Na međunarodnom putu Beograd - Novi Sad - Subotica - Mađarska, na padinama Telečkih brežuljaka, u dolini reke Krivaje, smeštena je Bačka Topola na površini od 596 km2.
Na severu se graniči sa opštinom Subotica, na severoistoku sa opštinom Senta, na istoku sa opštinom Ada, na jugoistoku je opština Bečej, na jugu se nalazi opština Mali Iđoš, na jugozapadu je opština Kula, a na zapadu opština Sombor.
Prema poslednjem popisu 2002. godine, opština Bačka Topola ima ukupno 38.242, a grad Bačka Topola 16.600 stanovnika. Nacionalna struktura stanovništva je sledeća: Mađari – 59%, Srbi – 30%, Crnogorci – 1,4%, Rusini – 0,8%, Slovaci – 0,5%, ostali – 8,3%.
Od 1462. godine ovo područje je feudalno imanje, a u XVI veku veće naseljeno mesto koje kasnije naseljavaju Srbi, Mađari, Slovaci, Hrvati, Rusini, Crnogorci i drugi. Od 1873. godine, kada je uvedena železnička pruga Subotica - Novi Sad, Bačka Topola se ekonomski brže razvija.
To je raskrsnica za šest pravaca u području srednje i severne Bačke.
U Bačkoj Topoli su značajne građevine s karakteristikama baroknog stila, a katolička crkva (1905) je u pseudogotskom stilu (toranj visok 74 m). U Bačkoj Topoli su razvijeni zanatstvo i trgovina, zatim industrija nameštaja, metalnih proizvoda i testenine, mlinarstvo i drugo.
Na 13.5 km (preko Bajše) od Bačke Topole je Poljoprivredno-turistički kombinat "Panonija", a 6 km u pravcu Subotice poljoprivredno dobro "Zobnatica" s čuvenom ergelom konja (osnovana 1750). U "Zobnatici" se gaje konji engleske polukrvne rase "bački konj", pobednici mnogih nacionalnih i internacionalnih takmičenja.
Istorija
Zbog izvanrednog položaja ovaj kraj je predstavljao privlačno stanište još od praistorijskih dana. U pisanim izvorima bačkotopolski kraj prvi put se pominje 1462. godine. Naselje sa nazivom Topola se spominje i u poreskom popisu Kaločke nadbiskupije, u doba turske vladavine, 1543. godine. Oblik Topoly nalazimo prvi put u popisu mesta kaločke nadbiskupije, potvrđenih kraljevskim zaštitnim pismom, 1665. godine. Sličan oblik naziva navodi se i u spisku poreskih zaduženja prvog austrijskog popisa 1686. godine kojim je obuhvaćeno 60 kuća tadašnjeg mesta Topoly. U istoriji naselja 1750. godina predstavlja prekretnicu. Grof Antun Grašalković 15. septembra 1750.godine zadužuje slobodnjaka Ferenca Čizovskija za naseljavanje bačkotopolske pustare. Već 1774. godine u Bačkoj Topoli postoji 247 kuća naseljenih, uglavnom Mađarima i Slovacima. Status varošice kao središte ovog kraja dobila je 1806. godine
Privreda
Poljoprivredna proizvodnja opštine Bačka Topola čini oko 57% ukupne privredne delatnosti. na preko 52.000 hektara plodnog poljoprivrednog zemljišta. Prerađivački kapaciteti su veoma zastupljeni. u klanici živine, i klanici krupne stoke, takođe jedna od najvećih u zemlji. U okviru "Agro-industrijskog kombinata" Bačka Topola radi i fabrika animalnih belančevina i AD "Žitko" je radna organizacija za preradu svih žitarskih proizvoda. Sistemi akumulacionih jezera na Zobnatici, Panoniji, Krivaji i Pobedi omogućavaju navodnjavanje zemljišta.
Infrastruktura
Veoma je povoljan i saobraćajno-geografski položaj opštine Bačka Topola. Kroz nju prolazi Međunarodni put E-5 i međunarodna železnička magistrala Beograd-Subotica-Budimpešta. Tu se ukrštaju savremeni regionalni putevi Senta-Sombor-(Bajmok), Bečej-Kula-B.Palanka, kao i veliki broj asfaltiranih lokalnih puteva značajnih što sa centrom povezuju dvadesetak naseljenih mesta.
Zahvaljujući takvom saobraćajno-geografskom značaju i ekonomskom položaju perspektive razvoja opštine Bačka Topola su velike, s obzirom na izgradnju proketovane magistralne komunalne infrastrukture, a na prvom mestu novog Autoputa E-75, Brze pruge Beograd-Budimpešta i gasovoda.
Perspektive razvoja opštine Bačka Topola su velike, s obzirom da se prostire pored međunarodnog puta E-5 i nedavno izgrađenog autoputa E-75. Privredi stoji na raspolaganju i željeznička pruga, a u planu je i izgradnja brze pruge železničkog saobraćaja Beograd - Budimpešta. Delimično je izgrađen i gasovod.
Obrazovanje
Inače u opštini radi osam osnovnih škola, jedna muzička škola, više predškolskih ustanova i tri srednje škole. Nastava se izvodi na srpskom i mađarskom jeziku.
Turizam
Bačkotopolska opština poseduje izuzetne turističke resurse. Poljoprivredna dobra "Zobnatica", "Krivaja" i "Panonija" predstavljaju bisere panonske ravnice. Svojom infrastrukturom i kapacitetima, u jugoslovenskim okvirima, predstavljaju značajne punktove kongresnog i sportskog turizma. "Zobnatica" je najstarija ergela konja u Srbiji i Crnoj Gorii sa pokrivenim manježom, jedinstvenim muzejom konjarstva i konjičkog sporta, novoizgrađenim hipodromom, "Zobnatica" predstavlja okosnicu jugoslovenskog konjičkog sporta. Sportski lov i ribolov je takođe razvijen. Lovišta opštine redovno posećuju lovci iz zemlje i inostranstva. Rasprostranjeni su zečevi i fazani, a nije nikakva retkost videti prava krda srneće divljači.
Iz obilja kulturno-istorijskih spomenika, lokalnog karaktera, svojim arhitektonskim izgledom i etnološkim značajem izdvajaju se Zavičajna kuća, Kovačko-kolarska radionica i Vetrenjača-muzej mlinarstva. Rimokatolička crkva u centru grada predstavlja monumentalni spomenik arhitekture sa početka prošlog veka.