Svi znamo da su drevne Maje poznate po svom pismu, razvijenoj astronomiji, veličanstvenim građevinama napravljenim bez upotrebe gvozdenog alata, matematici, ali ono što je meni najzanimljivije je njihov kalendar, koji se u velikoj meri poklapa sa današnjim merenjem vremena.
Njihovo poznavanje astronomije, i to bez upotrebe teleskopa je za svaku pohvalu, i na osnovu astronomskih posmatranja sačinili su tri kalendara koji su bili paralelno u upotrebi: Hab, Tcolkin i kalendar poznat kao Dugo odbrojavanje (Long Count).
Maje su bile svesne činjenice da jedna godina traje nešto više od 365 dana i oni su proračunali da ona traje 365,242036 dana (radi upoređivanja, godina po gregorijanskom danu traje 365.2425 dana).
Na osnovu tih proračuna oni su solarni kalendar Hab podelili na 19 meseci, koji su se zvali Uinal. Svaki je imao ime i odgovarajući simbol. Prvih 18 meseci su imali po 20 dana, a poslednji, koji se zvao Uajeb, je imao samo 5. Razliku od četvrtine dana koja im ostaje svake godine su takođe nadoknađivali ali mi nije poznato na koji način. Dani unutar jednog meseca su numerisani od 0 do 19, osim Uajeba koji je numerisan od 0 do 4. Tih 5 dana su smatrani kao veoma loši. Za vreme tih dana vladala je opšta panika, svi poslovi su obustavljani, vatre gašene i nisu se jela vruća jela. Biti rođen tokom tih dana značilo je prokletstvo i patnju tokom života.
Meseci po Habu
Tcolkin, poznat i kao Sveti krug, je ciklus od 260 dana. Po njemu su se upražnjavali verski obredi. Godinu čini osnovna jedinica koja se zvala Kin, reč koja označava dan. Tcolkin ima ciklus od 20 naziva dana koji su kombinovani sa ciklusom od 13 brojeva dana. Svaki od ovih 20 dana je imao slikovni simbol koji ga je predstavljao. Pokušaću u kratkim crtama da opišem kako je on funkcionisao. On se sastojao od dva zupčanika. Na manjem je kod svakog zupca bio napisan broj od 1 do 13 koji je predstavljao dan. On je nalegao na veći zupčanik koji je na sebi imao 20 uklesanih simbola koji su predstavljali mesece (13 brojeva koji predstavljaju dane x 20 meseci je 260 dana). Taj veći zupčanik je bio uklopljen na treći zupčanik koji je predstavljao Hab kalendar (na njemu je bilo 365 zubaca i svaki je imao oznaku dana po tom kalendaru). To je rađeno kako bi se lakše upoređivala ova dva kalendara i gledao njihov međusobni odnos. Maje su datum označavale vrednostima sa oba kalendara. Ako uzmemo da jednog dana Tcolkin pokazuje datum 1 Kan, a Hab 1 Pop (to bi se označavalo 1 Kan 1 Pop), da bi se ponovo na isti dan poklopila ta dva datuma treba da prođe 52 godine.
Rekonstrukcija Tcolkina
Brojevi
Simboli na većem zupčaniku
Dugo odbrojavanje nije pokazivao datum, već broj dana koji je protekao od dana koji su oni odredili kao početak njihovog kalendara, i koristili su ga za označavanje važnih događaja. Maje su kao polaznu tačku njihovog kalendara odredile datum koji bi, kada se preračuna u Gregorijanski kalendar, odgovarao 13. avgustu 3114 p.n.e.. On se sastoji iz nekoliko celina od kojih svaka ima određen vremenski raspon. Ti rasponi su sledeći:
Baktun 144 000 dana
Katun 7200 dana
Tun 360 dana
Uinal 20 dana
Kin 1 dan
Svaka od ovih celina je imala poseban simbol.
Simboli i celine Dugog odbrojavanja
Koristeći ove simbole u kombinaciji sa brojevima, bilo koji datum može se predstaviti kao broj dana koji su prošli od početka kalendara. Datum se izražavao u pet cifara. Na primer, na jednoj steli je nađen datum 8.12.14.8.15. To se računa na sledeći način:
8 baktuna x 144 000 dana= 1 152 000 dana
12 katuna x 7200 dana= 86 400 dana
14 tuna x 360 dana= 5 040 dana
8 uinala x 20 dana= 160 dana
15 kina x 1 dan= 15 dana
Kada se sve to sabere (1 152 000+86 400+5 040+160+15) dobije se 1 243 615. to se tumači da se neki događaj dogodio 1 243 615 dana od tačke od koje računaju merenje vremena.
Najzanimljivija stvar u vezi Dugog odbrojavanja je činjenica da se on završava, to jest da ima svoj kraj. Mnogi taj kraj dovode u vezu sa krajem sveta i sličnim apokaliptičnim teorijama. Taj kalendar se završava (preračunato na gregorijanski kalendar) 21. decembra 2011.