset godina premeštena sa svog prvobitnog mesta (sa vašarišta) na sadašnju lokaciju, na obalu jezera.''


    Na najvišem nivou snaga se, sa horizontalne osovine na kojoj su krila, prenosi na vertikalnu osovinu.


    Na srednjem nivou snaga se razdeljuje pomoću dva manja zupčanika na dve vertikalne osovine koje kroz pod idu do mlinskih kamenova. Pri razdeljivanju povećava se o broj obrtaja jer se snaga sa većeg prenosi na manje zupčanike.


    Na prvom 'spratu' su dva mlinska kamena o ovakvim sanducima. Meljava pada u prizemni nivo.

    Vetrenajča je podeljena na tri nivoa. Na prvom nivou se može podešavati razdaljina među kamenovima za mlevenje, a i krajnji proizvodi su se vraćali na taj nivo. I mlinar je tu stanovao.

    Na drugom spratu se odvijalo samo mlevenje, tamo su postavljeni kamenovi za mlevenje i sanduci za žito i kukuruz. Na trećem spratu se nalazi mehanizam za prenos snage, koji omogućuje da se jednim okretanjem lopata vetrenjače mlinski kamen okrenu sedam puta.

    Zub vremena ne štedi ni vetrenjaču koja danas već funkcioniše kao muzej, zato je 2006. godine izrađen plan za restauraciju i dalje održavanje, kako bi markantne linije bačkotopolske vetrenjače još dugo vremena bile deo pejzaža.

    Vetrenjača se nalazi pored Zobnatičkog jezera, 1 km od grada prema Subotici.'' (Tekstovi pod navodnicima su sa zvaničnog portala opštine B. Topola.)


    U vreme kada ne služi prvobitnoj nameni a nije ni muzej, vetenjača je poslužila ovako!


    Blizu jezera.

    U dolasku u Bačku Topolu koristili smo tzv. Gunaroški iliti stari Segedinski drum jer na njemu skoro da i nema saobraćaja, u dobrom je stanju a ima slikovitih detalja. Na prilazu Bačkoj Topoli ugledao sam odgajalište podolskih goveda. Narvno, tako nešto se ne propušta. A sem slika, nailazim na tekst koji prenosim u dužim delovima.


    U selu Njegoševo koji kilometar istočno od Bačke Topole.

    Rase koje nestaju – Podolac
    Podolska rasa pripada grupi primigenih goveda i radno-proizvodnom tipu. U prošlosti je bila glavna vučna radna snaga u poljoprivredi Vojvodine. Karakteriše se grubom konstitucijom, velikom otpornošću i skromnošću u pogledu uslova ishrane, smeštaja i nege.


    Moj deda Mita 1944.

    Podolsko ili sivo goveče, do pre 100 godina brojno predominantno na prostorima Vojvodine, danas se praktično nalazi na kraju svog postojanja u našoj zemlji. Usled izmenjenih ekonomskih, kulturnih i tržišnih uslova, broj grla ove rase sada je jedva stotinak. Sačuvana je od potpunog nestanka samo entuzijazmu pojedinih stočara. Momentalo grla ove rase se nalaze samo na tri lokacije u Vojvodini: Beška (Radivoj Tišma), Vršac (Srednja poljoprivredna škola) i Bačka Topola (Sabolč Tružinski). Sva ova grla obuhvaćena su programom očuvanja životinjskih vrsta, u okviru Saveznog zavoda za biljne i životinjske genetičke resurse.

    Poreklo i karakteristike
    Podolsko goveče potiče direktno od evropskog divljeg govečeta, tura ili ura. Ova i njima slična goveda bila su raširena u prošlosti na ogromnom prostoru od ruskih stepa do severnog Jadrana. Podolska rasa spada u krupna goveda. Dlaka je jednobojno siva, sa tamnim senčenjima na vratu, trbuhu i spoljašnjim stranama udova. Ima izuzetno velike rogove, u obliku ilire, čija dužina može biti i jedan metar, a raspon i do metar i po. Ova rasa se odlikuje čvrstim papcima i nogama pravilnih stavova, suvih zglobova sa snažnim tetivama i dugačkim korakom. U 18. i 19. veku smanjuju se površine pašnjaka na kojima su ova goveda gajena zbog širenja oranica. U tako promenjenim uslovima, podolac postaje glavna radna snaga za obradu zemlje, a na teškim ritskim zemljištima nije mu bilo premca. Skroman i izdržljiv, velike snage i otpornosti, bio je u tom periodu jedan od glavnih činilaca intenzifikacije ratarske proizvodnje.


    Podolska rasa iz Vojvodine uticala je na stvaranje kolubarskog govečeta u Srbiji u području gornjeg toka reke Kolubare, i na govedarstvo Bosanske Posavine, gde je gajeno posavsko goveče ili posavska gulja. Prodorom simentalca u Vojvodinu, podolac je poslužio kao osnova za stvaranje domaće šarene rase, primenom metoda pretapajućeg ukrštanja.

    Proizvodne osobine
    U pogledu fizioloških osobina, podolsku rasu karakterišu kasnostasnost i niska proizvodnja mleka i mesa. Od svih njenih proizvodnih svojstava, najbolje je izražena radna sposobnost, koja je, međutim, u uslovima intenzivne poljoprivredne proizvodnje izgubila na značaju.


    Proizvodnja mleka krava je vrlo niska. Praktično se može reći da je količina mleka tolika da obezbedi ishranu teleta. Upravo je podolska rasa u našim uslovima korišćena u sistemu krava doilja (krava-tele), jer se krave u najvećem broju nisu muzle, već su na pašnjacima odgaivale telad. Taj sistem se danas ponovo uvodi, ali sa daleko produktivnijim, specijalizovanim rasama.

    …Meso je suvo i žilavo. Od ostalih osobina koje karakterišu ovu rasu, navode se sledeće: sposobnost adaptacije na klimatske prilike; otpornost na bolesti …Podolac je odgajan u najekstenzivnijim uslovima. Za letnju ishranu korišćeni su pašnjaci, koji su najčešće od jula i avgusta, u sušnim godinama, bez zelene trave. Posle skidanja useva, korišćena su strnjišta, kukuruzišta, repišta..., i tako do duboko u jesen. Zimska ishrana je bila još oskudnija, najčešće na slami i kukuruzovini. Samo u retkim slučajevima dodavana je zrnasta hrana, isključivo oteljenim kravama ili volovima pred početak radova. I u takvim uslovima ishrane i nege, podolac, izvaredno prilagođen sredini panonske ravnice, davao je adekvatnu proizvodnju pruženim uslovima.


    Za mene su podolska,bela goveda, bila uobičajena slika. No, odjednom sam, tamo negde izmedju 70-tih i 80-tih shvatio da ih više ne viđam.

    Perspektiva
    U pojedinim zemljama, za rase koje su u opasnosti da nestanu, doneti su programi za njihovo očuvanje, ili, kako se najčešće kaže, za konzervisanje genetskih resursa. .. Kod nas su Čobić i Antov (1992) predložili očuvanje podolske rase, s tim da se njen broj povećava na minimum 250 grla...''

    (Iz članka u časopisu ”Iz istorije poljoprivrede’’autori dr Georgi Antov, dr Anđelija Antov, dr Timotej Čobić, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad; objavljeno na sajtu poljoprivreda info.)
    Poruku je izmenio nenad.bds, 14.06.2010 u 00:09

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •