Dogodilo se na današnji dan - Strana 57
Strana 57 od 98 PrvaPrva ... 747555657585967 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 841 do 855 od ukupno 1456
  1. #841

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 8. januar




    1297. Italijanski plemić Frančeskino Grimaldi u Monaku uspostavio dinastiju Grimaldi, i danas na vlasti. Prerušen u kaluđera, Grimaldi krišom ušao u tvrđavu Monako, pod vlašću Đenove, potom unutra pustio svoje vojnike i zaposeo tvrđavu. Kao Renije I vladao do smrti, 1314.



    1324. Umro italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovekovni putnik. 1271, sa 17 godina, krenuo iz Venecije ka Dalekom istoku, a njegovi doživljaji, zabeleženi u delu "Knjiga svetskih čudesa", kasnije poznatom pod nazivom "Milion", podstakli pomorce evropskih zemalja da krenu u potragu za morskim putevima ka Dalekom istoku. Pretpostavka o njegovom rođenju na Korčuli zasniva se na dokumentu iz XV veka, a po kom je porodica Polo poreklom iz Dalmacije.



    1642. Umro italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej, čija su istraživanja postavila temelje modernoj mehanici i fizici. Pomoću teleskopa koji je sam konstruisao otkrio Jupiterove satelite, Saturnov prsten i pege na Suncu. Zalaganje za Kopernikov heliocentrični sistem dovelo ga u sukob s Katoličkom crkvom, pa je njegov rad od 1616. bio pod nadzorom Inkvizicije.



    1679. Francuski istraživač Rober Kavelije de la Sal otkrio vodopade Nijagare.



    1807.
    Ustanici u Prvom srpskom ustanku zauzeli Kalemegdansku tvrđavu, u koju su se Turci sklonili po zauzimanju Beograda 12. decembra 1806. Beograd posle 380 godina ponovo postao prestonica srpske države. Šest godina kasnije, po slomu ustanka, Turci ponovo osvojili Beograd.



    1896. Umro francuski pisac Pol Verlen. Poeziju obogatio novom muzikalnošću, a lirski izraz novim nijansama. Njegova poema "Pesničko umeće" prihvaćena kao manifest simbolizma.



    1923.
    Posle izveštaja Reparacione komisije, krajem 1922, da Nemačka kasni sa isporukama uglja na ime ratne odštete Francuskoj i Belgiji, francuske i belgijske trupe ušle u Rursku oblast. Kriza sporazumno rešena sredinom 1924, Francuzi u julu 1925. počeli da evakuišu trupe iz Rura.

    1926. Abdul Aziz Ibn Saud postao kralj Hedžasa, naziv zemlje promenjen u Saudijska Arabija.



    1935. Rođen američki muzičar Elvis Aron Prisli, tzv. Kralj roka, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina XX veka. Prodao više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova. Umro 1977. od prekomerne upotrebe alkohola i droge.



    1942. Rođen Stiven Hoking, engleski fizičar. Reputaciju jednog od vodećih svetskih naučnika XX veka stekao po objavljivanju knjige o poreklu univerzuma "Kratka istorija vremena".



    1959. General Šarl de Gol postao prvi predsednik Pete republike Francuske.



    1973. Američki i severnovijetnamski pregovarači Henri Kisindžer i Le Duk To u Parizu obnovili pregovore o okončanju Vijetnamskog rata.



    1976. Umro kineski državnik Džou En Laj, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Kineske revolucije, premijer od 1949. do smrti i šef diplomatije od 1949. do 1958.

    1996.
    Umro francuski političar i državnik Fransoa Miteran, prvi socijalista izabran za predsednika Francuske, 1981. U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, od 1971. lider Socijalističke partije.



    1998. Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest osoba. Dve zgrade Centra, s više od 100 spratova, srušene 11. septembra 2001. u samoubilačkom napadu uz pomoć dva oteta putnička aviona.

    2002. U Albaniji u 117. godini umrla Ćerime Hasan Bardi, jedna od najstarijih Albanki i jedna od nekoliko osoba na svetu koje su živele u tri veka.

    2003. Skupština Crne Gore izabrala novu vladu Crne Gore, s premijerom Milom Đukanovićem na čelu.

    2003.
    Posle nekoliko napada na pripadnike snaga SAD, u Kuvajtu objavljen religiozni proglas koji zabranjuje ubijanje nemuslimana, čime su ojačani postojeći zakoni.

    2004. Umro duhovni vođa egipatske zabranjene organizacije Muslimanska braća Mamun al Hodeibi.

    2004. Britanska kraljica Elizabeta najvećem brodu na svetu, namenjenom za krstarenje i dugom 345 metara, dala ime Kraljica Meri. Brod vredan 800 miliona dolara.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  2. #842

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 9. januar




    1792. Mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat, započet u avgustu 1787, Rusija proširila granicu do Dnjestra.

    1793. Francuz Žan-Pjer Blanšar izveo prvi let balonom iznad Severne Amerike.



    1804. Turci ispred manastira Moravica ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela tzv. seča knezova, što je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka.



    1856. Rođen srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije, horovođa Beogradskog pevačkog društva, jedan je od osnivača Srpske muzičke škole. Njegovo delo smatra se najznačajnijom etapom u razvoju srpske nacionalne muzike u XIX veku.




    1873. Umro Šarl Luj Napoleon III, nećak Napoleona Bonaparte, predsednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Tokom njegove vladavine Francuska zaposela Nicu i Savoju i počela kolonijalno osvajanje Indokine. Počeo rat protiv Pruske, zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen s prestola. Posle zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao u Englesku, gde je umro.

    1878. U srpsko-turskom ratu srpska vojska ušla u Niš, Turci narednog dana predali tvrđavu i varoš, okončana turska uprava u tom gradu. Borbe trajale 25 dana, odlučujuća bila pobeda Braničevske brigade na Čegru.

    1878. Umro italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije. Po dolasku na presto, 1861, inaugurisao parlamentarnu monarhiju.



    1908. Rođena francuska književnica Simon de Bovoar, autorka romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja. Životna saputnica filozofa Žan-Pola Sartra.



    1913. Rođen državnik Ričard Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku pod pretnjom smene postupkom impičmenta. Predsednik SAD postao 1969, ponovo izabran 1972, a 1974. se povukao zbog afere Votergejt. 1972. normalizovao odnose s Kinom.



    1922. Rođen gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsednik posle sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. Jedan od osnivača Afričkog demokratskog zbora, 1946, Demokratske stranke Gvineje, 1947, od 1956. na čelu afričkog sindikata Generalne konfederacije radnika crne Afrike. Poslanik teritorijalne skupštine Gvineje 1953, od 1956. do 1958. Skupštine Francuske.



    1942. U Petrovgradu, danas Zrenjaninu, Kikindi i drugim mestima u Banatu, Nemci u Drugom svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana, mađarske okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane reke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano 60 Srba.

    1945. Počelo iskrcavanje trupa SAD, u Drugom svetskom ratu, na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

    1953. Potonuo južnokorejski feribot, poginulo 349 osoba.

    1962. SSSR i Kuba potpisali trgovinski sporazum na osnovu kog je Kuba dobijala robu po povlašćenim cenama. Ugovor prestao da važi 1991.

    1978. U Iranu počela islamska revolucija. Godinu dana kasnije zbačen šah Reza Pahlavi.



    1992. Reagujući na odluku Bošnjaka i Hrvata da od Evropske zajednice traže priznanje suverene Bosne i Hercegovine, Srbi proglasili republiku srpskog naroda u BiH i saopštili da je ta republika federalna jedinica Jugoslavije.

    1996. Čečenski pobunjenici zauzeli bolnicu i uzeli 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici tražili prekid rata u Čečeniji.

    1996. Obustavljen vazdušni humanitarni most za Sarajevo, najveći vazdušni most u istoriji vazduhoplovstva posle sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u Bosni obavljeno 13.000 humanitarnih letova, kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.

    1999. Pri hapšenju, pripadnici SFOR-a ubili bosanskog Srbina Dragana Gagovića, optuženog pred Haškim tribunalom za zločine u ratu i BiH.

    2002. SAD ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996.

    2002. Vlada SAD pokrenula istragu o stečaju multinacionalne elektrodistributerske kompanije Enron, najvećem bankrotstvu u istoriji SAD.



    2003. U izveštaju Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, inspektori za oružje Hans Bliks i Mohamed el Baradej naveli da do tada nisu otkrili nijedan dokaz o tome da Irak poseduje ili razvija hemijsko, biološko ili nuklearno oružje.

    2004. Turska potpisala protokol kojim se ukida smrtna kazna, čak i u slučaju rata, kao prvi korak u pravcu početka pregovora o ulasku te zemlje u EU.

    2005. Palestinci izabrali Mahmuda Abasa za naslednika dugogodišnjeg lidera Jasera Arafata.



    2005. Sudanska islamistička vlada i pobunjenici sa juga zemlje potpisali sporazum kojim je završen najduži građanski rat u Africi, koji je trajao 21 godinu.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  3. #843

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 10. januar


    49. p.n.e. Gaj Julije Cezar izgovorio "Kocka je bačena" i prešao reku Rubikon, po jednoj varijanti rečica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, na granici Italije i Galije, što je označilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva. Počeo građanski rat protiv Pompeja i Senata završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije ubili Cezara 44. p.n.e.




    1356.
    Na državnom saboru u Nirnbergu prihvaćen glavni deo Zlatne bule cara Karla IV, velikog ustavnog zakona nemačke carevine, u svojim osnovama na snazi do 1806.

    1778. Umro švedski prirodnjak Karl fon Line. Uveo binarnu nomenklaturu, po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste. Osnivač Prirodnjačkog muzeja u Upsali i prvi predsednik Švedske akademije nauka.



    1863. U Londonu otvorena prva linija podzemne železnice u svetu.



    1882. Počeo hercegovačko-bokeljski ustanak protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenje zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je tajno podržala Crna Gora, ugušen posle nekoliko meseci.

    1889. Francuska uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače.



    1890. Umro srpski pisac i lekar Laza Lazarević. S devet pripovedaka, koliko je napisao, svrstao se u najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti. Smatra se tvorcem srpske psihološke pripovetke i jednim od najboljih stilista.



    1909. Rođen srpski fizičar i hemičar Pavle Savić. Svetski renome stekao kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. i 1938. u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio izgradnjom Nuklearnog instituta u Vinči i do 1960. bio direktor Instituta. Od 1971. do 1981. bio predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti.

    1917. Umro Frederik Kodi, poznat kao Bafalo Bil, jahač Poni ekspresa, vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone. 1883. organizovao reviju kaubojskih veština, u kojoj je nastupao kao glavna zvezda. Kasnije nastupao u Evropi, uključujući Srbiju.



    1920. U Ženevi izabrano veće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija. Kasnije članice Veća postale Nemačka i SSSR. Zbog političkog neuspeha, Liga naroda prestala da postoji 1939, formalno ukinuta 1946, kada je u Londonu održana prva sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    1922. Artur Grifit postao prvi predsednik Irske posle sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.



    1934. U Nemačkoj pogubljen Marinus van der Lube pošto je proglašen krivim za paljenje Rajhstaga 27. februara 1933.



    1969. Švedska, kao prva zapadna zemlja, uspostavila diplomatske odnose sa Severnim Vijetnamom.

    1971. Umrla francuska modna kreatorka Gabrijela Koko Šanel, jedna od najčuvenijih u XX veku. Gotovo šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom.



    1996. Izrael pustio iz zatvora na stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.

    1997.
    Arnoldo Aleman postao predsednik Nikaragve u prvoj demokratskoj i mirnoj smeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.

    1997. Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti probili policijski kordon, upali u zgradu Parlamenta i demolirali je.

    2001. Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić predala se Haškom tribunalu, pred kojim je optužena za genocid i druge zločine 1991. i 1992, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Po priznanju krivice osuđena, 27. februara 2003, na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u Švedsku.



    2002. Izraelski tenkovi i buldožeri sravnili 73 palestinske kuće u Rafi posle napada naoružanih Palestinaca na izraelske vojnike.

    2003.
    Severna Koreja se, posle 18 godina, povukla iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja iz 1970. optužujući SAD za nametanje političkog sistema.

    2005. Viktoru Jušcenku je potvrđena pobeda na predsedničkim izborima u Ukrajini. Njegovom pobedom je omogućena promena vlasti koju je njegov protivkandidat, premijer Viktor Janukovič nazvao "revolucijom".

    2007. Umro je italijanski filmski producent Karlo Ponti, koji je radio sa nizom najpoznatijih reditelja, kao što su Federiko Felini, Žan-Lik Godar i Dejvid Lin. Tokom 50-to godišnje karijere bio je producent više od 260 filmova.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  4. #844

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 11. januar



    347 - Rođen je vizantijski car Flavije Teodosije I, nazvan Teodosije Veliki, poslednji vladar jedinstvenog Rimskog carstva (379-395). Želeći da uspostavi što čvršće državno jedinstvo proglasio je hrišćanstvo državnom religijom i zabranio paganske kultove. Posle njegove smrti vlast su preuzeli njegovi sinovi, na Zapadu Honorije, a na Istoku Arkadije.



    1503 - Rođen je italijanski slikar i bakrorezac Đirolamo Frančesko Marija Macola, poznat kao Parmiđanino, najznačajniji predstavnik manirizma u gornjoj Italiji. Otkrio je nove mogućnosti u tehnici bakropisa. Poznat je kao portretista i slikar fresaka u Parmi, Rimu i Bolonji.



    1569 - U Engleskoj je, pod patronatom kraljice Elizabete I, u katedrali svetog Pavla u Londonu prvi put organizovana lutrija. Prihod je korišten za obnovu utvrđenja, luka i drugih javnih radova.

    1735 - Umro je crnogorski vladika Danilo I Petrović, osnivač dinastije Petrovića, koji su kasnije postali i svetovni vladari. Zavladičio ga je srpski patrijarh Arsenije Čarnojević 1696. u Sečuju. Na poziv Rusije ušao je 1711. u rat protiv Turske, a 1718. učestvovao je u mletačko-austrijskom ratu protiv Turaka. Učvrstio je odnose s Rusijom posetom caru Petru Velikom 1715. i znatno je podigao ugled Crne Gore. Posle smrti ga je nasledio sinovac Sava Petrović. Lik vladike Danila u akciji protiv poturica opevao je Njegoš u "Gorskom vencu".



    1811
    - Skupština svih narodnih starešina u Srbiji osnovala jeu vreme Prvog srpskog ustanka prva popečiteljstva (ministarstva). Ministar prosvete postao je najučeniji Srbin tog vremena, rektor Velike škole u Beogradu Dositej Obradović.



    1843 - Austrijski car Ferdinand I je u vreme najvećeg uspona Ilirskog preporoda zabranio upotrebu ilirskog imena, posebno u "novinama i javnim spisima".

    1886 - U Njujorku je počeo prvi šahovski meč za prvaka sveta između Vilhelma Štajnica i Johana Cukertorta, koji je dobio Štajnic rezultatom 10:5, uz pet remija. Titulu je odbranio 1889. i 1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, ali je 1894. poražen od Emanuela Laskera. Napisao je "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.



    1919 - Rumunija je anektirala Transilvaniju koja je bila u sastavu Austo-Ugarske monarhije do njenog raspada 1918. Mirom u Trianonu 1920. Transilvanija je formalno dodeljena Rumuniji.

    1922 - Prvi pacijent izlečen insulinom od šećerne bolesti je postao 14-godišnji Kanađanin Leonard Tomson.

    1928 - Umro je engleski pisac Tomas Hardi. Važio je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, nazivan "poslednjim velikim viktorijancem", ali je zbog slobodumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob s društvenim konvencijama ("Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od D'Arbervilovih", "Neznani Džud").



    1942 - Japanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Kuala Lumpur.



    1946 - Ustavotvorna skupština u Tirani je proglasila Narodnu Republiku Albaniju.

    1962 - Pod snežnom lavinom, koja je u peruanskim Andima zatrpala selo Huaskaran, život je izgubilo više od 3.000 ljudi.

    1966 - Umro je švajcarski skulptor i slikar italijanskog porekla Alberto Đakometi, čije obimno, raznovrsno i osobeno delo predstavlja izraz gotovo svih dominantnih strujanja umetnosti XX veka. Od 1931. radi nadrealističke prostorne konstrukcije i ekstremno izdužene bronzane ljudske likove ("Kola", "Projekat za jedan trg", "Sedam figura i jedna glava").



    1970 - Nigerijska armija je posle 32 meseca borbi u građanskom ratu u kojem je poginulo milion i po ljudi, ugušila pobunu secesionista u provinciji Bijafra. Vođa pobunjenika general Čukvuemeka Odumegvu Odžukvu napustio je zemlju dan posle pada Overija, glavnog grada Bijafre.

    1989 - Ispred Skupštine Crne Gore održan je masovni miting građana na kojem je zatraženo smenjivanje državnog i partijskog rukovodstva. Pod velikim dvodnevnim pritiskom demonstranata to rukovodstvo je podnelo ostavke, a na političku scenu Crne Gore stupila je grupa mladih komunista na čelu s Momirom Bulatovićem i Milom Đukanovićem.

    2000 - Predsednik Alžira Abdelaziz Buteflika doneo je opštu amnestiju za pripadnike Islamske armije spasa i za uzvrat zatražio raspuštanje njihove organizacije.

    2001 - Vlada Burundija i pobunjenička grupa Hutu, jedna od dve etničke manjine, postigli su dogovor o povlačenju svojih trupa iz Demokratske Republike Kongo.

    2003 - Indijska vlada i pokret Naga, jedan od najstarijih separatističkih pokreta u Aziji, postigli su dogovor da petogodišnji prekid vatre postane stalan.

    2008 - Umro je ser Edmund Hilari, Novozelanđanin, prvi čovek koji je osvojih vrh sveta Mont Everest i ušao u legendu kao jedan od najvećih avanturista XX veka.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  5. #845

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 12. januar



    812. Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili su mir u Ahenu s franačkim carem Karlom Velikim, nakon više od decenije rata između Vizantije i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bio je što je rimski papa, potraživši oslonac u Franačkom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).



    1519. Umro je Maksimilijan I, nemački kralj od 1493. i rimsko-nemački car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada su nemački kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habsburgovci su ženidbenim vezama postali najmoćnija dinastija u Evropi.



    1628. Rođen je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", koja sadrži širom sveta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica".



    1829. Umro je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma. S bratom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Pored radova o antičkoj književnosti, pisao je eseje, pesme i pripovetke, a u romanu "Lucinda" propagira romantičarsku ideju slobodne ljubavi. Njegova "Istorija stare i nove književnosti" jedan je od prvih pregleda celokupne svetske literature.



    1876. Rođen je američki pisac Džon Grifit, poznat kao Džek London, jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. veka. Napisao je oko 50 pripovedaka i romana među kojima su najpoznatiji "Zov divljine" i "Beli očnjak".



    1899. Rođen je švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, koji se bavio istraživanjem zaštite biljaka. Godine 1939. otkrio je insekticidno delovanje DDT. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1948.

    1932. Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, postala je prva žena izabrana u Senat SAD.

    1953. Skupština FNR Jugoslavije usvojila je novi ustav. Ukinuto je Veće naroda i formirano Veće proizvođača, čime je izgubljeno nacionalno obeležje institucionalne skupštinske strukture.

    1964. U Zanzibaru je, mesec dana nakon što je zemlja stekla nezavisnost, zbačen s vlasti sultan i proglašena je republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Četiri meseca kasnije Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.




    1976. Umrla je engleska književnica Agata Kristi, čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama "Mišolovka", prikazana prvi put 1952, imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svetu.




    1977. Izraelci su masovnim demonstracijama izrazili protest zbog odluke Francuske da pusti na slobodu Abu Dauda, vođu palestinskih terorista koji su 1972. izvršili masakr nad izraelskim atletičarima na Olimpijadi u Minhenu.

    1990. Rumunski predsednik Jon Ilijesku je saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

    1991. Kongres SAD odobrio je predsedniku Džordžu Bušu upotrebu vojne sile da bi prisilio iračku armiju da napusti Kuvajt.

    1992. Vlada Alžira je dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa. Islamisti su se potom prihvatili oružja i u narednim godinama ubijeno je više desetina hiljada Alžiraca.

    1993. Visoki komeserijat UN za izbeglice saopštio je da je 1992. u svetu bilo više od 18,5 miliona izbeglica. Broj izbeglica povećan je za 3,5 miliona u odnosu na 1991. od čega je tri miliona raseljeno i izbeglo s teritorije bivše Jugoslavije.




    1996. Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u Bosnu i Hercegovinu, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.

    1998. Devetnaest evropskih država potpisalo je dokument o zabrani kloniranja ljudskih bića.

    1998. U Beogradu je počeo štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvi put u stogodišnjoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk je trajao šest dana.

    2002. U 82. godini umro je Sajrus Vens, državni sekretar u administraciji Džimija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

    2003. Umro je bivši argentinski vojni diktator, general Leopoldo Galtijeri, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva.

    2005. Evropski parlament usvojio je prvi Ustav Evropske unije, koji nikada nije zaživeo jer je predlog tog ustava odbačen u Francuskoj i Holandiji. Ustav EU zamenio je "Lisabonski ugovor" koji će stupiti na snagu nakon ratifikacije u parlamentima zemalja članica EU.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  6. #846

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 13. januar



    1691. Umro je Džordž Foks, osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera. Obuzet idejom "božijeg nadahnuća", Foks je 1648. počeo držati javne propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije. Stekao je brojne pristalice.



    1806.
    Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije (od 1842) obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom "Smrt Stefana Dečanskog". Sterijine drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima ("Laža i paralaža, "Pokondirena tikva", "Kir Janja", "Rodoljupci").



    1842. Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.

    1854. Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.



    1898. Francuski pisac objavio u listu "L'oror" otvoreno pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.




    1906. Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.



    1910. Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške "Metropoliten opere", Leonkavalovi "Pajaci" i Maskanjijeva "Kavalerija rustikana".



    1915. U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu je poginulo 30.000 ljudi.




    1935. Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano je pripajanje Nemačkoj.

    1941. Umro je irski pisac Džejms Džojs, koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman "Uliks" smatra se biblijom evropskog proznog modernizma. Uprkos vrlo oštroj i ekstremističkoj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze 20. veka ("Portret umetnika u mladosti", "Fineganovo bdenje", pesme "Kamerna muzika", pripovetke "Dablinci", drama "Izgnanici").



    1963. U vojnom udaru je ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema.

    1972. Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada, a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

    1977. Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, dobitnik Zlatnog lava za film "Kej Orfevr" i Zlatne palme za film "Misterija Pikaso". Poznat je i po filmovima "Nadnica za strah", "Gavran', "Istina".

    1985. Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.

    1991. Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert, jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

    1993. Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen je sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera. Sud je zaključio da proces protiv 80. godišnjeg Honekera, teško obolelog od raka predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker je nakon 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile gde je umro u maju 1994.

    2001. U Beogradu je umro jugoslovenski književnik Branko V. Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečiji pisac objavio je oko 70 knjiga, od kojih su najpoznatije "Pesme o majci", "Priča o životinjama", "Sa Ovčara i Kablara", "Vojničke pesme", "Ponoćni svirači", "Seljaci" i "Antologija srpskog pesništva". Napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima. krajputašima. Pokretač je muzičke manifestacije Dragačevska truba u Guči i pesničkog Disovog proleća u Čačku.



    2001. U zemljotresu u Salvadoru poginula je 701 osoba i 3.883 je ranjeno, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

    2002. U Beogradu je u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada, poznat je i kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2", "Govori i razgovori").



    2002. Na Kubi je umro Gregorio Fuentes (104), kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman "Starac i more".




    2003.
    Avganistan je ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i suđenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.

    2005. Mark Tačer, sin bivše britanske premijerke Margaret Tačer, osuđen je na novčanu kaznu od oko 380.000 evra i na uslovnu kaznu od pet godina zatvora. On je ranije, u okviru nagodbe sa sudom, priznao krivicu za pokušaj finansiranja državnog udara u Ekvatorijalnoj Gvineji i time izbegao zatvor.


    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  7. #847

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. januar




    1742. Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda Južnog neba i prvu meteorološku kartu.



    1784.
    SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.

    1809. Engleska i Španija su sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.

    1826. U Pešti je osnovana Matica srpska, na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima. To književno i kulturno društvo odigralo je ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Ubrzo po osnivanju počelo je da izdaje "Letopis Matice srpske", najstariji srpski književni časopis. Preseljena je 1864. u Novi Sad.



    1840. U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu. Prva proslava Savindana održana je 1812. u Zemunu, a himna svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu.




    1867. U okviru balkanskih nacionalnooslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predviđen srpski knez Mihailo Obrenović.



    1892. Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije, prevodio je Platona, Aristotela, Tukidida i druge pisce i sve velike antičke tragičare ("Istorija helenske književnosti", "Istorija helenske etike").

    1897. Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu, osuđen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Posle oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi FNR Jugoslavije.



    1898. Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol, autor fantastičnih bajki "Alisa u zemlji čuda" i "Alisa s onu stranu ogledala".



    1907. Zemljotres je razorio grad Kingston, na Jamajci, i usmrtio oko hiljadu ljudi.

    1941. Rođen je slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije (1991). Slovenija je u njegovo vreme proglasila nezavisnost (25. juna 1991) i postala jedna od najuspešnijih bivših komunističkih zemalja u sprovođenju radikalnih političkih i privrednih reformi. Ponovo je biran za predsednika Slovenije 1994. i 1998.



    1943. U Kazablanki je počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola. Na konferenciji, koja je završena 26. januara, zaključeno je da Sile osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrcavanja saveznika u Italiji.

    1953.
    Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala je ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvođača. Umesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna veća i državni sekretarijati. Prvi predsednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.

    1957. Umro je Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina XX veka. Dobitnik Oskara 1951, za film "Afrička kraljica", legendarnu popularnost stekao je u filmovima "Kazablanka" i "Malteški soko".



    1969. Lansiran je sovjetski vasionski brod "Sojuz 4" s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije "Sojuz 5", u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u "Sojuz 4". To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u Zemljinoj orbiti.



    1991.
    Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno delo "Savremeni srpskohrvatski jezik".

    1991. U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, među kojima i Abu Ijad, jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1996. Predsednik Gvatemale Alvaro Arsu pozvao je, preuzimajući dužnost šefa države, levičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

    2000. Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osuđeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobođeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.

    2003. U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi je u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.

    2004.
    Italijanska i egipatska policija uhapsile su Ritu Algranati, pripadnicu levičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.



    2008. Umro je Anhel Gonsales jedan od najvećih španskih pesnika i pripadnik generacije književnika poznatih po borbi protiv diktature Fransiska Franka.


    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  8. #848

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. januar




    1535. Engleski kralj Henri VIII preuzeo vrhovno poglavarstvo nad crkvom, prema povelji koju je prethodno usvojio engleski parlament.



    1559. Elizabet Tjudor, kćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana u Vesminsterskoj katedrali u Londonu kao Elizabeta I, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske. Na presto stupila posle smrti kraljice Meri I.



    1582. Poljska i Rusija, uz posredovanje pape Grgura XIII, potpisale mirovni ugovor kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltičko more.



    1804. Janjičarske starešine, dahije, koje su 1801. uzurpirale vlast u Beogradskom pašaluku, počele tzv. seču knezova u pokušaju da spreče pobunu srpskog naroda protiv janjičara. Na prevaru uhvatili i pogubili oko 70 najuglednijih srpskih knezova, viđenih ljudi i sveštenih lica, među njima Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima i Hadži-Đeru. Taj događaj ubrzao izbijanje I srpskog ustanka.



    1906. Rođen grčki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od prvih brodovlasnika u svetu koji je počeo gradnju tankera za prevoz nafte, na čemu je stekao ogromno bogatstvo. Dugo bio u ljubavnoj vezi sa operskom pevačicom Marijom Kalas, u braku sa Žaklinom Kenedi, udovicom predsednika SAD Džona Kenedija, 1963. ubijenog u Dalasu.



    1908. Rođen američki fizičar mađarskog porekla Eduard Teler. Radio je u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu, smatra se izumiteljem hidrogenske bombe SAD.



    1910. Francuski Kongo postao deo francuske Ekvatorijalne Afrike.

    1912. Tokom italijansko-turskog rata prvi put iz aviona bačeni propagandni leci.

    1918. Rođen Gamal Abdel Naser, predsednik Egipta od 1956. do smrti, 1970, tvorac modernog Egipta, jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio jedan od vođa zavereničke organizacije Slobodni oficiri i inicijator udara, u julu 1952, kojim je svrgnut kralj Faruk I. 1956. nacuionalizovao Suecku kompaniju.



    1919. U Berlinu, posle neuspelog ustanka, ubijene vođe nemačkog radničkog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht.

    1929.
    Rođen američki baptistički sveštenik Martin Luter King, borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD koristio gandijevske metode nenasilja i građanske neposlušnosti. Ubijen 4. aprila 1968. u Memfisu, pred početak promocije Kampanje siromašnih, koju je pokrenuo početkom te godine. Dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964.



    1943. Trupe SAD u II svetskom ratu potisnule Japance sa pacifičkog ostrva Gvadalkanal i zaustavile njihovo napredovanje prema Australiji.

    1971. Predsednici Egipta i Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Anvar el Sadat i Nikolaj Podgorni svečano otvorili Asuansku branu, na reci Nil. Radovi na tom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali 11 godina.

    1973. Premijer Izraela Golda Meir u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom VI, koji je rekao da podržava međunarodni status Jerusalima. Prvi susret nekog predsednika vlade jevrejske države s poglavarem Rimokatoličke crkve.

    1992. Evropska zajednica priznala bivše republike SFRJ Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne države.






    1993. SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, uz obrazloženje da talas izbeglica iz te zemlje može dovesti do masovnog gubitka života u moru.

    1998. Inauguracija Mila Đukanovića za predsednika Crne Gore izazvala burne proteste pristalica bivšeg predsednika Momira Bulatovića, vođe promiloševićeve struje u Crnoj Gori. Taj događaj označio ozbiljan rascep u jugoslovenskoj vladajućoj nomenklaturi. Predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević nikada nije priznao pobedu Đukanovića, što je saveznu državu dovelo u stanje provizorijuma, koje se održalo i po odlaska Miloševića s vlasti, u oktobru 2000.

    1999. U selu Račak na Kosovu nađena tela 45 Albanaca, za čije su ubistvo optužene srpske snage bezbednosti. Iako ekspertiza finskih patologa, koje je angažovala Evropska unija, nije dokazala da se radi o masakru nad civilima, taj događaj presudno uticao na donošenje odluke o bombardovanju Jugoslavije, koje je NATO počeo 24. marta iste godine.

    2000.
    U predvorju hotela Interkontinental u Beogradu ubijen Željko Ražnatović, vođa paravojnih jedinica u ratovima na prostoru SFRJ, lider Stranke srpskog jedinstva. Ražnatović bio optužen pred Haškim tribunalom.

    2001. Senat Kambodže doneo zakon o formiranju tribunala, sastavljenog od kambodžanskih i međunarodnih sudija, koji će suditi liderima Crvenih Kmera za zločine tokom njihove vladavine, od 1975. do 1979, kada je umrlo od gladi, bolesti ili ubijeno oko 1,7 miliona Kambodžanaca.

    2001. Umro Leo Marks, šef kriptografa britanskih specijalnih snaga u II svetskom ratu. Unapređenjem sigurnosti ratnih šifara spasao živote mnogih tajnih agenata.



    2004. Novčanice s likom bivšeg predsednika Iraka Sadama Huseina prestale da važe kao sredstvo plaćanja u Iraku. Nova zvanična valuta postao američki dolar.

    2006. Umro kuvajtski emir, šeik Džaber al Sabah. Za novog šefa države imenovan prestolonaslednik, šeik Saad al Abdulah al Sabah.

    2006. Lekarka Mišel Bašele, socijalista i bivša politička zatvorenica, pobedila je na predsedničkim izborima u Čileu i postala prva predsednica ove države.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  9. #849

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 16. januar




    1547. U Moskvi za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat po značajnim reformama u Rusiji, okrutnosti prema bojarima, koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast, zbog ubistva sina, dobio nadimak Grozni. 1553. osnovao prvu štampariju u Rusiji, radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao grad Arhangelsk. Potukao Mongole i osvojio Kazan, 1552, i Astrahan, 1556, potom pripojio Sibir.



    1778. Francuska priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu potpisan sporazum o savezu u tom ratu, na hiljade dobrovoljaca krenulo da pomogne Amerikancima, među njima Lafajet, Sen Simon, Košćuško.

    1794. Umro engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva", koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.



    1864. Austrija i Pruska uputile ultimatum Danskoj, zahtevajući da povuče ustav po kom su pokrajine Šlezvig i Holštajn deo Danske. U ratu koji je usledio Danci poraženi, sporna vojvodstva pala pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

    1908. U Beogradu otvoren hotel Moskva, podignut na mestu kafane Velika Srbija. Zgradu projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.




    1920. U SAD na snagu stupila prohibicija, zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.

    1927. Umro srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu, 1910. Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju.



    1945. Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija okončana nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci izgubili 220.000 vojnika, 110.000 zarobljenih, a savezničke snage 77.000, 21.000 zarobljenih.

    1957. Umro italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najznačajnijih u XX veku. Dirigovao u milanskoj Skali i operi Metropoliten u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.



    1969.
    Češki student Jan Palah izvršio samoubistvo spaljivanjem u centru Praga u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.



    1969. Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima Sojuz 4 Vladimir Šatalov i Sojuz 5 Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov prvi put u istoriji spojili dve letelice s ljudskom posadom u orbiti Zemlje.

    1979. Šah Irana Reza Pahlavi napustio zemlju pod pritiskom sledbenika ajatolaha Homeinija, koji su potom preuzeli vlast.

    1987. Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podneo ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara preuzeo Džao Cijang.

    1991. SAD i zapadni saveznici u Zalivskom ratu počeli operaciju Pustinjska oluja, masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma Ujedinjenih nacija Bagdadu.



    1993. U opkoljenom Sarajevu, mesecima bez struje i vode, poginulo osam, povređeno 19 osoba u eksploziji granate ispaljene na red za vodu.

    1996. Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podneo ostavku.

    1998. U eksploziji metana u rudniku Soko u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.

    2000. Za predsednika Čilea izabran Rikardo Lagos. Prvi
    predsednik-socijalista posle svrgnutog Salvadora Aljendea, kog su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.

    2001. U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo ubijen predsednik Loran Dezire Kabila. Dužnost predsednika preuzeo njegov sin Žozef. Kabila na vlast došao u maju 1997. posle pobune koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sesea Sekoa.

    2001. U Ljubljani umro Sergej Krajger, slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Član Predsedništva SFRJ od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.

    2002. Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio sankcije protiv mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.

    2003. Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi lansiran šatl Kolumbija. Neposredno pred sletanje na Floridi, 1. februara, posle 16 dana misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo svih sedam astronauta, među njima prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.



    2004. Vrhovni sud Španije podržao zabranu radikalne baskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo veruje da je političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA. Batasuna od 1975. prva zabranjena partija u Španiji.

    2005. Na izborima u Hrvatskoj predsednik Stjepan Mesić osvojio, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat.

    2006. Amerikanac koji je dezertirao iz redova marinaca tokom rata u Vijetnamu, uhapšen je u Teksasu nakon 36 godina bekstva.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  10. #850

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 17. januar




    1377. Papa Grgur XI obnovio papsko sedište u Rimu. Sedište papa bilo je premešteno u Avinjon, u Francuskoj, 1309, posle poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lepim.

    1562. Stupio na snagu edikt iz Sen Žermena, Januarski edikt, kojim su priznati protestanti u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika, vojvoda od Giza i kardinal od Lorene, formirali uniju, kasnije Sveta liga, koja će blokirati primenu Edikta i izazvati verske ratove koji su, uz povremene prekide, 36 godina razarali Francusku. Ratovi prekinuti Nantskim ediktom, koji je 1598. izdao Anri IV.

    1600. U Madridu rođen Pedro Kalderon de la Barka, jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama "Život je san" zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.



    1706. Rođen američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin, borac za slobodu čoveka, učesnik Američkog rata za nezavisnost, jedan od tvoraca Deklaracije o nezavisnosti i Ustava SAD. Izumeo gromobran i otkrio tok i osobine Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u SAD, filozofsko društvo Pensilvanije i Akademiju, koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.



    1732. Rođen poljski kralj Stanislav II Ponjatovski. Tokom vladavine, prisiljen na tri deobe Poljske, abdicirao posle potpisivanja treće.



    1773. Engleski moreplovac Džejms Kuk, brodom Odluka, prvi prešao antarktički krug.




    1863. Rođen ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi, 1898, umetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života, 1938. Kao pozorišni inovator imao značajan uticaj na savremenike.



    1863. Rođen engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, ministar i premijer. Jedan je od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva, kojim su uvedeni osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Učesnik mirovne konferencije u Versaju, znatno uticao na prilike u posleratnoj Evropi.



    1874. Umrla braća Čang i Eng, blizanci srasli grudnim košem. Rođeni u Sijamu, danas Tajland. Bili svetska atrakcija i proživeli 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.

    1919. Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svetskog glasa, postao prvi premijer Republike Poljske, uspostavljene posle Prvog svetskog rata.



    1945. Sovjetske trupe i poljske patriotske snage u Drugom svetskom ratu oslobodile Varšavu, više od pet godina posle pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.

    1959. Senegal i Francuski Sudan doneli odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka stupila na snagu u aprilu.



    1961. Ubijen kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje, simbol borbe protiv kolonijalizma. Protivustavno smenjen sa položaja premijera 5. septembra 1960, 1. decembra uhvatili ga vojnici generala Mobutua i odveli u Katangu, gde je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima.



    1964. Umro srpski slikar i grafičar Đorđe Andrejević Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme Drugom svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Ilustrovao i opremio mnoga književna dela.



    1966. U sudaru bombardera SAD B52 i španskog aviona za snabdevanje gorivom, iznad Španije, poginulo osam osoba, bombarder prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.



    1991. SAD i zapadni saveznici u Zalivskom ratu izveli drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu. Tri iračke rakete "skad" eksplodirale u Tel Avivu.

    1995. U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobea poginulo više od 6.400 ljudi, šteta procenjena na 85,5 milijardi dolara.

    1997. U Dablinu, sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila Rimokatolička crkva.

    2000. U Centru bezbednosti u Cetinju registrovana Crnogorska pravoslavna crkva. Tu crkvu do sada nije priznala nijedna druga crkva, na njenom čelu sveštenici isključeni iz drugih crkava.

    2002. U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni grad Goma i okolna sela, život izgubilo više od 100 ljudi, na desetine hiljada ostalo bez domova.



    2002. U 85. godini umro španski pisac Kamilio Hose Sela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1989.

    2003. Vlada Bugarske ukinula sankcije protiv Jugoslavije uvedene 1998, ostala zamrznuta sredstva bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića, njegove porodice i osam bivših funkcionera.

    2004. Umro Rej Stark, holivudski producent i lovac na talente. Njegov opus obuhvata više od 125 filmova.

    2005. Umro bivši lider Komunističke partije Kine Džao Cijang. 1989. se usprotivio brutalnoj primeni vojne sile protiv studenata koji su demonstrirali na trgu Tjenanmen u Pekingu, tražeći demokratizaciju zemlje. Potom smenjen, ostatak života proveo u kućnom pritvoru.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  11. #851

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. januar




    1520. Kralj Danske i Norveške Kristijan II pobedio Šveđane i osvojio Švedsku.



    1535. Španski konkvistador Fransisko Pisaro osnovao Limu, danas glavni grad Perua.



    1654. Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat.



    1689. Rođen francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog dela "Duh zakona" u kom je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što je postalo temelj parlamentarne demokratije.



    1778. Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio Havaje i nazvao ih Sendvička ostrva, po lordu Sendviču.




    1871. U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I proglašen za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.



    1882. Rođen engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor romana za decu.




    1904. Rođen američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant. Komičar u komedijama Hauarda Hoksa i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka.

    1909. Rođen srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo. Pedesetih i šezdesetih godina XX veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju i bio jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije.



    1919. Premijer Francuske Žorž Klemanso otvorio Versajsku mirovnu konferenciju, po okončanju Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna Nemačka preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj naoružavanje. Stvorene Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.



    1944. Posle sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kom je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

    1974. Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

    1977. U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli predsednik Vlade SFRJ Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i šest putnika.



    1977. U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji oko 80 ljudi poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

    1989. Četvrti dan zaredom na hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

    1991. Parlament Jordana osudio vazdušne napade na Irak u operaciji Pustinjska oluja i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika. Irak lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

    1996. Vladajuća socijalistička partija u Grčkoj, PASOK, izabrala Kostasa Simitisa za premijera pošto je teško oboleo osnivač PASOK-a Andreas Papandreu podneo ostavku.

    1997. Franc Vranicki podneo ostavku na položaj kancelara Austrije na kom je bio skoro 11 godina.

    1999. Odluka Vlade Jugoslavije da predstavnika OEBS-a na Kosovu Vilijama Vokera proglasi za nepoželjnu osobu i da uskrati dozvolu glavnoj tužiteljki Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju dodatno zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

    2001. SAD ukinule sankcije Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Firmama SAD bilo zabranjeno da posluju s Jugoslavijom, a skidanje sankcija otvorilo vrata za ulazak stranih kredita u Jugoslaviju.

    2002. Vlada Sijera Leonea objavila kraj građanskog rata, tokom kog je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv Vlade vodio Ujedinjeni revolucionarni front, poznat po brutalnosti.

    2003. Na VI Vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije za predsednika partije ponovo izabran haški zatvorenik Slobodan Milošević.

    2005. Evropski proizvođač aviona "Erbas" u Tuluzu, u Francuskoj, predstavio novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji ikad napravljen. Dvospratni avion ima raspon krila 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i više od 550 sedišta. U razvoj letelice uloženo 13 milijardi dolara.

    2008. Umro je bivši svetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, koji je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku.


    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  12. #852

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. januar




    1419. U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.



    1736. Rođen je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima (1765) razvio je i usavršio konstrukciju parne mašine, koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. veka.



    1785. U Novom Sadu umro je Zaharija Stefanović Orfelin, pesnik, istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf, prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen je u Vukovaru 1726. i bio je jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka. Njegovo najznačajnije književno delo je "Život Petra Velikog", a delo "Kaligrafija" (1778 ) donela mu je članstvo u Bečkoj umetničkoj akademiji.



    1809. Rođen je američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu "Filozofija kompozicije" analizirao je pesnički postupak najčuvenije poeme "Gavran". Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana.



    1853. U Rimu je prvi put izvedena Verdijeva opera "Trubadur".



    1878. Srpska vojska je u srpsko-turskom ratu osvojila Vranje.

    1899. Velika Britanija i Egipat uspostavili su zajedničku kontrolu nad Sudanom.



    1902. U Petrogradu je rođen vizantolog Georgije Ostrogorski. Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. veku. U mnogobrojnim delima proučavao je sve vidove života Vizantije, a njegova "Istorija Vizantije" prevedena je na više svetskih jezika.



    1916. Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižu prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila, na Krf je prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.



    1918. Boljševici su u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

    1919. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila julijanski kalendar gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva je zadržala julijanski kalendar.

    1938. Umro je Branislav Nušić, najveći srpski i jugoslovenski komediograf, član Srpske kraljevske akademije. Uzori su mu bili Gogolj i raniji srpski komediografi Sterija i Trifković. Njegove komedije i danas su na pozorišnim repertoarima ("Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik").



    1938. Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka bombardovalo je u Španskom građanskom ratu Barselonu i Valensiju. Poginulo je najmanje 700 ljudi.

    1945. Sovjetska Crvena armija je u prodoru ka Berlinu, u Drugom svetskom ratu, zauzela poljski grad Krakov.

    1966. Indira Gandi izabrana je za šefa vlade Indije, osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija. Ekstremni Siki, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja, ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.



    1983. Umro je srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autor prvih jugoslovenskih udžbenika "Osnove histologije" i "Osnove embriologije" i "Medicinskog rečnika", koji je preveden na više stranih jezika.

    1983. U Boliviji je uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod nemačkom okupacijom u Drugom svetskom ratu.

    1989.
    SSSR je saopštio da će jednostrano povući iz Evrope deo nuklearnih raketa kratkog dometa.

    1993. Prve američke jedinice napustile su Somaliju posle neuspele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

    1995. Ruske trupe zauzele su predsedničku palatu u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

    2000. U egzilu u Tunisu umro je bivši italijanski premijer Betino Kraksi, koji je napustio Italiju 1994, nakon što je optužen za korupciju.



    2002. Umro je Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partije centra, od pedesetih do kasnih sedamdesetih godina dvadesetog veka bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata.

    2003. Vlasti u Indiji su saopštile da je zbog izuzetno hladnog talasa u delovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.

    2003. U 86. godini umrla je Fransoaz Žiru, poznata novinarka, koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavna i odgovorna urednica ženskog magazina "El", a potom i suosnivač vodećeg nedeljnika "L'Ekspres". 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.



    2006. Umro je veteran soula Vilson Piket poznat po hitovima "Mustang Sallhy", "In the Midnight Hour" i "Fanky Broadway".



    2007. U Itanbulu je ubijen novinar jermenskog porekla Hrant Dink, istaknuti član jermenske zajednice u Turskoj i česta meta nacionalističkih napada zbog svojih izjava o genocidu nad Jermenima u Prvom svetkom ratu.



    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  13. #853

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 20. januar



    1265. Prvi put sazvan parlament Engleske. Donji dom činili dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više sveštenstvo.

    1612. U duševnom rastrojstvu umro Rudolf II, rimsko-nemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri rimokatolike i protestante dosta doprinela tridesetogodišnjim verskim ratovima u Evropi.



    1667. Završen trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska Poljska primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i deo Ukrajine, na levoj obali Dnjepra.

    1841. Završen Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina primorana da Britancima plati ratnu odštetu i prepusti im Hongkong.



    1876. U Cetinju održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore.

    1887. SAD i Havaji sklopili ugovor po kom su Amerikanci dobili pravo da Perl Harbur koriste kao pomorsku bazu.



    1921. Umro srpski vojvoda Živojin Mišić, vojskovođa, pisac i profesor na Vojnoj akademiji. Kao komandant I armije komandovao operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austro-ugarskom vojskom u I svetskom ratu. Napisao više dela.



    1936. Umro Džordž V, britanski kralj od 1911. Tokom njegove vladavine Britanija, Versajskim ugovorom 1919, stekla neke nemačke kolonije i mandat nad nekim turskim posedima, Severskim ugovorom 1920. Nasledio ga Edvard VIII, koji je iste godine abdicirao.

    1945. Frenklin Delano Ruzvelt četvrti put inaugurisan za predsednika SAD, jedini u istoriji SAD koji je četiri puta biran za predsednika.



    1945. Umro srpski vojvoda Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio načelnik Generalštaba, u septembru 1918. komandovao srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, potom dobio čin vojvode.



    1961. Džon Kenedi u 43. godini inaugurisan za predsednika SAD, kao najmlađi šef države u istoriji SAD.



    1973. U Konakriju ubijen Amilkar Kabral, jedan od vođa borbe protiv portugalskog kolonijalizma u zapadnoj Africi, osnivač i generalni sekretar Afričke partije za nezavisnost Gvineje Bisao i Zelenortskih Ostrva.



    1981. Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsednik u istoriji SAD.



    1981. Posle 444 dana u zarobljeništvu, iz Ambasade SAD u Teheranu oslobođena 52 američka taoca.

    1984. Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovek koji je preplivao 100 metara za manje od minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dve 1928.



    1987. U Libanu kidnapovan Teri Vajt, specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu proveo skoro pet godina.

    1990. U Beogradu održan poslednji kongres Saveza komunista Jugoslavije, 14. vanredni kongres SKJ. Zbog neslaganja u rešavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile skup. To je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, mnogi smatraju da je time počeo raspad SFRJ.

    1993. Umrla američka glumica holandskog porekla Odri Hepbern, dobitnica Oskara za film "Praznik u Rimu", ambasadorka dobre volje UNICEF-a.



    1996. Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO-a Jaser Arafat postao prvi demokratski izabran lider palestinskog naroda, s 88,1 odsto glasova.

    2000. U Ankari, prvi put od 1962, sastali se ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

    2001. Predsednik Filipina Džozef Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

    2003. Bivši predsednik Srbije Milan Milutinović predao se Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu 1999.



    2005. Vrhovni sud Ukrajine potvrdio pobedu Viktora Juščenka na ponovljenim predsedničkim izborima.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  14. #854

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. januar



    793. Na giljotini je pogubljen francuski kralj Luj XVI. Revolucionarni Konvent svrgnuo ga je s prestola u septembru 1792, a potom je osuđen na smrt zbog veleizdaje.




    1861. Rođen je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio je veliki broj spomenika, bista, medalja i žanr-figura (Spomenik Kosovskim junacima u Kruševcu, Miloš Obrenović u Požarevcu, Josif Pančić i vojvoda Živojin Mišić u Beogradu, Branko Radičević u Sremskim Karlovcima).



    1911. U Monte Karlu je održan prvi auto-reli.



    1919.
    U Dablinu je kongres partije Šin fejn usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Alstera (Severna Irska).

    1924. U Gorkom kod Moskve umro je Vladimir Ilič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano telo izloženo je u u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.



    1936. Eduard VIII postao je kralj Velike Britanije nakon smrti oca Džordža V. Abdicirao je u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.



    1938. Umro je Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom u svetu. Snimio je oko 500 filmova, među kojima prvi kratki film "Partija karata" (1896) i prvi dugometražni "Drajfusova afera" (1899). Njegov skromni atelje propao je 1908. u naglom razvoju filmske industrije.



    1941. Rođen je španski operski pevač Plasido Domingo. Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. veka.



    1942. Nemačke snage pod komandom Ervina Romela počele su kontraofanzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.



    1942. Mađarski fašisti su u Drugom svetskom ratu u Novom Sadu sproveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.

    1950. Umro je britanski pisac, satiričar Džordž Orvel, autor pripovedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji "1984" i "Životinjska farma".



    1954. SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon "Nautilus".

    1957. Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić. Dirigent beogradskog Narodnog pozorišta (1903-12), direktor Srpske muzičke škole (1914-21) i muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" (scenska muzika "Koštana", "Dorćolska posla", opere "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana", orkestarski "Skerco d-mol").



    1959. Umro je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, poznat po istorijskim spektaklima i melodramama ("Deset zapovesti", "Samson i Dalila, "Krstaši")



    1976. Dva anglo-francuska "konkorda" poletela su istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama supersoničnog aviona.

    1976. U SSSR-u je prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima "Njujork tajms" i "Fajnenšenel tajms".



    1986. U eksploziji automobila-bombe u istočnom Bejrutu u blizini sedišta hrišćanske Falanga partije predsednika Libana Amina Džemaila, poginule su 22 osobe, a 102 ranjene.

    1993. Hrvatske snage napale su teritoriju Republike Srpske Krajine u zonama pod zaštitom UN u nameri da zauzmu Maslenički most, aerodrom Zemunik kod Zadra i branu Peruća.

    1997. Kancelar Nemačke Helmut Kol i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali su deklaraciju o pomirenju u kojoj je Nemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke 1938-45, a Češka zbog proterivanja Nemaca iz Sudetske oblasti posle Drugog svetskog rata.



    1998. Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra, papa Jovan Pavle II počeo je petodnevnu istorijsku posetu toj komunističkoj zemlji.

    1998. U Bosni i Hercegovini je predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

    2000. Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa položili su zakletvu u Prištini. KZK je formiran transformacijom Oslobodilačke vojske Kosova, koja je od 1996. vršila oružane napade na policijske stanice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije na Kosovu, a tokom 1998. i 1999. ušla je u otvoreni sukob sa srpskim snagama bezbednosti. Srbi sa Kosova odbili su da uđu u sastav KZK.

    2002. U Los Anđelesu je u 81. godini umrla Pegi Li, legenda džez i pop muzike.



    2002. Kanađanka An Karson prva je žena koja je osvojila književnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj.

    2003. Umro je Albert Hiršfeld, karikaturista poznat po svojim karikaturama od braće Marks do Džeja Lenoa. Njegove karikature je sedam decenija objavljivao "Njujork tajms".

    2006. Umro predsednik Kosova Ibrahim Rugova u Prištini, nakon duge i teške bolesti.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

  15. #855

    14 Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 22. januar



    1440. Rođen je Ivan III Vasiljevič, veliki knez moskovski, a od 1462. i "svih Rusa", nakon što je ujedinio veliki broj kneževina. Oslobodio je delove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497. izdao je prvi ruski zbornik zakona "Sudbenik".



    Zbog ženidbe s vizantijskom princezom Zoe, smatrao se naslednikom Istočnorimskog carstva i u njegovo vreme prvi put se javila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kojem bi Moskva bila "Treći Rim".

    1517. Vojska turskog sultana Selima I potukla je, u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.



    1729. Rođen je nemački pisac, kritičar i teoretičar umetnosti Gothold Efraim Lesing, jedan od najznačajnijih pobornika evropskog prosvetiteljstva. Autor je prve nemačke građanske drame "Mis Sara Sampson" (1755), a delom "Laokon ili o granicama slikarstva i pesništva" postavio je temelje modernoj estetici.


    1771. Španija je ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.

    1775. Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre-Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Po njemu je dobila naziv jedinica za merenje jačine električne struje.



    1788. Rođen je engleski pisac Džordz Gordon Bajron, najistaknutiji pesnik romantizma i jedna od najpopularnijih ličnosti svoga vremena. Književnu slavu stekao je romantičnim epom "Čajld Herold" (1812), a potom i poemom "Don Žuan" i poetskim dramama "Manfred" i "Kain". Umro je od malarije 1824. u Grčkoj, gde je pomagao u oslobodilačkoj borbi protiv Turske.



    1808. Portugalski kralj Žoao VI pobegao je pred Napoleonovim trupama, zajedno s kraljevskom porodicom, u Brazil i premestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.

    1840. Prvi britanski doseljenici stigli su na Novi Zeland.



    1863. U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814-1815. priključen Rusiji, izbio je ustanak pod vođstvom "stranke crvenih" Jaroslava Dombrovskog. Ustanak je ugušen posle nekoliko meseci, a Poljska je 1864. pretvorena u rusku guberniju.

    1894. Umro je pesnik Vojislav Ilić, koji se smatra osnivačem moderne srpske lirike i tvorcem verističkog izraza. Značajno je uticao na srpsku poeziju pred kraj 19. veka ("Ja ništa više ne verujem", "Zimska idila", "Jesen" "Tamara").



    1901. Umrla je britanska kraljica Viktorija. Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obeležila epohu ("viktorijansko doba"), Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.



    1905. Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U "krvavoj nedelji", kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.

    1917. Umro je srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. veka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupštinu Jugoslavije, hotel "Moskvu", "Oficirski dom", zgradu Protokola.



    1941. Italijanske snage su u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom, posle 11 dana opsade.

    1944. Počelo je iskrcavanje savezničkih snaga kod Ancija, u Italiji, u Drugom svetskom ratu.

    1973. U udesu jordanskog "Boinga 707" s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.

    1973. Umro je bivši predsednik SAD Lindon Bejnz Džonson. Potpredsednik od 1960, za vreme mandata Džona Kenedija, postao je predsednik kada je Kenedi ubijen u Dalasu 1963, a ponovo je izabran 1964. Tokom njegovog mandata došlo je do eskalacije rata u Vijetnamu, što je u svetu i u SAD izazvalo oštre kritike njegove politike.

    1980. Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen je, oduzete su mu počasti i proteran je iz Moskve u Gorki.



    1993. Nakon godinu dana relativnog mira, ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić proglasio je ratno stanje i zatražio pomoć SR Jugoslavije, a u Srbiji je počela prisilna mobilizacija srpskih izbeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i kapetana Dragana iz Srbije stigle su na hrvatsko ratište.

    1995. U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu poginulo je 19 i ranjeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.

    1998. Američki vojnici iz sastava Sfora uhapsili su u Bijeljini Gorana Jelisića, optuženog za ratne zločine počinjene na području Brčkog 1992.

    2001. SR Jugoslavija je dobila status specijalnog gosta u Savetu Evrope, kao znak podrške demokratskim promenama u zemlji nakon odlaska s vlasti Slobodana Miloševića u oktobru 2000.

    2002. Bosna i Hercegovina postala je punopravni član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.

    2002. Na dvodnevnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu Avganistana, održanoj u Tokiju, obećana je pomoć od 4,5 milijarde dolara.

    2004. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa pravoslavnih crkava, posetio je Kubu, gde je otvorio prvu pravoslavnu crkvu izgrađenu od revolucije 1959. godine.



    2004. Umro je Bili Mej (87), čuveni američki muzički aranžer, koji je tokom šest decenija duge karijere aranžirao pesme Frenka Sinatre i Neta Kinga Kola. Takođe je pisao i muziku za značajne džez pevače od Ele Ficdžerald i Anite O'Dej do Luisa Armstronga i Binga Krozbija.
    Ako vam deluje da je sve u redu, nešto vam je promaklo.

Strana 57 od 98 PrvaPrva ... 747555657585967 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •