Dogodilo se na današnji dan - Strana 9
Strana 9 od 98 PrvaPrva ... 78910111959 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 121 do 135 od ukupno 1456
  1. #121

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je četvrtak, 16. novembar, 320. dan 2006. Do kraja godine ima 45 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    42. p. n. e.
    Rođen je rimski car Tiberije Klaudije Neron Cezar Avgust (Tiberius Claudius Nero Caesar Augustus), posinak Oktavijana Avgusta (Octavianus), koji je tokom vladavine od 14. do 37. nove ere osigurao granice Rimskog carstva bez novih osvajanja, popravio finansije i administraciju, posebno u provincijama. Prethodno se proslavio u vojnim pohodima u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji. Pod starost je proglasio zakon ''De Maiestate'' (Uvreda veličanstva) i vladao sve okrutnije, 26. se povukao na ostrvo Kapri, a u Rimu je njegov miljenik, prefekt pretorijanaca Lukije Elije Sejan (Lucius Aelius Seianus) zaveo krvav režim u carevo ime. U nastojanju da se dočepa prestola, Sejan je ubio carevog sina Julija Cezara Druza (Iulius Caesar Drusus), posle čega je Tiberije naredio njegovo smaknuće.



    1272.
    Umro je engleski kralj Henri III (Henry), koji je stupio na presto već u devetoj godini kad je 1216. u Prvom baronskom ratu poginuo njegv otac Džon Bez Zemlje (John Lackland), ali je stvarno počeo da vlada 1234.



    1532.
    Španski osvajač Fransisko Pisaro (Francisco Pizarro) zauzeo je na prevaru, sa samo 200 vojnika, grad Kahemarku i zarobio cara Inka Atahualpu.



    1797.
    Umro je pruski kralj Fridrih Vilhelm II (Friedrić Wilhelm), koji je tokom 13-godišnje vladavine sprovodio politiku teritorijalnog širenja zemlje, posebno se okoristivši prilikom druge i treće podele Poljske 1793. i 1795. Od 1792. do 1795. pridružio se Austriji u savezu protiv revolucionarne Francuske. Religioznim ediktom iz 1788. proklamovao je versku toleranciju, ali taj akt je u praksi imao krajnje ograničen domet, kao i skromne liberalne reforme ozakonjene 1794.



    1828.
    Francuska, Velika Britanija i Rusija priznale su nezavisnost Grčke, što je Otomansko carstvo odbilo da prihvati, ali je 1829, posle poraza u ratu s Rusijom, mirom u Jedrenu prinuđeno da prizna nezavisnost Grčke.



    1831.
    Umro je pruski general Karl Marija fon Klauzevic (Maria von Clausewitz), jedan od najpoznatijih vojnih teoretičara 19. veka, koji je glavne ideje o ratnoj strategiji i taktici izložio u delu ''O ratu''. Zbog neslaganja s politikom vodećih krugova Pruske prema francuskom caru Napoleonu I, protiv kojeg se borio u više bitaka, od 1812. do 1814. bio je u službi Rusije.



    1848.
    U Rimu - kojim je autokratski vladao papa Pije IX (Pius) - izbila je pobuna i uspostavljena je Rimska republika u kojoj su ustanovljene mnoge institucije po ugledu na Francusku revoluciju.



    1895.
    Rođen je nemački kompozitor Paul Hindemit (Hindemith), koji je stvarao na osnovu disonantnog kontrapunkta i slobodnog shvatanja tonaliteta. Kad su nacisti 1933. proskibovali njegova dela kao dekadentna, otišao je u Ankaru, a od 1939. bio je profesor na univerzitetima u SAD i Švajcarskoj. Dela: opere ''Novosti dana'', ''Kardijak'', ''Slikar Matis'', ''Harmonija sveta'', šest gudačkih kvarteta, ''Kamerna muzika op. 36'', koncerti i sonate za razne instrumente, teorijska dela ''Tradicionalna harmonija'', ''Kompozitorov svet''.



    1912.
    Počela je Bitoljska bitka u Prvom balkanskom ratu u kojoj je dobro utvrđenu tursku Vardarsku armiju Zeki paše, koja se povukla posle poraza u Kumanovskoj bici, srpska Prva armija regenta Aleksandra Karađorđevića potukla posle trodnevnih borbi, čime je Vardarska Makedonija konačno oslobođena od Turaka.



    1914.
    Počela je Kolubarska bitka, najveća koju je srpska vojska vodila u Prvom svetskom ratu, na frontu širokom oko 200 kilometara od Beograda do Guče, u kojoj je srpska vojska posle mesec dana teških borbi do nogu potukla Petu i Šestu austrougarsku armiju pod komandom generala Oskara Poćoreka (Potiorek). Pošto su agresori okupirali Beograd, Šabac, Valjevo, Užice i celu severozapadnu Srbiju, počinivši masovne ratne zločine nad civilima, na Kolubari se, za vojne eksperte, dogodilo čudo. Tri srpske armije - koje su se našle u naizgled bezizlaznom položaju - u silovitom kontraudaru tokom višednevnih žestokih okršaja potpuno su razbile neprijatelja i do 15. decembra 1914. isterale iz Srbije poslednjeg austrougarskog vojnika, izuzev 42.538 zarobljenih. Tokom bitke poginulo je više od 57.000 austrougarskih vojnika i oficira, a Srbi su zaplenili veliku količinu ratnog materijala i oružja, uključujući dva aviona, više od 140 topova, 3.500 vozila s municijom i 60.000 pušaka. Izuzetne zasluge za pobedu imao je general Živojin Mišić, unapređen posle bitke u čin vojvode, čija je Prva armija između 29. novembra i 2. decembra 1914. izvršila odlučujući proboj na Suvoboru.



    1918.
    Posle propasti austrougarske monarhije u Prvom svetskom ratu, Mađarska je proglašena nezavisnom republikom.



    1933.
    ŠSR i SAD uspostavili su diplomatske odnose.



    1941.
    U Drugom svetskom ratu počela je druga nemačka ofanziva na Moskvu, koja je kao i prva, započeta u septembru 1941, kad su Nemci došli 30 kilometara od Moskve, završena neuspehom. Ovog puta Nemci su prišli na 25 kilometara, ali je Crvena armija slomila ofanzivu 5. decembra 1941. i u protivudaru ih do 10. januara 1942. odbacila 200 kilometara zapadno od Moskve. Tim prvim velikim uspehom nad Silama osovine je krahirala nemačka doktrina munjevitog rata i nagovešten je preokret u ratu u korist antihitlerovske koalicije.



    1960.
    Umro je američki filmski glumac Klark Gejbl (Clark Geble), koji je igrao u više od 70 filmova, zračeći nesvakidašnjim magnetizmom, posebno na žensku publiku. Filmovi: ''Istočni put'', ''Slobodna duša'', ''Dogodilo se jedne noći'' (Oskar), ''Pobuna na brodu 'Baunti''', ''Kinesko more'', ''Prohujalo sa vihorom'', ''San Francisko'', ''Mogambo'', ''Probni pilot'', ''Učiteljevo mezimče'', ''Neprilagođeni'', ''Ljudi u belom''.



    1965.
    ŠSR je lansirao ''Veneru III'', prvi svemirski brod koji je - stigavši na Veneru u martu 1966.dospeo na drugu planetu.



    1965.
    Umro je irski državnik Vilijam Tomas Kosgrejv (William Thomas Cosgrave), prvi predsednik Irske od 1922. do 1932.



    1970.
    Pakistan je saopštio da je broj mrtvih u ciklonu i ogromnim talasima koji su se sručili na obale Istočnog Pakistana (sadašnji Bangladeš) i ostrva u Bengalskom zalivu dostigao pola miliona.



    1972.
    Generalna skupština UN odlučila je da Portugalija treba da napusti kolonijalne posede u Africi. Vlada u Lisabonu je nezavisnost afričkim kolonijama priznala posle obaranja profašističkog režima u aprilu 1974.



    1981.
    Umro je američki filmski glumac Vilijam Holden (William), koji je najčešće tumačio uloge ''idealnog'' tipa savremenog Amerikanca. Filmovi: ''Bulevar sumraka'', ''Juče rođena'', ''Snaga oružja'', ''Mesec je plav'', ''Iznad 30. sprata'', ''Stalag 17'' (Oskar), ''Piknik'', ''Most na reci Kvaj'', ''Svet Suzi Vong'', ''TV mreža'', ''Divlja horda''.



    1991.
    Ruski predsednik Boris Jeljcin potpisao je seriju dekreta kojima je preneo vlast nad privredom sa sovjetske centralne vlade na vladu Rusije.



    1993.
    UN su - posle velike blamaže američkih trupa - zvanično odustale od potrage za liderom najmoćnije frakcije u Somaliji Mohamedom Farahom Aididom.



    1995.
    Bivši predsednik Južne Koreje Ro Te Vu je uhapšen pod optužbom za korupciju.



    1997.
    Umro je francuski političar i publicista Žorž Marše (Georges Marćais), generalni sekretar Francuske Komunističke partije od 1972. do 1994. Osamdesetih godina 20. veka se, pod uticajem italijanskih komunističkih reformista, verbalno opredelio za politiku ''evrokomunizma'', ali je u suštini ostao veran staljinističkom poimanju komunizma, podređujući svoju partiju pre svega interesima Moskve. Dela: ''Šta je Francuska Komunistička partija?'', ''Demokratski izazov'', ''Politika Francuske Komunističke partije'', ''Govorimo otvoreno'', ''Odgovori'', ''Nada u sadašnjost''.



    2005.
    Umro je srpski pripovedač, esejista, antologičar Milorad Blečić, dugogodišnji urednik i voditelj tribine Udruženja književnika Srbije (UKS) Dela: monografije ''Desanka Maksimović - život praćen pesmom'', ''Vito Marković, njim samim'', ''Blaže Koneski - portret pesnika'', ''Biljke, biljna simbolika u 'Lelejskoj gori' Mihaila Lalića'' i ''Ivo Andrić nad nepreglednom rekom života''; knjige eseja ''Otvorene reči'', ''Poezija i vreme'', ''Poezija između sna i realnosti'' i ''Nova viđenja - Andrić, Desanka, Koneski''; antologije ''Kako se rađala jugoslovenska revolucionarna poezija'', ''Antologija jugoslovenskog pesništva o biljkama'' i ''Vukova pesmarica o biljkama''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  2. #122

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Danas je subota, 18. novembar, 322. dan 2006. Do kraja godine ima 43 dana.

    Dogodilo se na današnji dan



    9.
    Rođen je rimski car Tit Flavije Vespazijan (Titus
    Flavius Vespasianus), osnivač dinastije Flavija. Tokom vladavine od
    69. do smrti 79. pobedio je i raselio Jevreje i u Rimu podigao
    veličastvene građevine poput Koloseuma, Kapitola i Amfiteatra.




    1095.
    Na crkvenom saboru u Klermonu papa Urban II
    (Urbanus) je pozvao crkvene velikodostojnike i svetovne vladare na
    ratni pohod protiv ''nevernika'', seldžuka koji su zauzeli ''svetu
    zemlju'' u Palestini s grobom Isusa Hrista u Jerusalimu. Time je
    podstakao versko ludilo i krstaške ratove koji su trajali dva veka.




    1626.
    Papa Urban VIII (Urbanus) je osveštao crkvu Svetog
    Petra u Rimu.




    1697.
    Rođen je engleski slikar Vilijam Hogart (William
    Hogarth), izuzetan portretista i crtač fizionomija. Slikao je scene
    satiričnog i moralizatorskog karaktera iz života aristokratije.
    Ostavio je relativno mali broj radova, ali ga je njihova vrednost
    uvrstila među najznačajnije engleske slikare.




    1786.
    Rođen je nemački kompozitor Karl Marija Fridrih
    Ernst fon Veber (Carl Maria Friedrić, von Weber), tvorac nemačke
    romantične opere. Komponovao je i kantate, orkestarsku, kamernu i
    horsku muziku. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a radio je i u
    Londonu, gde je umro 1826. Dela: opere ''Čarobni strelac'',
    ''Eurijante'', ''Ribecal'' (nedovršena), ''Silvana'', ''Abu Hasan'',
    ''Oberon'', koncerti, ''Koncertni komad za klavir i orkestar'',
    klavirski ''Poziv na igru'', ''Koncertino za klarinet i orkestar''.




    1787.
    Rođen je francuski slikar Luj Žak Mande Dager
    (Louis Jacques, Daguerre), zahvaljujući čijem je izumu, nazvanom
    ''dagerotipija'', prvi put praktično omogućena izrada fotografija.




    1830.
    Proglašena je nezavisnost Belgije, dotad ujedinjene
    s Holandijom.




    1860.
    Rođen je poljski državnik, pijanista i kompozitor,
    Ignac Jan Paderevski (Ignacy, Paderewski), profesor Konzervatorijuma
    u Varšavi, koji je od 1919. do 1921. bio premijer i šef
    diplomatije a 1940. predsednik Poljske. Dela: opera ''Manra'',
    ''Poljska fantazija'' za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska
    dela, solo pesme.




    1883.
    U SAD je prihvaćeno standardno računanje vremena i
    zemlja je podeljena na četiri vremenske zone.




    1903.
    SAD su s Panamom potpisale ugovor kojim su dobile
    neograničeno pravo korišćenja Panamskog kanala. Tek 1979. je
    dogovoreno da se Kanal 31. decembra 1999. vrati Panami.




    1905.
    Rođen je srpski pisac i revolucionar Jovan
    Popović, pripadnik grupe pisaca koja je između dva svetska rata
    negovala socijalnu literaturu. Posle zavođenja Šestojanuarske
    diktature 1929. je osuđen zbog komunističke propagande. Posle
    oslobođenja Jugoslavije u Drugom svetskom ratu je pokrenuo i jedno
    vreme uređivao ''Književne novine''. Dela: zbirke pesama ''Hadžija
    večnosti'', ''Lasta u mitraljeskom gnezdu'', ''Ples nad prazninom'',
    proza ''Lica u prolazu'', ''Istinite legende'', ''Reda mora da bude'',
    ''Sremska hronika'', studije i eseji ''Djura Jakšić i njegovo doba'',
    ''Sterija i počeci srpske drame'', ''Svetozar Marković''.




    1905.
    Princ Čarls od Danske (Charles) je izabran za prvog
    kralja Norveške posle obnavljanja nezavisnosti te zemlje njenim
    odvajanjem od Švedske i uzeo je ime Hakon VII (Haakon).




    1910.
    U Meksiku je izbila revolucija i tokom narednih
    deset godina je poginulo najmanje milion ljudi.




    1915.
    U Kačaničkom tesnacu na Kosovu i Metohiji srpska
    vojska je u Prvom svetskom ratu vodila žestoku borbu s bugarskim
    trupama koje su udarile s leđa i time onemogućile njeno
    povlačenje prema Skoplju u susret saveznicima. Premorene i
    desetkovane srpske trupe, pritisnute nemačkim snagama sa severa i
    bugarskim s juga, morale su da obustave pokret prema Skoplju i ubrzo
    je srpska Vrhovna komanda naredila povlačenje preko Albanije.




    1918.
    Belgijska armija je ušla u Brisel posle četiri
    godine nemačke okupacije u Prvom svetskom ratu.




    1922.
    Umro je francuski pisac Marsel Prust (Marcel
    Proust), autor dela beskrajno složene i tanane književne
    arhitekture, koji je izvršio ogroman uticaj na evropski roman 20.
    veka. Dejstvom veoma produbljene psihologije, istančanim
    uočavanjem konstanti ljudske prirode i umetničkom snagom, uzdigao
    je likove do univerzalnosti. Dela: ciklus romana ''U traganju za
    izgubljenim vremenom'' (''U Svanovom kraju'', ''U senci devojaka u
    cvetu'', ''Oko Germatovih'', ''Sodoma i Gomora'', ''Zatočenica'', ''Nestala
    Albertina'', ''Nađeno vreme''), roman ''Žan Santej'', polemički spis
    ''Protiv Sent Beva''.




    1936.
    Nemačka i Italija su priznale vladu generala
    Fransiska Franka (Francisco Franco) i od tog trenutka građanski rat
    nije bio unutrašnja stvar razjedinjene Španije. Dve fašističke
    sile su koristile obračun falange s republikom kao poligon za
    isprobavanje novih borbenih sredstava i pripremu za Drugi svetski
    rat.




    1945.
    Na prvim izborima u Bugarskoj posle Drugog svetskog
    rata, koje je opozicija bojkotovala, pobedio je Otečestveni front
    predvođen komunistima.




    1956.
    Umro je srpski glumac Dobrica Milutinović, najveći
    srpski romantičarski pozorišni glumac izuzetnog glasa i retkog
    temperamenta. Kao prvak Drame nacionalnog teatra više od pola veka
    je s ogromnim uspehom igrao niz uloga iz klasičnog pozorišnog
    repertoara i najznačajnije likove iz nacionalnog repertora. U
    Beograd je došao 1898. na poziv upravnika Narodnog pozorišta
    Branislava Nušića. Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih
    umetnika Srbije su 1980. u saradnji sa Zlatarom Majdanpek ustanovili
    ''prsten Dobrice Milutinovića'', nagradu za glumačko životno delo.




    1970.
    Zapadna Nemačka i Poljska su se saglasile da
    uspostave diplomatske odnose i time okončaju neprijateljstvo dugo
    31 godinu.




    1970.
    Kina je naimenovala ambasadora u ŠSR-u i time posle
    četiri godine obnovila diplomatske odnose na najvišem nivou.




    1976.
    Levičarska vojna hunta Etiopije je izvršila smrtnu
    kaznu nad 27 ljudi zbog navodnog kovanja zavere.




    1978.
    U Džonstaunu u Gijani je ispijanjem otrova
    izvršilo kolektivno samoubistvo 914 Amerikanaca, pripadnika sekte
    ''Hram naroda'', uključujući vođu sekte Džima Džonsa (Jim Jones).
    Članovi sekte koji su odbili da ispiju otrov su ubijeni.




    1987.
    U požaru u stanici ''Kings Kros'' londonskog metroa
    život je izgubilo 30 ljudi.




    1991.
    Sobranje Makedonije je usvojilo ustav koji je tu
    bivšu jugoslovensku republiku označio kao nezavisnu državu u
    postojećim administrativnim granicama. Od 120 poslanika za ustav su
    glasala 92.




    1991.
    Umro je čehoslovački državnik slovačkog porekla
    Gustav Husak, bivši predsednik Čehoslovačke, koji je na čelo
    Komunističke partije te zemlje došao posle vojne intervencije
    Varšavskog pakta 1968, zamenivši Aleksandera Dubčeka (Alexander
    Dubcek), a 1975. je postao šef države. Bio je jedan od vođa
    Slovačkog ustanka u Drugom svetskom ratu protiv nacista 1944, a kao
    ''slovački nacionalista'' od 1951. do 1960. je proveo u
    komunističkom zatvoru. Pod pritiskom javnosti 1989. je podneo
    ostavku na funkciju predsednika Čehoslovačke.




    1993.
    Lideri Južne Afrike su odobrili ustav kojim je
    označen kraj politike aparthejda u toj zemlji.




    1993.
    Novi vojni upravljač Nigerije general Sani Abača
    (Abaća) je raspustio sve demokratske institucije.




    1995.
    Vatikan je saopštio da je zabrana zaređivanja
    žena za sveštenike definitivna, jer bi suprotna odluka značila
    grubo kršenje doktrine rimokatoličke crkve.




    2004.
    U Engleskoj je posle 700 godina tradicije zabranjen
    lov na lisice.




    2005.
    U tri odvojena bombaška napada u Iraku, na
    bagdadski hotel ''Hamra'' i dve džamije u gradu Kanaginu, poginulo je
    oko 80 ljudi, a ranjeno preko sto
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  3. #123

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Danas je nedelja, 19. novembar, 323. dan 2006. Do kraja godine ima 42 dana.

    Dogodilo se na danasnji dan


    1600.

    Rođen je engleski kralj Čarls I Stjuart (Charles
    Stuart), čija je autoritarna vladavina izazvala revoluciju iukidanje monarhije.Pod pritiskom parlamenta, 1628. izdao je''Peticiju o pravima'' kojom je garantovao prava parlamenta i ličneslobode građana. Obavezu je ubrzo pogazio i 11 godina je vladao
    apsolutistički, ali je 1640. morao da sazove Drugi parlament koji
    je ograničio njegova prava.




    1711.

    Rođen je ruski naučnik i pisac Mihail Vasiljevič
    Lomonosov, tvorac fizičke hemije, član Ruske akademije,
    enciklopedista svetskog glasa. Studirao je u Rusiji, Nemačkoj i
    Holandiji. Njegovo obrazovanje i naučna delatnost bili su
    raznoliki: od klasičnih jezika, do astronomije i tehnike.
    Formulisao je zakon održanja materije, objasnio pojave sagorevanja,
    stvorio naučnu teoriju o svetlosti, objasnio poreklo polarne
    svetlosti. Znatno je reformisao rusku nauku i udario temelje naučne
    terminologije ruskog književnog jezika. Napisao je i prvu gramatiku
    ruskog jezika i drame ''Tamira i Selim'' i ''Demofont''.




    1805.

    Rođen je francuski diplomata Ferdinan de Leseps
    (Ferdinand, Lešeps), koji je od 1859. do 1869. rukovodio gradnjom
    Sueckog kanala. Započeo je i gradnju Panamskog kanala 1881, ali je
    posle bankrotstva Društva za izgradnju Kanala izbila velika afera.
    Istragom je utvrđeno da je Društvo podmitilo mnoge francuske
    ministre i poslanike i sve velike francuske listove, što je
    primoralo čak i potonjeg francuskog premijera Žorža Klemansoa
    (Georges Clemenceau) da se privremeno povuče iz političkog
    života. Panamski kanal dovršile su SAD 1914.




    1809.
    U bici kod Okane 30.000 francuskih vojnika porazilo
    je 50.000 Španaca, posle čega je Francuska osvojili celu
    Andaluziju izuzev lučkog grada Kadisa.




    1828.

    Umro je austrijski kompozitor Franc Peter Šubert
    (Franz, Sćubert), jedan od najizrazitijih predstavnika romantizma.
    Živeo je 31 godinu, a za samo 18 godina stvorio je 998 muzičkih
    dela. Njegove kompozicije iz praktično svih muzičkih žanrova
    sveže su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj muzici. Dela:
    ciklusi solo pesama ''Lepa mlinarica'', ''Zimsko putovanje'', ''Labudova
    pesma'', scenska muzika za ''Rozamundu'', simfonije ''Sedma u c-molu'',
    ''Osma u h-molu'' (tzv. nedovršena), klavirske kompozicije ''Muzički
    trenuci'', ''Impromptija'', opera ''Alfonso i Estrela'', operete, kamerna
    muzika, mise, kompozicije za muške horove.




    1831.
    Rođen je predsednik SAD Džejms Ejbram Garfild
    (James Abram Garfield), koji je postao šef države u martu 1881,
    ali je teško ranjen u atentatu u julu 1881. i umro je dva meseca
    kasnije.




    1888.
    Rođen je kubanski velemajstor Hose Raul Kapablanka
    i Graupera (Jose Raoul Capablanca y Grauperra), svetski prvak u
    šahu od 1921. do 1927. Izgubio je samo jednu partiju u razdoblju od
    1914. do 1924, po čemu je jedinstven u istoriji šaha. Titulu je
    osvojio pobedivši u meču nemačkog velemajstora Emanuela Laskera s
    4:0, uz deset remija, a izgubio je od ruskog velemajstora Aleksandra
    Aljehina, koji ga je pobedio sa 6:3, uz 25 remija. Dela: ''Osnovi
    šaha'', ''Moja šahovska karijera''.




    1916.
    Srpske i ruske jedinice oslobodile su u Prvom
    svetskom ratu Bitolj od Bugara.




    1917.
    Rođena je indijska državnica Indira Gandi
    (Gandhi), premijer od 1966. do 1975. i od 1980. do 1984. kad su je
    ubili Siki-teroristi. Politička iskustva sticala je uz oca
    Džavaharlala Nehrua (Jawaharlal) i u čestim susretima s tvorcem
    indijske nezavisnosti Mahatmom Gandijem (Gandhi). Postala je 1955.
    član Izvršnog komiteta Kongresne stranke, a 1959. predsednik
    vladajuće stranke.




    1918.
    Uz podršku zapadnih zemalja i belih čehoslovačkih
    odreda u kontrarevoluciji protiv sovjetske države, bivši carski
    admiral Aleksandar Kolčak izveo je prevrat u Omsku, uspostavio
    vojnu diktaturu u Sibiru, na Uralu i na Dalekom istoku i proglasio
    se ''vrhovnim glavarom ruske države''. Bio je to početak pohoda sila
    Antante protiv sovjetske vlasti uspostavljene Oktobarskom
    revolucijom. Kolčak je 1919. zarobljen i streljan u Irkucku.




    1942.
    Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu izvele
    snažan kontraudar u Staljingradu i okružile Šestu i Četvrtu
    oklopnu nemačku armiju, koje su kapitulirale početkom 1943, što
    je označilo prekretnicu u ratu posle koje je inicijativu preuzela
    Crvena armija.




    1946.
    U Parizu je otvorena prva konferencija UNESKO
    (specijalizovana agencija UN za obrazovanje, nauku i kulturu).




    1969.
    Pojavili su se prvi izveštaji o ratnom zločinu
    američke vojske u martu 1968. u selu Mi Laj nad vijetnamskim
    civilima.




    1969.
    Modul američkog vasionskog broda ''Apolo 12'' sa
    astronautima Čarlsom Konradom (Charles Conrad) i Alenom Binom (Alan
    Bean) spustio se na Mesec, što je bila druga letelica sa ljudskom
    posadom na tlu Zemljinog satelita.




    1977.
    Predsednik Egipta Anvar el Sadat je kao prvi arapski
    lider doputovao u Jerusalim gde je s premijerom Izraela Menahemom
    Beginom pregovarao o okončanju ratnog stanja dveju zemalja.
    Prethodno su njih dvojica, uz posredovanje predsednika SAD Džimija
    Kartera (Jimmy Carter), sklopila u Kemp Dejvidu sporazum o
    separatnom miru i etapnom povlačenju Izraelaca sa Sinaja.




    1984.
    U Meksiko Sitiju je u eksploziji gasa i požaru
    poginulo više od 550 ljudi, a povređeno više od 4.200.




    1990.
    Potpisivanjem sporazuma o konvencionalnim snagama u
    Evropi i o uništavanju dela naoružanja, lideri NATO i Varšavskog
    pakta objavili su da je okončan hladni rat dvaju vojnih blokova.




    1995.
    Islamski terorista-samoubica uleteo je kamionom sa
    eksplozivom u egipatsku ambasadu u Islamabadu, usmrtivši 16 ljudi.




    1996.
    Tokom istorijskog, prvog susreta u Vatikanu pape
    Jovana Pavla II (Iohannes Paulus) i predsednika Kube Fidela Kastra
    (Castro), poglavar rimokatoličke crkve prihvatio je poziv da poseti
    komunističko karipsko ostrvo.




    1998.
    Svedočenjem nezavisnog tužioca Keneta Stara
    (Kenneth Starr), koji je optužio predsednika SAD Bila Klintona
    (Bill Clinton) za krivokletstvo i ometanje pravde, formalno je
    započet postupak impičmenta protiv šefa države, treći u
    američkoj istoriji.




    2000.

    Predsednik SAD Bil Klinton (Bill Clinton) okončao
    je trodnevnu posetu Vijetnamu, prvu jednog šefa američke države
    od okončanja Vijetnamskog rata četvrt veka ranije.




    2002.

    Tanker ''Prestiž'', koji je prevozio oko 77.000 tona
    nafte, prelomio se i potonuo 270 kilometara od severozapadne obale
    Španije, izazvaši ekološku katastrofu duž 200 kilometara obale.




    2002.
    U muslimansko-hrišćanskim sukobima na severu
    Nigerije - izazvanim ljutnjom muslimana zbog izbora za mis sveta u
    toj afričkoj zemlji - ubijeno je više od 200 ljudi. Muslimane je
    dodatno razjarila poruka jednog lokalnog lista protivnicima
    spektakla da ni prorok Muhamed ne bi imao ništa protiv izbora
    lepotica i da bi se možda i oženio nekom od njih. Priredba je
    premeštena u London gde je održana 7. decembra.




    2004.
    Umro je britanski naučnik Džon Vejn (John Vane),
    koji je 1982. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu za rad na
    otkrivanju načina delovanja aspirina.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  4. #124

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Danas je ponedeljak, 20. novembar, 324. dan 2006. Do kraja godine ima 41 dan.
    Dogodilo se na današnji dan



    1602.
    Rođen je nemački fizičar i pronalazač Oto fon
    Gerike (Otto von Guericke), koji je prvi demonstrirao vakuum i
    prikazao čuveni eksperiment o vazdušnom pritisku. Takođe je
    izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.




    1616.
    Francuski kardinal Arman Rišelje (Armand Rićelieu)
    postao je šef diplomatije i ministar rata. Kao svemoćni ministar
    kralja Luja XIII (Louis) postavio je cilj da Francusku učini prvom
    silom u Evropi i uveo je zemlju u Tridesetogodišnji rat da bi
    oslabio moć Nemačkog carstva. Nastavio je kolonijalno širenje
    Francuske, ograničio uticaj rimokatoličke crkve, pape i plemstva u
    državnim poslovima i ugušio ustanak hugenota.




    1780.
    Velika Britanija objavila je rat Holandiji zato što
    je američkim pobunjenicima brodovima doturala francusko i špansko
    oružje.




    1818.
    Južnoamerički revolucionar i državnik Simon
    Bolivar objavio je nezavisnost Venecuele od Španije.




    1847.
    Umro je srpski pisac, prevodilac i glumac Joakim
    Vujić, otac srpskog pozorišta. Gimnaziju je učio u Kaloči i
    Segedinu, licej i prava u Požunu (sadašnja Bratislava), dosta je
    putovao učeći strane jezike. Prva ''teatralna predstavlenija''
    priredio je u Pešti, Baji i Segedinu između 1813. i 1815, a u
    Zemunu 1823. U Srbiji je s prekidima boravio od 1833. do smrti i u
    Kragujevcu i Beogradu je, kao ''knjaževsko-serbskog teatra
    direktor'', osnovao 1834. i 1836. prve pozorišne trupe. Bio je
    protivnik jezičke reforme Vuka Karadžića. Napisao je
    ''Putešestvija'' i 21 dramsko delo, uključujući ''Kreštalicu'',
    ''Fernanda i Jariku'' i ''Ljubovbnaju zavist čerez jedne cipele''.




    1863.
    Rođen je srpski pisac Bogdan Popović, profesor
    Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od
    osnivača ''Srpskog književnog glasnika'' i tvorac ''beogradskog
    književnog stila''. Znatno je uticao na evropeizaciju srpske
    književnosti uoči Prvog svetskog rata. Objavio je ''Antologiju
    novije srpske lirike'' i veći broj studija iz književnosti i
    umetnosti.




    1873.
    Ujedinjeni su rivalski gradovi Budim i Pešta i tako
    je nastala mađarska prestonica Budimpešta.




    1894.
    Umro je ruski kompozitor i pijanista Anton
    Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu,
    jedan od najvećih pijanista 19. veka. Komponovao je opere,
    klavirske kompozicije, solo pesme.




    1910.
    Umro je ruski pisac i mislilac Lav Nikolajevič
    Tolstoj, velikan svetske književnosti koji je posedovao ogromnu i
    originalnu stvaralačku snagu, odbivši prethodno da se izmiri s
    Ruskom pravoslavnom crkvom koja ga je ekskomunicirala. Prva dela
    napisao je na Kavkazu, gde se kao dobrovoljac borio protiv Turaka.
    Posle Krimskog rata, u kojem je bio oficir, povukao se na imanje u
    Jasnu Poljanu. Razobličavao je teško društveno stanje u Rusiji,
    pisao protiv brakova iz interesa, nepravednih sudova, rata,
    licemerja crkve, eksploatatorskog plemstva, carskog samodržavlja i
    terora. Slikao je nenadmašno stravičnu bedu seljaka i sve vidove
    nasilja. Zbog realnog prikazivanja života dolazio je u sukob s
    vlastima i Crkvom. Dela: romani ''Rat i mir'', ''Ana Karenjina'',
    ''Vaskrsenje'', pripovetke ''Sevastopoljske priče'', ''Kozaci'', ''Otac
    Sergije'', ''Krojcerova sonata'', ''Hadži-Murat'', ''Narodne priče'',
    drame ''Živi leš'', ''Carstvo mraka'', ''Svetlost u tami svetli'',
    studije ''Šta je umetnost'', ''Moja ispovest'', ''U čemu je moja vera'',
    ''Ne mogu da ćutim!'', ''Pa šta da radimo?'', memoari ''Detinjstvo'',
    ''Dečaštvo'', ''Mladost''.




    1914.
    Na Vrapčem brdu kod Lazarevca u Prvom svetskom ratu
    u Kolubarskoj bici poginuo je srpski oficir Dimitrije Tucović,
    vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Predvodio je 5. aprila
    1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra
    Obrenovića i potom morao da emigrira. Posle majskog prevrata,
    osnivački kongres Srpske Socijaldemokratske partije je u avgustu
    1903. proglasio partijskim organom ''Narodne novine'' koje je on
    uređivao. Diplomirao je prava u Beogradu 1906, sekretar partije
    postao je 1908, a teorijski časopis ''Borba'' pokrenuo je 1910. Na
    međunarodnom kongresu socijalista u Kopenhagenu 1910. održao je
    značajan govor o austrougarskoj aneksiji Bosne i Hercegovine,
    ukazavši na pogrešan stav austrijskih socijalista u nacionalnom
    pitanju i odneo ubedljivu pobedu u polemici s jednim od vođa
    Socijalističke partije Austrije Karlom Renerom (Renner). Objavio je
    oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Bio je pacifista i
    vatreni protivnik rata, ali se kao rodoljub borio u oslobodilačkim
    ratovima Srbije. Dela: ''Zakonsko osiguranje radnika'', ''Srbija i
    Albanija'', ''Zakon o radnjama i socijalna demokratija'', ''U izbornu
    borbu!'', ''Za socijalnu politiku'', ''Socijal-demokratski agitator'',
    ''Porezi: jedna žalosna glava u politici srpske buržoazije'',
    ''Jedinstvo pokreta''.




    1919.
    U Berlinu je ilegalno počeo Prvi međunarodni
    kongres omladinskih organizacija 13 zemalja na kojem je osnovana
    Komunistička omladinska internacionala.




    1925.
    Rođen je američki političar Robert Frensis Kenedi
    (Francis Kennedy), koji je postao ministar pravde kad je njegov
    stariji brat Džon (John) izabran za predsednika SAD. Ubijen je u
    Los Anđelesu 1968. u toku predsedničke kampanje, nepunih pet
    godina pošto je, takođe u atentatu, ubijen njegov brat. Od 1951.
    radio je u kriminalističkom uredu Ministarstva pravde, a 1954.
    postao je član Stalnog senatskog istražnog potkomiteta. Od 1961.
    do 1964. bio je ministar pravde, posle čega je u državi Njujork
    izabran za senatora.




    1925.
    Rođena je ruska balerina Maja Mihajlovna
    Pliseckaja, koja je spojila tradicionalnu rusku koreografsku školu
    s modernim tokovima ruskog baleta. Kao dugogodišnja primabalerina
    Boljšoj teatra u Moskvi, kreirala je sa izuzetnim igračkim
    senzibilitetom partije klasičnog repertoara poput ''Don Kihota'',
    ''Labudove smrti'', ''Labudovog jezera'', ''Romea i Julije'', ''Ivana
    Groznog'', ''Galeba'', a sa suprugom, kompozitorom Rodionom
    Ščedrinom, postavila je baletsku verziju Tolstojeve ''Ane
    Karenjine''.




    1945.
    U Nirnbergu je pred Međunarodnim sudom počelo
    suđenje nemačkim ratnim zločincima u Drugom svetskom ratu, na
    kojem je prvi put u istoriji jedan međunarodni forum osudio
    agresiju kao zločin protiv čovečanstva i kaznio krivce. Posle 10
    meseci, 12 njih osuđeno je na smrt, trojica na doživotnu robiju,
    četvorica na zatvor od 10 do 20 godina, a petorica su oslobođena.




    1945.
    Saveznička Kontrolna komisija dozvolila je
    preseljenje šest miliona Nemaca iz Austrije, Poljske i Mađarske u
    Zapadnu Nemačku.




    1947.
    U Londonu su se venčali princ Filip Mauntbaten
    (Philip Mountbatten) i princeza Elizabet (Elizabeth), koja je pet
    godina kasnije stupila na britanski presto kao kraljica Elizabet II.




    1959.
    Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je
    Deklaraciju o pravima deteta, kojom su proklamovana jednaka prava za
    svu decu, bez obzira na rasu, veru, poreklo i pol.




    1959.
    U Stokholmu su Velika Britanija, Norveška,
    Švedska, Danska, Austrija, Portugalija i Švajcarska potpisale
    konvenciju o formiranju EFTA (Evropsko udruženje slobodne
    trgovine).




    1962.
    Predsednik SAD Džon Kenedi (John Kennedy) ukinuo je
    američku blokadu Kube, čime je formalno okončana Kubanska raketna
    kriza, tokom koje se svet našao na ivici atomskog sukoba SAD i
    ŠSR.




    1974.
    U prvom udesu putničkog aviona ''Boing 747'', koji se
    srušio posle poletanja s aerodroma u glavnom gradu Kenije
    Najrobiju, u letilici zapadnonemačke kompanije ''Lufthanza'' poginulo
    je 59 ljudi.




    1975.
    Umro je španski diktator Fransisko Franko
    (Francisco Franco), koji je 36 godina upravljao Španijom. Ubrzo
    posle njegove smrti u toj zemlji je uspostavljen demokratski
    poredak.




    1979.
    Oko 300 naoružanih šiitskih pobunjenika upalo je u
    veliku džamiju u Meki, odakle ih je uz veliko krvoproliće 4.
    decembra 1979. isterala saudijska armija.




    1980.
    U Kini je počelo suđenje ''četvoročlanoj bandi''
    koju je predvodila Djang Ching, udovica predsednika Mao Cedunga, pod
    optužbom za izdaju i zločine tokom Kulturne revolucije od 1966. do 1976.




    1981.
    Ruski velemajstor Anatolij Karpov zadržao je titulu
    prvaka sveta u šahu, pobedom u meču u Italiji nad bivšim
    zemljakom velemajstorom Viktorom Korčnojem.




    1992.
    U požaru je gotovo uništen Vindzorski zamak, jedna
    od najvećih britanskih znamenitosti.




    1993.
    Srušio se makedonski putnički avion u kojem je od
    116 putnika i članova posade nesreću preživeo samo jedan.




    1995.
    Na predsedničkim izborima u Poljskoj kandidat
    levice Aleksander Kvašnjevski (Kwasniewski) pobedio je dotadašnjeg
    šefa države Leha Valensu (Leć Valesa).




    1998.
    U Sankt Peterburgu u atentatu je ubijena Galina
    Starovojtova, jedan od lidera liberalnih deputata u Dumi (donji dom
    ruskog parlamenta).




    1999.
    Kina je lansirala svoj prvi vasionski brod bez
    ljudske posade.




    2003.
    U dve eksplozije koje su islamski teroristi
    podmetnuli u centru Istanbula, ispred britanskog konzulata i
    predstavništva britanske banke HSBC, poginulo je 27 ljudi,
    uključujući britanskog konzula. Odgovornost su zajednički
    preuzele Al kaida i turska militantna grupa ''Islamski front boraca
    Velikog Istoka''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  5. #125

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 21. novembar, 325. dan 2006. Do kraja godine je ostalo 40 dana.

    1694.
    Rođen je francuski filozof, pisac i istoričar Fransoa Mari Arue (Francois Marie Arouet), poznat kao Volter (Voltaire), jedan od najslobodoumnijih duhova 18. veka, saradnik prosvetiteljske ''Enciklopedije''. Bio je veliki protivnikklerikalizma, ali ne i ateista. Dugo je živeo u izgnanstvu, jedno vreme i na dvoru pruskog kralja Fridriha II Velikog (Friedrić der Groše), a potom u Ferneju u Švajcarskoj i savremenici su ga nazivali ''fernejski patrijarh''. Dela: filozofski romani ''Kandid'', ''Zadig'', ''Mikromegas'', epopeje ''Anrijada'', ''Devica Orleanska'', istorijska dela ''Vek Luja XIV'', ''Ogled o običajima i duhu nacija'', ''Istorija Karla XII'', tragedije ''Edip'', ''Brut'', ''Zaira'', ''Cezar'', ''Meropa'', ''Tankred'', komedije ''Senjorsko pravo'', ''Nanina'', filozofski spisi ''Traktat o metafizici'', ''Rasprava o čoveku'', ''Filozofski rečnik'', ''Filozofska pisma''.

    1783.
    Francuzi Fransoa Pilatr de Rozije (Francois Pilatre, Rosier) i Fransoa Loran (Francois Laurent) su izveli prvi uspešan let balonom napunjenim toplim vazduhom, preletevši iznad Pariza za 25 minuta razdaljinu od osam kilometara.

    1806.
    Francuski car Napoleon I objavio je Berlinski dekret o blokadi Velike Britanije, koji je uključivao i zabranu pristajanja britanskih brodova u sve evropske luke, u nameri da je ekonomski slomi.

    1832.
    Rođen je srpski arhimandrit i istoričar Nićifor Dučić, predsednik Srpskog učenog društva. Bogosloviju je završio u Beogradu, a opštu istoriju, geografiju i filozofiju je studirao na Sorboni. Učestvovao je u Hercegovačkom ustanku Luke Vukalovića 1861. i 1862, potom prebegao u Crnu Goru a 1868. prešao u Srbiju. Bio je vođa dobrovoljačkih četa u srpsko-turskom ratu od 1876. do 1878, predsednik Vrhovnog suda Srbije i poslanik. Svu imovinu ostavio je u dobrotvorne svrhe - u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti postoji njegov fond za nagrađivanje istorijskih dela. Kao sledbenik Vuka Karadžića u ''Srpsko-dalmatinskom mozaiku'' štampao je radove Vukovom reformisanom azbukom.

    1844.
    Rođen je srpski lekar, pisac i političar Vladan Djorđević, član Srpske kraljevske akademije, osnivač Srpskog lekarskog društva i Srpskog društva Crvenog krsta. U vreme kralja Milana Obrenovića bio je ministar i premijer, ali je emigrirao posle veridbe kralja Aleksandra Obrenovića sa dvorskom damom Dragom Mašin. Napisao je više dela iz srpske istorije, romana, putopisa i pripovedaka.

    1844.
    Umro je ruski pisac Ivan Andrejevič Krilov, koji je u basnama sledio grčkog pisca Ezopa, ali se inspirisao i ruskim folklorom. Pored basni, pisao je satirična ''pisma'' i komedije, šibajući po ljudskim porocima i tamnim stranama društvenog života u Rusiji. Pisao je izvornim narodnim jezikom, a mnoga njegova ''naravoučenija'' su postala poslovice. Znatno je uticao na evropsku literaturu. Dela: zbirke basni, komedije ''Modna trgovina'', ''Lekcija kćerima'', ''Književnik u predstoblju'', komične opere ''Histerična porodica'', ''Kafana''.

    1855.
    Švedska je s Velikom Britanijom, Francuskom i Turskom zaključila savez protiv Rusije.

    1869.
    Rođen je srpski pravnik i istoričar Slobodan Jovanović, profesor Beogradskog univerziteta, predsednik Srpske kraljevske akademije, najznačajniji srpski pravni pisac i teoretičar države u 20. veku. Pod komunističkom vladavinom Josipa Broza anatemisan je i prećutkivan je njegov rad. U Londonu je u Drugom svetskom ratu 1942. i 1943. bio predsednik emigrantske jugoslovenske vlade, a posle rata je u odsustvu osuđen na 20 godina robije na procesu Draži Mihailoviću. Bio je izuzetno cenjen u svetu i smatran je jednim od navećih svetskih autoriteta u teoriji ustavnog prava, što ilustruje i podatak da mu je francuski predsednik Šarl de Gol (Charles, Gaulle) poslao Nacrt ustava Pete republike, zamolivši ga da ga prouči i oceni. Umro je 1958. u emigraciji u Velikoj Britaniji. Napisao je mnoštvo studija i rasprava. Dela: ''O suverenosti'', ''O državi'' (Osnovi jedne pravne teorije o državi), ''Ustavobranitelji i njihova vlada'', ''Svetozar Marković'', ''Makijaveli'', ''Druga vlada Miloša i Mihaila'', ''Vlada Milana Obrenovića'', ''Ustavno pravo Kraljevine Srbije'', ''Ustavno pravo Kraljevine SHS'', ''Vođe Francuske revolucije''.



    1902.
    Rođen je srpski slikar Marko Čelebonović, učesnik Pokreta otpora u Francuskoj u Drugom svetskom ratu, potom profesor Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Bio je i diplomata, generalni sekretar Saveza likovnih umetnika Jugoslavije i doživotni predsednik Međunarodnog udruženja likovnih umetnika i član likovnih grupa ''Oblik'' i ''Dvanaestorica''. Snažno je uticao na generacije mlađih slikara.

    1916.
    Umro je austrougarski car Franc Jozef I (Franz Josef), izazivač Prvog svetskog rata napadom na Srbiju 1914. Od dolaska na presto 1848. bio je vođen idejom o pangermanskoj ulozi Austrije i sprovodio je politiku nacionalnog ugnjetavanja, posebno slovenskih naroda. Krvavo je ugušio revoluciju u Mađarskoj 1849. i uspostavio centralističko-apsolutistički sistem u okviru kojeg su ukinute političke slobode i pribegavano nasilnoj germanizaciji, nazvan ''Bahov apsolutizam'' prema ministru unutrašnjih poslova Aleksanderu Bahu (Alexander Bać). U Krimskom ratu od 1853. do 1856. je izneverio Rusiju uz čiju je pomoć slomio Mađarsku revoluciju. Izgubio je 1859. rat protiv Francuske i Pijemonta, a 1866. protiv Pruske i Italije. Posle stvaranja Dvojne Monarhije 1867, kad je naziv države promenjen u Austro-Ugarska, okrenuo se osvajanjima na Balkanu, okupirajući Bosnu i Hercegovinu 1878. i sklapajući savez s Nemačkom 1879. i Italijom 1882. Iskoristio je atentat na prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju.



    1920.
    "Krvava nedelja" tokom rata za nezavisnost Irske. Dan je počeo ubistvom 14 britanskih agenata i njihovih obaveštajaca od strane Irske republičke armije.
    Tokom popodneva, britanske snage otvorile su vatru tokom galskog fudbalskog meča u Krouk Parku u Severnom Dablinu, i ubile 14 civila.
    Tokom celog dana, nasumične pucnjave su potresale Dablin, a u zatvoru su Britanci ubijali irske zatvorenike. Rat se nastavio narednih godinu dana.

    1933.
    Posle odluke predsednika SAD Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt) o uspostavljanju diplomatskih odnosa sa ŠSR-om, prvi američki ambasador u Moskvi Vilijam Kristijan Bulit (William Christian Bullitt) stupio je na dužnost.

    1938.
    Nemačka je okupirala Sudete u Čehoslovačkoj posle konferencije u Minhenu na kojoj su zapadne države tu oblast prepustile nacističkom vođi Adolfu Hitleru.

    1944.
    Predsedništvo AVNOJ je u Drugom svetskom ratu svu imovinu neprijatelja proglasilo državnom svojinom.

    1945.
    Rodjena je američka glumica Goldi Hon. Tokom karijere kao glumica, producent i režiser, osvojila je najviše priznanje američke filmske akademije, Oskara.
    Najpoznatija je po komičnim ulogama tokom sedamdesetih i osamdesetih godina.
    Udata je za glumca Kurta Rasela, a iz prethodnog braka ima sina Olivera i ćerku Kejt Hadson, koji su oboje glumci.



    1965.
    Rodjena je Bjork Kudmunsoter, poznatija kao Bjork, najpoznatija islandska muzička zvezda.
    Njena muzika objedinjuje klasiku, elektroniku, folk, pop, alt rok i džez.
    Uvek snima veoma karakteristične, šokantne spotove.
    Oprobala se i u glumi, u filmu "Ples u tami", za koji je napisala i muziku

    1974.
    U eksplozijama koje je u dva baraa u engleskom gradu Birmingem podmetnula Irska republikanska armija ubijen je 21 čovek.

    1977.
    U jugoistočnoj Indiji ciklon je usmrtio oko 3.000 ljudi a ogromni morski talasi, cunami su zbrisali čitava sela.

    1981.
    Umro je srpski pisac i istoričar umetnosti i književnosti Milan Kašanin, pre Drugog svetskog rata direktor Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja kneza Pavla, a posle rata Galerije fresaka. Pripovetkama ''Jutarnja i bdenja'' i ''Zaljubljenici'' uneo je u srpsku literaturu atmosferu vojvođanske palanke, romanom ''Pijana zemlja'' naslikao je potresnu priču o raspadanju porodice, a studijom ''Srpska književnost u srednjem veku'' posegao ka korenima srpske književne baštine. Ostala dela: pripovetka ''U senci slave'', roman ''Trokošuljnik'', kritike ''Savremeni beogradski umetnici'', ''Pronađene stvari'', ''Umetničke kritike'', ''Priviđenja'', eseji ''Sudbine i ljudi'', dela iz istorije umetnosti ''Kamena otkrića'', ''Srpska umetnost u Vojvodini'', ''Dva veka srpskog slikarstva'', ''Umetnost i umetnici'', ''L'art yougoslave''.

    1995.
    U američkom gradu Dejton parafiran je sporazum o okončanju građanskog rata u Bosni i Hercegovini.

    2002.
    Bivše članice Varšavskog ugovora Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija dobile su poziv na samitu NATO u Pragu da u prvoj polovini 2004. godine postanu punopravne članice Alijanse.

    2002.
    U napadu islamskog teroriste-samoubice na autobus u zapadnom Jerusalimu poginulo je 11 Izraelaca, uključujući četvoro dece.

    2005.
    Skupština Srbije usvojila je Rezoluciju o mandatu za političke razgovore o budućem statusu Kosova i Metohije.

    - Danas je Sveti Arhanđel Mihailo, poznat kao Aranđelovdan, jedna od najčešćih srpskih krsnih slava, zaštitnik srpske kraljevske loze Nemanjića. Ustanovljen je u četvrtom veku. Taj starešina Božijih anđela (vesnika) najčešće je predstavljan s terazijama jer se veruje da on deli duše na pravedne i grešne


    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  6. #126

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Danas je sreda, 22. novembar, 326. dan 2006. Do kraja godine ima 39 dana.

    Dogodilo se na današnji dan


    1497.
    Portugalac Vasko da Gama (Vasco) postao je prvi
    moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade na krajnjem jugu Afrike,
    tražeći morski put u Indiju.




    1699.
    Danska, Rusija, Pruska i Poljska potpisale su posle
    pobede nad švedskom vojskom sporazum o podeli teritorija koje je
    Švedska držala pod okupacijom.




    1819.
    Rođena je engleska književnica Meri En Evans (Mary
    Ann), poznata kao Džordž Eliot (George), koja je, realistički
    opisujući englesku provinciju, otkrivala duboku osećajnost,
    pomešanu s humorom, i uverenje da na ljude blagotvorno deluju
    iskušenja i patnje. Dela: romani ''Vodenica na Flosi'', ''Adam Bid'',
    ''Sajlas Marner'', ''Romola''.




    1830.
    Belgijski kongres izglasao je odluku o
    uspostavljanju monarhije.




    1868.
    Održana je prva pozorišna predstava u Beogradu u
    zgradi na Varoš-kapiji, komad ''Djurađ Branković'' Karla Obernjika.




    1869.
    Rođen je francuski pisac Andre Žid (Gide),
    izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih dela, dobitnik
    Nobelove nagrade za književnost 1947. Dela: romani ''Kovači lažnog
    novca'', ''Podrumi Vatikana'', ''Pastoralna simfonija'', ''Zemaljska
    hrana'', putopisi ''Povratak iz ŠSR'', ''Putovanje u Kongo'' i izuzetno
    poetski ''Dnevnik''.




    1877.
    Rođen je mađarski pisac Endre Adi (Ady), čija je
    poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Sugestivnom
    snagom vizija, dajući nov naglasak rečima i iskazima, podigao je
    mađarski pesnički jezik na zavidnu visinu. Dela: ''Nove pesme'',
    ''Krv i zlato'', ''Na kolima Ilije Gromovnika'', ''Voleo bih da me vole'',
    ''Ko je mene video?'', ''Na čelu mrtvih''.




    1890.
    Rođen je francuski general i državnik Šarl de Gol
    (Charles, Gaulle), osnivač i prvi predsednik Pete republike, koji
    je kao vođa pokreta ''Slobodna Francuska'' u Drugom svetskom ratu
    simbolizovao otpor nacistima. Kad je maršal Filip Peten (Philippe
    Petain) formirao marionetsku vladu otišao je u London, odakle je
    18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Posle rata
    rukovodio je privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je
    predsednik Francuske. Posle alžirskog puča 1958. postao je
    premijer, a 1959. predsednik Pete republike. Ograničio je prava
    parlamenta, ojačao izvršnu vlast i prerogative šefa države.
    Uspeo je da okonča rat u Alžiru. Politički se često razilazio sa
    saveznicima u NATO, posebno sa SAD, u težnji da povrati uticaj
    Francuske u evropskim poslovima. Pošto nije dobio većinu na
    referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju Senata, 1969. se
    povukao s položaja. Dela: ''Ratni memoari'' (tri toma), ''Memoari
    nade'' (dva toma).




    1906.
    Međunarodna radio-telegrafska konferencija u
    Berlinu uvela je svetski signal za brodove u opasnosti - SOS.




    1913.
    Rođen je engleski kompozitor Edvard Bendžamin
    Britn (Edward Benjamin Britten), koji je briljantnom tehnikom
    stvarao pod uticajem različitih stilova. Dela: opere ''Piter
    Grajms'', ''Otmica Lukrecije'', ''Albert Hering'', kompozicije za
    orkestar ''Ratni rekvijem'', ''Jednostavna simfonija'', Prolećna
    simfonija'', ''Varijacije na temu Franka Bridža'', ciklusi solo
    pesama.




    1916.
    Umro je američki pisac Džek London (Jack), jedan
    od najčitanijih u prvoj polovini 20. veka. Bavio se različitim
    zanimanjima: od raznosača novina do kopača zlata i ratnog
    dopisnika iz rusko-japanskog rata. Naporan rad, novčane nedaće i
    alkohol proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini.
    Napisao je oko 50 pripovedaka i romana. Dela: ''Zov divljine'', ''Beli
    očnjak'', ''Gvozdena peta'' (proročka vizija fašizma), ''Martin Idn'',
    ''Ljudi sa ponora'', ''Zlato'', ''Kralj alkohol'', ''Džeri ostrvljanin'',
    ''Morski vuk'', ''Mesečeva dolina'', ''Priče s južnih mora''.




    1943.
    Liban je stekao nezavisnost posle ukidanja mandata
    koji je od 1920. nad njim imala Francuska.




    1954.
    Umro je sovjetski pravnik i diplomata ruskog porekla
    Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vreme velikih
    čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. veka sproveo
    sovjetski diktator Josif Staljin, odnosno serije montiranih
    političkih suđenja posle kojih su likvidirani svi potencijalni
    Staljinovi konkurenti. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je
    1935, šef sovjetske diplomatije postao je 1949, a potom stalni
    predstavnik ŠSR u UN i na toj dužnosti je i umro.




    1963.
    Ubijen je predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi
    (John Fitzgerald Kennedy), koji je tri godine pre nego što se
    našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u
    američkoj istoriji. U Drugom svetskom ratu služio je u mornarici,
    potom nakratko bio novinar, u Kongres je izabran 1947, a senator je
    postao 1952. Za predsednika je izabran u 43. godini života kao
    kandidat Demokratske stranke. Posle očito namerno traljavo vođene
    istrage nije pouzdano utvrđeno ko je ubica. Kao atentator je
    zvanično označen Li Osvald (Lee Oswald), koji je pod krajnje
    sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj
    stanici u Dalasu.




    1963.
    Umro je engleski pisac Oldos Haksli (Aldous Huxley),
    ironičan i duhovit posmatrač superiornog obrazovanja, skeptik i
    satirik, kojeg su najviše privlačili odnosi između obrazovanih
    ljudi u dekadentnom društvu. Obilje istančanih zapažanja,
    paradoksa i duhovitih izlaganja - pri čemu je zapostavljao fabulu i
    likove - dali su njegovim romanima i pričama esejistički karakter.
    Dela: romani ''Vrli novi svet'', ''Jalovo lišće'', ''Kontrapunkt
    života'', ''Posle mnogo leta'', ''Vreme mora da stane'', zbirke
    pripovedaka ''Mali Meksikanac'', ''Dve, ili tri gracije'', eseji i

    studije ''Zajedljivi Pilat'', ''Muzika u noći'', ''Večna filozofija'',
    ''Nauka, sloboda i mir''.




    1972.
    Predsednik SAD Ričard Nikson (Rićard Nixon) ukinuo
    je 22 godine staru zabranu putovanja američkih brodova i aviona u
    Kinu.




    1974.
    Generalna skupština UN izglasala je status
    posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.




    1975.
    Kralj Španije postao je Huan Karlos I (Juan
    Carlos), dva dana posle smrti diktatora Fransiska Franka (Francisco
    Franco), postavši prvi španski monarh posle Alfonsa XIII, koji je
    1931. otišao u izbeglištvo.




    1980.
    Umrla je američka filmska glumica Me Vest (Mae
    West), koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi
    kritičari prevashodno smatrali vulgarnim seks simbolom. Zbog uloge
    u predstavi ''Seks'' 1926. u jednom brodvejskom pozorištu, čak je
    osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: ''Seks'', ''Dijamantska Lili'',
    ''Nisam anđeo'', ''Klondajk Eni'', ''Svaki dan je praznik'', ''Idi na
    zapad, mladi čoveče'', ''Mura rekendridž'', ''Učinila mu je krivo''.




    1989.
    Jugoslavija je priznala Republiku Koreju (Južna
    Koreja) i odlučila da s njom uspostavi diplomatske odnose.




    1989.
    Predsednik Libana Rene Muavad ubijen je u bombaškom
    napadu, u kojem je poginulo još 16 ljudi.




    1990.
    Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije
    Margaret Tačer (Thatćer) podnela je ostavku posle 11,5 godina
    vladavine.




    1991.
    Egipatski diplomata Butros Butros Gali izabran je za
    generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.




    1992.
    Ratni brodovi NATO i Zapadnoevropske unije počeli
    su u Jadranu pomorsku blokadu da bi Saveznoj Republici Jugoslaviji
    onemogućili snabdevanje naftom i drugim strateškim materijalima.




    1995.
    Posle 1.253 dana blokade, Savet bezbednosti UN
    jednoglasno je trajno suspendovao sankcije protiv Savezne Republike
    Jugoslavije.




    1998.
    Vodeći iranski opozicionar Darijuš Foruhar,
    otvoreni kritičar islamskih vlasti, i njegova supruga, pronađeni
    su izbodeni do smrti u svom stanu u Teheranu.




    2000.
    Umro je češki sportista Emil Zatopek, jedini
    atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze
    na jednim Olimpijskim igrama. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u
    Londonu 1948, a tri zlatne medalje u Helsinkiju 1952.
    u trkama na
    5.000 i 10.000 metara i u maratonu.




    2005.
    Predsednik Demohrišćanske partije (CDU) Angela
    Merkel izabrana je za novog kancelara Nemačke i tako postala prva
    žena na čelu Savezne vlade u istoriji nemačke republike.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  7. #127

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je cetvrtak, 24. novembar, 326. dan 2006. Do kraja godine ima 38 dana.



    1852.
    - Otomansko carstvo počelo je rat protiv Crne Gore, da bi kaznilo Crnogorce zbog pomoći Hercegovcima u borbi protiv Turaka i sprečilo Crnu Goru da postane kneževina s knezom Danilom Petrovićem na čelu. Posle odbijanja Crne Gore da se preda, Turci su krenuli ka Cetinju sa 25.000 vojnika u nameri da razbiju crnogorsku vojsku od oko 9.000 vojnika, ali su se povukli posle intervencije evropskih sila - Rusija i Austrija izdejstvovale su prekid borbi u februaru 1853. Iz rata je Crna Gora, mada materijalno iscrpljena, izašla moralno ojačana, a nezavisnost je izborila i uspostavila granice prema Otomanskom carstvu posle pobede nad turskom vojskom u bici na Grahovu 1858.

    1853. - Umro je srpski lekar i kulturni radnik Jovan Stejić, koji je u duhu racionalizma 18. veka gajio kult razuma i propovedao etiku vrline, rada i dužnosti. Studirao je u Pešti i Beču i potom bio lekar u Šapcu, Kragujevcu i Valjevu. Posle štampanja jedne knjige u kojoj se služio novim pravopisom Vuka Karadžića, sukobio se s knezom Milošem Obrenovićem i otišao iz Srbije. Po povratku 1840, postavljen je za načelnika saniteta, zatim za sekretara Državnog saveta. U filozofskim spisima napadao je verski fanatizam. Napisao je stručnu kritiku Vukovog prevoda "Novog zaveta".

    1855. - Rođen je srpski pisac Stevan Sremac, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Pisao je duhovite pripovetke iz provincijskog života u kojem je našao starinsku atmosferu, poetsku nežnost, humorističke zaplete, a pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" izdao je poetizovane pripovetke iz narodne istorije. Ostala dela: drame "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", romani "Pop Ćira i pop Spira", "Vukadin", politička satira "Luminacija na selu".



    1859. - U siromašnoj irskoj porodici rođen je odmetnik sa divljeg zapada poznat kao Billy the Kid. Smatra se da je, pre nego što je poginuo u 21. godini, ubio oko 27 ljudi.

    1863. - Patentiran je postupak za pravljenje fotografija u boji.

    1881.
    - Rođena je srpska književnica Milica Janković, koja je slikarsku školu završila u Beogradu, gde je bila nastavnik crtanja. Dela: zbirka pripovedaka "Ispovesti", romani "Pre sreće", "Plava gospođa".

    1883.
    - Rodjen je meksički slikar Hose Klemente Orosko, osnivač novog meksičkog likovnog izraza koji je prekinuo s evropskom tradicijom i našao inspiraciju u autohtonoj umetnosti predkonkvistadorskog doba. Smatra se najvećim slikarom murala u 20. veku.



    1887.
    - Rodjen je britanski glumac Boris Karlof, legenda horor filma sa početka dvadesetog veka.
    Uloga Frankenštajna ga je uvrstila u najpamćenije glumce u istoriji filma.
    Filmovi: "Frankenštajn", "Frankenštajnova nevesta", "Frankenštajnov sin", "Mumija", "Crna mačka", "Kradljivci tela", "Gavran" i drugi.


    1903.
    - Jedan od najboljih pevača svoga vremena, Enriko Karuzo, italijanski operski pevač, debitovao je u operi "Rigoleto" pred američkom publikom u Njujorku.

    1909.
    - Rođen je jugoslovenski revolucionar i političar srpskog porekla Aleksandar Marko Ranković, potpredsednik SFRJ i član najužeg rukovodstva vladajućeg Saveza komunista Jugoslavije do smenjivanja sa svih funkcija 1966. Posle zavođenja Šestojanuarske diktature 1929, osuđen je na šest godina robije zbog ilegalne komunističke aktivnosti, a 1940. je postao član Politbiroa Komunističke partije Jugoslavije. U Drugom svetskom ratu je rukovodio pripremama za ustanak protiv okupatorske nemačke vojske i nacistička policija Gestapoa uhapsila ga je u Beogradu krajem jula 1941. Posle hapšenja je zverski mučen i potom prebačen u bolnicu radi lečenja, gde je držan pod stražom, ali je oslobođen smelom akcijom beogradskih skojevaca. Kao organizacioni sekretar KPJ i član Vrhovnog štaba partizanskih jedinica, osnovao je 1944. službu bezbednosti pod nazivom Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA). Posle rata je bio ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik savezne vlade. Na Četvrtom plenumu Centralnog komiteta SKJ 1966. na Brionima, jugoslovenski predsednik Josip Broz optužio ga je za zloupotrebe Službe državne bezbednosti i "grupašku i antipartijsku delatnost". U skladu s komunističkom praksom političkih obračuna, iskonstruisane optužbe su prihvaćene, iako nisu bile potkrepljene uverljivim dokazima, pa je Ranković smenjen sa svih funkcija. Njegova sahrana 1983. u Beogradu, kojoj je prisustvovalo više od 100.000 ljudi, veoma je uznemirila komunističko rukovodstvo Jugoslavije, koje je u tome videlo znak buđenja "srpskog nacionalizma".

    1916.
    - Umro je britanski pisac Roald Dal, koji je i danas podjednako popularan medju odraslima i decom.
    Napisao je knjige "Džejms i džinovska breskva", "Matilda", "Veštice", "BFG", "Kis kis", i svakako najpoznatiju "Čarli i fabrika čokolade".
    Neke od njegovih knjiga pretvorene su u veoma uspešne holivudske filmove.

    1995. - Umro je francuski filmski režiser Luj Mal, jedan od najznačajnijih predstavnika francuskog "novog talasa" ("Ljubavnici", "Lift za gubilište", "Zaza u Metrou", "Privatan život").


    1988. - Poznati hokejaš Vejn Gretski postigao je svoj 600. gol u NHL ligi.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  8. #128

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan




    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 24. novembar, 328. dan 2006. Do kraja godine ima 37 dana.

    1331.
    Umro je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin
    kralja Milutina, pod čijom je vladavinom Srbija osigurala premoć
    na Balkanskom poluostrvu. Posle očeve smrti u borbi za presto
    nadvladao je brata Konstantina i rođaka Vladislava, sina kralja
    Dragutina, i krunisan je 1322. u manastiru Žiča. Prethodno je,
    posle pokušaja da zbaci oca, delimično oslepljen i proteran u
    Carigrad. Pobedio je 1329. vojsku bosanskih feudalaca, a kad su
    Bugarska i Romeja (Vizantija) sklopile vojni savez protiv Srbije, ne
    čekajući napad potukao je Bugare kod Velbužda 1330. i osigurao
    prevlast nad Makedonijom, što je učvrstilo Srbiju kao najmoćniju
    silu na Balkanu. Kao uspomenu na tu bitku podigao je u Metohiji
    manastir Dečani, po kojem je nazvan Dečanski.



    1632.

    Rođen je holandski filozof jevrejskog porekla Baruh
    de Spinoza (Baruć), tvorac monističkog determinizma. Izdržavao se
    brušenjem optičkih sočiva i odbio je katedru u Hajdelbergu, jer
    je želeo da očuva potpunu intelektualnu nezavisnost. U mladosti je
    isključen iz jevrejske zajednice i anatemisan pod optužbom da je
    govorio o telesnoj prirodi Boga. Zamišljao je Boga kao apsolutnu
    supstancu koja je uzrok samoj sebi. Dokazivao je da filozofija ''nema
    druge svrhe osim istine'', dok religija ''teži jedino pokoravanju i
    pobožnosti''. Jedan je od osnivača liberalističke političke
    filozofije i znatno je uticao na francusku prosvetiteljsku i
    nemačku filozofiju. Za života je objavio ''Teološko-politički
    traktat'' i ''Principe filozofije Renea Dekarta'', a posthumno je
    objavljeno kapitalno delo ''Etika'' podeljeno u pet delova - o Bogu, o
    prirodi i poreklu duha, o poreklu i prirodi afekata, o ljudskom
    ropstvu, ili o snazi afekata, o moći razuma, ili ljudskoj slobodi.

    1642.
    Holandski moreplovac Abel Janson Tasman (Janszoon)
    otkrio je južno od Australije ostrvo i nazvao ga Van Dimenova
    Zemlja, koje je kasnije u njegovu čast nazvano Tasmanija.

    1729.

    Rođen je ruski generalisimus Aleksandar Vasiljevič
    Suvorov, jedan od najvećih vojskovođa 18. veka, pod čijom su
    komandom ruske trupe izvojevale 57 pobeda. U rusko-turskom ratu od
    1787. do 1791. odneo je blistave pobede nad Turcima, a zatim u
    ratovima Rusije protiv Francuske, pri čemu se naročito proslavio
    osvajanjem severne Italije i prelaskom preko Alpa na povratku u
    Rusiju, što je zaprepastilo vojne krugove u Evropi. Uz vojne nauke
    proučavao je matematiku, geografiju i istoriju. Mnogo je učinio u
    uzdizanju i vaspitanju ruskih vojnika. Krajem 1779. naimenovan je za
    vrhovnog carskog zapovednika. U ŠSR-u je 1942. uveden orden Suvorov
    za visoke vojničke vrline.

    1859.
    Objavljena je epohalna knjiga engleskog prirodnjaka
    Čarlsa Darvina (Charles Darwin) ''Poreklo vrsta'' u kojoj je izložio
    teoriju evolucije.

    1861.
    Rođen je nemački lekar August Karl Gustav Bir
    (Bier), pionir moderne hirurgije, koji je primenjivao nove metode
    operacija na krvnim sudovima i usavršio tehniku amputacije udova.
    Njegovo otkriće ubrizgavanja sintetičkih anestetičkih sredstava
    donelo je olakšanje bolesnicima pri operaciji kičmene moždine. Tu
    'lumbalnu anesteziju'' prvo je ispitao na sebi.

    1864.
    Rođen je francuski slikar i grafičar Anri Tuluz
    Lotrek (Henri Toulouse Lautrec), majstor litografije, jedan od
    velikana impresionizma 19. veka. U krugu boema na Monmartru bio je
    stalni posetilac kabarea, plesnih lokala, cirkusa i javnih kuća,
    što su bili motivi njegovih ulja i gvaševa.



    1916.

    Umro je britanski konstruktor oružja američkog
    porekla Hajrem Stivens Maksim (Hiram Stevens Maxim), čiji je
    mitraljez konstruisan 1884. nazvan ''maksim''.

    1929.
    Umro je francuski državnik Žorž Benžamin
    Klemanso (Georges Benjamin Clemenceau), premijer od 1906. do 1909. i
    od 1917. do 1920. Kao pripadnik krajnje građanske levice u
    opoziciji zalagao se za demokratske reforme i oborio mnoge vlade,
    zbog čega je nazvan ''tigar'' i ''rušilac vlada''. U spoljnoj politici
    protivio se agresivnoj politici Nemačke i bio jedan od tvoraca
    Antante. Kao ministar vojske i premijer krajem Prvog svetskog rata
    energično je tražio zajedničku savezničku komandu s francuskim
    maršalom Ferdinanom Fošom (Ferdinand Foć) na čelu. Na vlasti je
    sve više skretao udesno oštro istupajući protiv radnika, a posle
    rata bio je jedan od glavnih organizatora vojne intervencije protiv
    ŠSR.

    1941.
    U Drugom svetskom ratu počela je nemačka ofanziva
    na Užice. Odstupnicu glavnine partizanskih snaga branio je
    Radnički bataljon i u neravnopravnoj borbi pet dana kasnije na brdu
    Kadinjača, 14 kilometara zapadno od Užica, poginulo je 180
    branilaca.

    1961.
    Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija pozvao je
    zemlje članice da Afriku pretvore u bezatomsku zonu.

    1963.

    Dva dana posle atentata u Dalasu na predsednika SAD
    Džona Kenedija (John Kennedy), mafijaš Džek Rubi (Jack Ruby)
    usmrtio je usred policijske stanice revolverskim hicem osumnjičenog
    atentatora Lija Harvija Osvalda (Lee Harvey Oswald). Atentat u
    Dalasu ostao je misteriozan, a činjenica da je Rubi tako lako
    prišao Osvaldu poduprla je teoriju prema kojoj je Kenedi bio žrtva
    zavere u kojoj je učestvovalo više atentatora iza kojih su stajali
    moćni krugovi kojima je Kenedi smetao.

    1974.
    Predsednik SAD Džerald Ford (Gerald) i sovjetski
    vođa Leonid Brežnjev postiogli su u Vladivostoku privremeni
    sporazum o ograničenju ofanzivnog strateškog nuklearnog oružja.

    1976.

    U zemljotresu koji je razorio grad Muradije na
    istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi.

    1980.
    Probijena je leva cev tunela ''Vračar'' novog
    železničkog čvora u Beogradu. Tunel dug 3.504 metara građen je
    četiri godine i dva dana.

    1989.
    Posle masovnih demonstracija u Pragu, celo
    rukovodstvo Komunističke partije Čehoslovačke podnelo je ostavke,
    uključujući generalnog sekretara Miloša Jakeša (Milos Jakes),
    čime su s vlasti sišli svi političari koji su sarađivali u
    vojnoj intervenciji Varšavskog pakta protiv Čehoslovačke 1968.

    1992.
    U najgoroj zabeleženoj nesreći u istoriji kineskog
    civilnog vazduhoplovstva, pad aviona ''boing 737'' na jugu Kine nije
    preživeo niko od 141 putnika i člana posade.

    1995.
    U Irskoj su glasači tesnom većinom, uprkos
    žestoke propagande rimokatoličke crkve, na referendumu izglasali
    ukidanje zabrane razvoda, koja je bila na snazi 70 godina.

    1998.
    General Emil Lahud (Emile Lahoud), prvi predsednik
    Libana posle okončanja 15-godišnjeg građanskog rata u toj
    bliskoistočnoj zemlji, preuzeo je dužnost šefa države.

    2000.
    Savezna Republika Jugoslavija postala je punopravni
    član Jadransko-jonske inicijative osnovane u maju 2000. u Ankoni,
    čije su članice Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka,
    Italija i Slovenija.

    2001.
    Grad Kunduz, poslednje talibansko uporište na
    severu Avganistana, pao je posle 12 dana opsade u ruke snaga Severne
    alijanse. Grad je branilo oko 5.000 talibana i oko 1.000 stranih
    plaćenika.

    2003.
    U požaru u studentskom domu Univerziteta ''Patris
    Lumumba'' u Moskvi, na kome studiraju uglavnom stranci, poginulo je
    42 ljudi, mahom studenata iz Kine, Bangladeša, Vijetnama i nekoliko
    afričkih zemalja.

    2004.
    Umro je britanski književnik Artur Hejli (Arthur
    Hailey), čiji su romani prevedeni na 38 jezika i objavljeni u 40
    zemalja. Dela: ''Aerodrom'', ''Točkovi'', ''Preopterećenost'',
    ''Detektiv''.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  9. #129

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan



    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je subota, 25. novembar, 329. dan 2006. Do kraja godine ima 36 dana.


    1562.
    Rođen je španski pisac Feliks Lope de Vega Karpio
    (Felix, Carpio), najznačajniji španski dramski pisac, koji je
    prema predanju napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je
    sačuvano i utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada
    stihova, više romana, hronika i istorijskih zapisa. Zbog novina
    koje je uveo u dramsku tehniku, žestoko su ga osporavali branioci
    klasične drame. Drame - u kojima je opisao sve društvene slojeve
    Španije s kraja 16. i početka 17. veka - sjajno je komponovao,
    majstorski stvarajući zaplete. Tvorac je komedije u tri čina,
    protkane tragičnim i komičnim momentima, s centralnim temama
    časti i ljubavi, vere i morala. Dela: komedije i drame
    ''Peribanjes'', ''Kazna bez osvete'', ''Seviljska zvezda'', ''Madridski
    čelik'', ''Cveće Don Huana'', ''Nagrada za dobro govorništvo'', ''Preko
    mosta'', ''Doroteja'', ''Dovitljiva devojka'', ''Baštovanov pas'',
    ''Budalasta vlastelinka'', ''Fuente Ovehuana'', roman ''Doroteja'', epske,
    didaktičke, religiozne i mitološke pesme, burleske, ode,
    poslanice, soneti, balade.


    1758.
    Britanci su okupirali Senegal.


    1763.
    Umro je francuski pisac, opat Prevo (Prevost), poznat
    po romanu ''Manon Lesko'', prema kojem su Žil Masne (Jules Mašenet)
    i Djakomo Pučini (Giacomo) napisali opere.


    1783.
    Poslednji britanski vojnici napustili su Njujork, na
    kraju Američkog rata za nezavisnost.


    1826.
    Rođen je srpski pisac Jovan Djorđević, osnivač
    Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i jedan od osnivača
    Narodnog pozorišta u Beogradu, profesor istorije na Velikoj školi
    u Beogradu. Bio je nakratko i ministar prosvete. Objavio je ''Opštu
    istoriju'' i više prevoda, naročito za pozorište. Napisao je
    alegoriju ''Markova sablja'' u kojoj je pesma ''Bože pravde'' za koju
    je muziku komponovao Davorin Jenko. Ta pesma je postala srpska
    himna.


    1835.
    Rođen je američki industrijalac škotskog porekla
    Endrju Karnegi (Andrew Carnegie), koji je ogromno bogatstvo uložio
    u dobrotvorne svrhe, uglavnom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i
    drugim zemljama, pod uslovom da lokalne vlasti ustupe zemljište za
    zgradu i obezbede održavanje. Iz poslovnog života povukao se 1901,
    18 godina pre smrti, a 1900. je objavio ''Jevanđelje bogatstva'', s
    tezom da ''bogat čovek umire sramno''. Karnegijeva zadužbina je
    1926. sa 100.000 dolara pomogla izgradnju Univerzitetske biblioteke
    u Beogradu.



    1844.
    Rođen je nemački inženjer Karl Fridrih Benc
    (Friedrić Benz), koji je 1885. konstruisao jedan od prvih
    automobila. Osnovao je kompaniju ''Benc'' za izradu benzinskih motora
    i automobila, od koje je udruživanjem nastao ''Dajmler-Benc''.


    1877.
    Izbila je Topolska buna kad su Lepenički i
    Jasenički bataljon odbili da polože zakletvu i pođu na granicu
    uoči drugog srpsko-turskog rata. Pobunjenici su s vodnikom
    Milovanom Žižićem na čelu krenuli u Topolu da bi svrgli
    dinastiju Obrenović i doveli na vlast princa Petra
    Karađorđevića. Knez Milan Obrenović je poslao vojsku koja je
    brzo ugušila bunu, čijih je 70 učesnika optuženo za veleizdaju,
    a 23 osuđeno na smrt.


    1881.
    Rođen je italijanski sveštenik Anđelo Djuzepe
    Ronkali (Angelo Giuseppe Roncalli), pod imenom Jovan XXIII
    (Iohannes) papa od 1958. do smrti 1963, vođa reformatorske struje u
    rimokatoličkoj crkvi. Sazvao je 1962. Drugi (vatikanski) ekumenski
    sabor na kojem je nagovestio crkvene reforme.


    1914.
    Umro je srpski kompozitor slovenačkog porekla
    Davorin Jenko, autor srpske himne ''Bože pravde'', član Srpske
    kraljevske akademije, horovođa i kapelnik Narodnog pozorišta u
    Beogradu. Komponovao je muziku za oko 90 ''komada s pevanjem''. Dela:
    opereta ''Vračara'', uvertire ''Kosovo'', ''Srpkinja'', ''Aleksandar'',
    ''Djido'', ''Milan'', fantazija ''Prvo Doba Srbije'', muzika za komade
    ''Blago cara Radovana'', ''Dobrila i Milenko'', ''Dušan Silni'', ''Miloš
    Obrenović'', ''Seoba Srbalja'', ''Pribisav i Božana'', ''Za veru i
    slobodu'', ''Mladost Dositejeva'', ''Markova sablja'', ''Proslavljanje
    kneza Mihajla'', ''Knez Dobroslav'', ''Izbiračica'', ''Krvni mir'',
    ''Merima'', ''Divlji lovac'', ''Ljubavno pismo'', ''Četiri miliona
    rubalja'', ''Čestitam'', ''Potera'', ''Saćurica i šubara'', ''Vuk
    Branković'', oko 110 horskih kompozicija, 15 crkvenih kompozicija,
    solo pesme.



    1915.
    Vrhovna komanda srpske vojske izdala je u Prvom
    svetskom ratu zapovest o odstupanju preko Crne Gore i Albanije, u
    kojem je pisalo: ''Kapitulacija bi bila najgore rešenje, jer se
    njome gubi država, a naši saveznici bi nas sasvim napustili''. U
    povlačenju srpskih vojnika praćenih izbeglicama, jedinstvenom u
    istoriji ratovanja, život je izgubilo više od 240.000 ljudi. Na
    ostrvo Krf je stiglo 135.000 vojnika, a u Bizertu oko 12.000, od
    kojih je ponovo formirana srpska armija koja je 1918. oslobodila
    okupiranu zemlju.


    1915.
    Rođen je čileanski diktator general Augusto
    Pinoče Ugarte (Pinoćet), koji je uz pomoć SAD 1973. krvavim
    vojnim udarom zbacio predsednika Čilea Salvadora Aljendea
    (Allende). S vlasti je sišao posle izbornog poraza 1990, ali je kao
    doživotni senator zadržao znatan politički uticaj do 1998, kad je
    uhapšen u Londonu na zahtev Španije koja je zatražila njegovo
    izručenje radi suđenja za zločine tokom vladavine.


    1923.
    Rođen je finski državnik Mauno Koivisto, šef
    države od 1982. do 1994, prvi socijalista na tom položaju. Bio je
    premijer od 1968. do 1970. i od 1979. do 1982.


    1941.
    U Drugom svetskom ratu je poginulo 848 britanskih
    mornara kad je nemačka podmornica potopila britanski ratni brod
    ''Baram''.


    1959.
    Umro je francuski filmski i pozorišni glumac Žerar
    Filip (Gerard Philipe), čija se gluma odlikovala velikim
    senzibilitetom. U pozorištu je s ogromnim uspehom igrao glavne role
    u dramama Vilijama Šekspira, Albera Kamija, Pjera Korneja, Hajnriha
    fon Klajsta, Alfreda de Misea. Filmovi: ''Djavo u telu'', ''Parmski
    kartuzijanski manastir'', ''Fanfan Lala'', ''Lepotice noći'', ''Crveno i
    crno'', ''Veliki manevri'', ''Idiot'', ''Oholi'', ''Opasne veze'', ''Gospodin
    Ripoa''.


    1965.
    U Kongu je vojnim udarom general Žozef Mobutu
    (Joseph) svrgao predsednika Žozefa Kasavubua.


    1968.
    Umro je američki pisac Apton Bil Sinkler (Upton
    Beall Sinclair), autor više romana sa socijalnim temama,
    političkih i socijalnih spisa u kojima je opisao poraznu sliku
    kapitalističkog sveta. Dela: ''Džungla'', ''Metropola'', ''Kralj
    ugalj'', ''Džimi Higins'', ''Kraj sveta'', ''Između dva sveta'',
    ''Aždajini zubi'', ''Široka je kapija'', ''Predsednikov agent'', ''Svet
    koji treba osvojiti'', ''Predsednička misija''.


    1970.
    Japanski pisac Jukio Mišima počinio je javno
    rutualno samoubistvo (harikiri), u znak protesta protiv
    pozapadnjačenja Japana. Izvrsno je opisao mladu japansku generaciju
    posle Drugog svetskog rata i njene slabe veze s prošlošću i
    nacionalnom tradicijom. Njegovi motivi znatno su širi i brojniji
    nego kod ostalih japanskih romanopisaca, pri čemu se služio
    psihoanalitičkom metodom u objašnjenju psihičkih stanja likova.
    Dela: romani ''Ispovest maske'', ''Šum valova'', ''Zlatni paviljon'',
    'Posle banketa'', ''Mornar koji je izneverio more'', drama ''Pet
    modernih 'no' igara''.


    1971.
    Danska i Norveška su kao prve članice NATO
    uspostavile diplomatske odnose sa Severnim Vijetnamom.


    1973.
    U Grčkoj je zbačen vojni diktator pukovnik George
    Papadopulos i vlast je preuzela nova vojna hunta generala Faidona
    Gizikisa. Nova vojna garnitura bila je takođe izolovana u svetu, pa
    je u julu 1974. prinuđena da preda vlast i Konstantin Karamanlis
    formirao je vladu ''Narodnog spasa''.


    1974.
    Umro je burmanski diplomata U Tant, generalni
    sekretar UN od 1962. do 1971. Kongoanska, berlinska i kubanska
    kriza, rat u Vijetnamu, sukobi na Bliskom istoku i rat Indije i
    Pakistana rat bili su najdramatičniji događaji s kojima se
    suočavao tokom mandata.


    1974.
    U Velikoj Britaniji van zakona je stavljena
    teroristička Irska republikanska armija, četiri dana posle
    podmetanja eksploziva u dva paba u Birmingemu i pogibije 21 čoveka.


    1975.
    Južnoamerička država Surinam stekla je
    nezavisnost od Holandije.


    1977.
    Generalna skupština UN osudila je izraelsku
    okupaciju arapske zemlje sa četiri glasa protiv - Izraela, SAD,
    Kanade i Salvadora.


    1992.
    Parlament Češke glasao je za podelu Čehoslovačke
    na posebne države Češku i Slovačku od 1. januara 1993.


    1996.
    U Beogradu je demonstriralo više od 100.000 ljudi
    zbog sudskog poništenja pobede opozicione koalicije ''Zajedno'' na
    lokalnim izborima.


    1998.
    Kancelar Gerhard Šreder (Sćroeder) predsedavao je
    prvoj sednici vlade Nemačke održanoj u Berlinu posle Drugog
    svetskog rata.


    2001.
    Strani borci na strani talibana koje je zarobila
    Severna alijansa pobunili su se u nekadašnjoj tvrđavi u blizini
    grada Mazari-i-Šarif. Pobuna je ugušena u krvi dva dana kasnije uz
    pomoć američkih bombardera i pobijeni su svi pobunjenici, njih
    najmanje 700.


    2001.
    Američka privatna kompanija ATC (Advanced Cell
    Tećnology) iz grada Vuster u Masačusetsu saopštila je da je
    klonirala ljudski embrion - prva kojoj je to pošlo za rukom -
    tvrdeći da je to učinila radi unapređenja lečenja raznih bolesti
    a ne stvaranja veštačkog ljudskog bića.


    2003.
    Ujedinjene nacije zvanično su ukinule program
    ''Nafta za hranu'' u okviru koga je Irak sedam godina prodavao naftu
    pod kontrolom UN za nabavku hrane i lekova.


    2004.
    Muškarac sa nožem upao je u spavaonicu jedne
    srednje škole u rudarskom mestu Rudžou u provinciji Henan, u
    centralnoj Kini, i na smrt izbo osam učenika.

    2005.
    Umro je britanski fudbaler Džordž Best (George),
    bivši fudbaler Mančester Junajteda i reprezentativac Severne Irske
    i jedan od najboljih fudbalera sveta iz šezdesetih godina
    dvadesetog veka. Bio je najzaslužniji što je Mančester 1968.
    godine postao prvi engleski klub koji je osvojio Kup evropskih
    šampiona.

    2005.
    Palestinski predsednik Mahmud Abas otvorio je
    granični prelaz Rafa, iz pojasa Gaze u Egipat, i time omogućio
    Palestincima da, prvi put od 1967, ulaze u tu susednu zemlju i preko
    nje dalje u svet, bez kontrole izraelskih vojnika.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  10. #130

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan


    Danas je 26. novembar 2006 .g. do kraja godine ima jos 35 dana

    - Danas je praznik Sveti Jovan Zlatousti. Rođen je u Antiohiji 354. godine kao sin vojvode. Učio je grčku filozofiju i, prozrevši grčko neznaboštvo, usvojio je hrišćansku veru. Krstio ga je antiohijski patrijarh Meletija, a malo iza toga i njegovi roditelji primiše krštenje. Po smrti roditelja, Jovan se zamonašio, napisao knjigu "O sveštenstvu", a ubrzo potom patrijarh ga je rukopoložio za sveštenika. Proslavio se svojim podvigom, blistavim umom i snažnom reči, a po želji cara Arkadija, Jovan je izabran za patrijarha carigradskog. Šest godina upravljao je Crkvom mudro i revnosno i za to kratko vreme mnogo učinio. Poslao je misionare
    neznabožačkim Keltima i Skitima. Raširio je milosrdnu delatnost crkve, suzbio je simoniju (prodaja oprosta za novac) u crkvi, postideo jeretike i izboličio caricu Evdoksiju. Rastumačio je Sveto pismo svojim bistrim umom i neverovatnom rečitošću i ostavio Crkvi mnoge dragocene knjige svojih beseda. Narod ga je poštovao, zavidljivci su ga mrzeli, a carica ga je dva puta poslala u izgnanstvo. U mestu Komanu u Jermeniji, na Krstovdan 407. godine, sa Božijim imenom na usnama, duša zlatoustog patrijarha preselila se u Raj. Njegove mošti počivaju u Vatikanu sem glave koja se nalazi u Uspenskom hramu u Moskvi.

    1504.
    - Umrla je španska kraljica Isabela I Katolička, kraljica Kastilje od 1474, čijom su udajom 1479. za Fernanda II Aragonskog spojene Kastilja i Aragon i stvorena Španija.
    U nastojanju da ojačaju rimokatoličku crkvu i monarhiju, 1480. su utemeljili zloglasni sud inkvizicije, a 1492. proterali Jevreje iz Španije.
    Borbe s Mavarima pobedonosno su okončali 1492, proteravši ih iz južne španske pokrajine Granade, iste godine opremili su ekspediciju Kristofera Kolumba koja je otkrila Ameriku, a 1503. su od Francuske preoteli Napuljsku kraljevinu.

    1744. - Umro je italijanski graditelj violina Djuzepe Gvarneri, uz Antonija Stradivarija najveći majstor izrade klasičnih violina.
    Njegovih 200 violina bilo je dugo nezapaženo, ali ih je popularnim učinio čudesni violinista Nikolo Paganini.



    1855.- Umro je poljski pisac jevrejskog porekla Adam Mickijevič, najveći poljski romantičar, čija dela odlukuje izuzetno bogat i slikovit jezik.
    Umro je u Otomanskom carstvu, u koje je došao u vreme Krimskog rata u nameri da formira poljske legione za borbu protiv Rusije. U idiličnom epu posvećenom rodnom kraju "Pan Tadeuš", najvećem delu poljskog romantizma, opisao je staru Poljsku koja nestaje.
    Ostala dela: zbirke pesama "Balade i romanse", "Krimski soneti", epovi "Gražina", "Konrad Valenrod", drama "Zdušnice", politička brošura "Knjige poljskog naroda i hodočasništva poljskog", ciklus predavanja "Slovenske književnosti".

    1865. - Objavljena je knjiga "Alisa u zemlji čuda".

    1893. - Umro je srpski filozof, pisac i političar Milan Kujundžić Aberdar, jedan od prvih profesora filozofije na beogradskoj Velikoj školi, član Srpske kraljevske akademije, predsednik skupštine Srbije i ministar prosvete. Studirao je u Beču, Minhenu i Parizu, diplomirao u Oksfordu. U mladosti je bio jedan od vođa Ujedinjene omladine srpske i urednik njenog glasila "Mlada Srbadija". Stihovi ovog izrazito romantičarskog pesnika pozivali su na borbu protiv ugnjetača, za oslobođenje i ujedinjenje porobljene braće. Dela: "Kratki pregled harmonije u svetu", "Ide li svet na bolje ili na gore", "Filozofija u Srba", "Šta je i koliko u nas urađeno na lođici" (logici), spev "Srpski patrijarh", balada "Nevesta hajdukova".

    1922.- U Dolini kraljeva u Egiptu, britanski arheolozi Hauard Karter (Howard Carter) i Lord Karnarvon (Lord Carnarvon) prvi su ušli u Tutankamonovu grobnicu za više od 3.000 godina. Tutankamonove zatvorene odaje bile su misteriozne, nedirnute, a u njima je pronađena kolekcija od nekoliko hiljada neprocenjivih predmeta, uključujući zlatni kovčeg u kojem je bilo mumificirano telo faraona.

    1924. - Proglašena je NR Mongolija.

    1940. - Na zapovest vodje nacističke Nemačke Adolfa Hitlera u Varšavi je u Drugom svetskom ratu stvoren geto u koji su Nemci saterali oko pola miliona Jevreja iz Varšave i drugih poljskih mesta i iz Nemačke.
    Desetine hiljada Jevreja tu je umrlo od gladi i bolesti, a više od 310.000 otpremljeno je u logore smrti i ubijeno u gasnim komorama.
    Preživeli su 1943. podigli ustanak, ali su u divljačkoj odmazdi Nemaca gotovo svi pobijeni.



    1941
    . - Liban je dobio nezavisnost od Francuske.

    1941.
    - Američki predsednik Frenklin Ruzelt potpisao je zakon kojim se i zvanično uspostavlja Dan zahvalnosti koji se slavi u SAD-u kao četvrti četvrtak u novembru.

    1965. - Francuska je iz Sahare uspešno lansirala satelit "Asterix-1", čime je postala treća kosmička sila nakon SAD-a i Rusije.

    2000.
    - Drugi po visini vrh na Fruškoj gori dobio je naziv Pavlašov čot, po dr Ignjatu Pavlašu, najistaknutijem novosadskom planinaru i predsedniku "Planinarskog društva Fruška Gora", osnovanog 1924. godine, prethodniku Planinarsko-smučarskog saveza Vojvodine (PSSV).
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  11. #131

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    27. novembar 2006. do kraja godine ima jos 3 dana

    - Danas je praznik Sveti apostol Filip. Ovaj svetitelj rođen je u Vitsaidi. Od malena učen Svetom pismu, odazvao se pozivu Gospoda Isusa Hrista i pošao za Njim (Jov 1, 43). Po silasku Svetoga duha, Filip je revnosno propovedao Jevanđelje zajedno sa Jovanom Bogoslovom i apostolom Vartolomejom, i to po Aziji, Grčkoj, Indiji i Jermeniji. Od mnogobrojnih njihovih neprijatelja, Gospod ih je spasavao svojim čudesima, te su im ljudi prilazili, isceljivali se i mnogi neznabošci preobraćali se u veru. U vreme cara Domentijana, 86. godine, ovi
    apostoli su u Jeropolju umrtvili svojim molitvama ogromnu zmiju koju su neznabošci obožavali i držali u hramu. Potom su vratili vid nekom Stahiju koji je bio slep 40 godina. Ozlobljeni neznabošci, ne shvatajući njihovo delo, razapeli su ih na krst i upravo tada strašan zemljotres rastvorio je zemlju i progutao sudiju i mnoge oko njega. Uplašeni ljudi pojurili su da skinu mučenike sa krsta, ali apostol Filip već beše izdahnuo. Njegove mošti kasnije su prenesene u Rim.



    8. p. n. e.
    - Umro je Horacije, rimski pesnik iz Venuzije u Apuliji. Pisao je lirske pesme, ode, epode, epistule... Pored Vergilija, glavni je predstavnik avgustovske epohe u rimskoj književnosti. Živeo je u Rimu pod zaštitom Mecene. U početku svog književnog rada bavio se satirom, a kasnije se posvetio odi, nadahnut helenskim uzorima. U epistulama je izlagao svoje poglede na život. U delima "O pesničkoj umetnosti" i "Poslanici Pizonu" izložio je svoje poglede na poetsku umetnost.


    1570.
    - Umro je italijanski arhitekta i vajar Jakopo Sansovino, majstor proporcija i savršene harmoničnosti konstrukcije i dekora.
    Najpre je radio u Firenci i Rimu, a 1527. je prešao u Veneciju, gde je podigao svoje najlepše gradjevine Biblioteku i Lodjetu.
    Zgrade koje je projektovao ukrašavao je sopstvenim statuama. Izradio je i statue "Neptun" i "Mars" na stepeništu Duždeve palate i reljefe u mermeru u lodji crkve Svetog Marka.




    1701
    . - Rođen je Anders Celzijus, švedski fizičar i astronom. Godine 1736. učestvovao je u Laponskoj ekspediciji za merenje luka mediterana. Prvi je uočio dejstvo polarne svetlosti na magnetnu iglu. Sopstvenim sredstima podigao je opservatoriju u rodnom gradu Upsali. Uveo je podelu na 100 stepeni termometarske skale, nazvane po njemu. Umro je 1744. godine.

    1857. - Rođen je ser Čarls Skot Šerington, engleski fiziolog, profesor Univerziteta u Oksfordu. Značajan je po svojim otkrićima o funkciji neurona. Radio je mnogo na fiziologiji nervnog sistema. Glavno delo: "Integralna aktivnost nervnog sistema". Dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 1932. godine.


    1885. - Načinjena je prva fotografija kiše meteora.


    1895. - Umro je francuski pisac Aleksandar Dima Sin, koji je udario temelje pozorišne društvene drame. Napisao je 16 pozorišnih komada, uključujući dramatizaciju romana "Dama s kamelijama".
    Ostala dela: drame "Nezakoniti sin", "Deniza", "Gospodin Alfons", "Polusvet".


    1912.
    - Španija je ustanovila protektorat nad Marokom.


    1942. - Rodjen je američki rok pevač, gitarista i pisac pesama afričkog porekla Džimi Hendriks, jedan od najpopularnijih muzičara u svetu šezdesetih godina 20. veka.
    Bio je poznat po hitovima "All along the watchtower", "Crosstown traffic", "Little wing", "Spanish castle magic" i drugima. Često je na koncertima priredjivao "performans" sviranja gitare zubima, na opšte oduševljenje publike.
    Umro je 1970. od prekomerne doze droge



    1953
    . - Umro je američki pisac Judžin Gledston O'Nil, tvorac moderene američke drame, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1936.
    Njegove drame odlikuju realizam i žestina koja katkad prelazi u brutalnost.
    Drame i trilogija "Elektri priliči crnina", u kojoj je klasičnu grčku temu o Edipu primenio na savremeni svet, odnosno američko društvo u vreme gradjanskog rata, doneli su mu svetsku slavu.
    Ostala dela: drame "Iza horizonta", "Ana Kristi", "Sva božja deca imaju krila", "Veliki bog Braun", "Car Džons", "Dugo putovanje u Evropu", "Žudnja pod brestovima".
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  12. #132

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je utorak, 28. novembar, 332. dan 2006. Do kraja godine ima 33 dana.

    1520.
    Portugalski moreplovac Fernao de Magaljaeš (Magalhaes) uplovio je u Tihi okean, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji sada nosi njegovo ime.

    1632.
    Rođen je francuski kompozitor, violinista, dirigent, pevač, glumac, scenograf i plesač italijanskog porekla Djovani Batista Lili (Giovanni Battista Lulli), poznat kao Žan Batist Lili (Jean Baptiste Lully), tvorac klasične francuske opere, s baletima, horovima, arijama i scenskim efektima. U saradnji s francuskim komediografom Žanom Molijerom (Jean Moliere) stvorio je novu dramskomuzičku vrstu - comedie ballet - komediju s pevanjem i plesom. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje. Dok je početkom 1687. dirigovao ''Te Deum'' za oporavak od bolesti kralja Luja XIV (Louis), ozledio se dugim dirigentskim štapom i rana se pretvorila u smrtonosnu gangrenu. Dela: opere ''Tezej'', ''Persej'', ''Kadmis i Hermiona'', ''Alsesta'', ''Psiha'', ''Amadis od Galije'', ''Armida'', Asis i Galateja'', ''Prozefina'', ''Feton'', komedije-baleti ''Ženidba na silu'', Žorž Dandin'', ''Gospodin od Pursonjaka'', ''Građanin-plemić'', crkvene kompozicije ''Te Deum'', ''De profundis'', ''Mizerere''.

    1757.
    Rođen je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk (William Blake), čija je poezija mistična i apokaliptična. U slikarstvu je isprva kopirao radove Mikelanđela Buonarotija (Mićelangelo Buonarroti), Santija Rafaela (Raffaello) i Albrehta Direra (Albrećt Duerer). Kasnije je ilustrovao starozavetnu ''Knjigu o Jovu'' i dela Džona Miltona (John), a najuspešnije ''Božanstvenu komediju'' Dantea Aligijerija (Alighieri). Pisao je velike religiozne i filozofske poeme, ali je literarnu slavu stekao lakim i neposrednim lirskim pesmama kao što su ''Pesme iskustva'' i ''Pesme nevinosti''.

    1820.
    Rođen je nemački filozof Fridrih Engels (Friedrić), jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa (Marx). Potiče iz porodice koja je posedovala fabrike u Nemačkoj i Engleskoj. Osnovne postavke materijalističkog poimanja sveta izložio je u ''Anti-Diringu''. U saradnji s Marksom napisao je ''Nemačku ideologiju'' i ''Manifest komunističke partije'' i organizovao Prvu internacionalu - međunarodno udruženje radnika osnovano 1864. Posle Marksove smrti 1883. nastavio je rad u Drugoj internacionali osnovanoj 1889. i napisao ''Poreklo porodice, privatne svojine i države'' i ''Ludvig Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije''. Poslednje godine života posvetio je redigovanju drugog i trećeg toma Marksovog ''Kapitala''. Ostala dela: ''Skica za kritiku nacionalne ekonomije'', ''Položaj radničke klase u Engleskoj'', ''Sveta porodica ili kritika kritičke kritike protiv Bruna Bauera i kompanije''.

    1821.
    Latinoamerička država Panama je proglasila nezavisnost od Španije i pridružila se Kolumbiji.

    1829.
    Rođen je ruski klavirski virtuoz i kompozitor Anton Grigorjevič Rubinštajn, osnivač Konzervatorijuma u Petrogradu. Pripadao je tzv. kosmopolitskom pravcu, nasuprot ''Velikoj petorici''. Komponovao je opere, klavirske kompozicije, solo pesme.

    1878.
    Umro je srpski pisac i slikar Djura Jakšić, najizrazitiji predstavnik romantizma u srpskoj književnosti i jedan od najdarovitijih srpskih slikara 19. veka. Pisao je lirsku, rodoljubivu, satiričnu, socijalnu i epsku poeziju. Slikarstvo je učio u Segedinu, Temišvaru, Pešti, Velikom Bečkereku (sadašnji Zrenjanin), Beču i Minhenu. Potom je bio učitelj u mnogim mestima u Srbiji i predavao crtanje u Kragujevcu, Požarevcu i Jagodini. Strastan, plahovite mašte i plamenih emocija, buntovan i slobodoljubiv, pisao je s romantičarskim patosom pesme o slobodi i stihovane lirske ispovesti. Pesme ''Na Liparu'', ''Ponoć'', ''Mila'', ''Padajte braćo'', ''Otadžbina'', ''Ja sam stena'', ''Noć u Gornjaku'', ''Padajte braćo'' spadaju u vrh srpske romantičarske poezije. Napisao je i drame u stihovima ''Seoba Srbalja'', ''Jelisaveta, knjeginja crnogorska'' i ''Stanoje Glavaš'' i oko 40 pripovedaka.



    1881.
    Rođen je austrijski pisac Štefan Cvajg (Stefan Zweig), koji je pod uticajem bečkog impresionizma, psihoanalize Sigmunda Frojda (Freud) i humanističke evropske tradicije, u ranim delima bio zaokupljen lavirintima ljudske psihe. Kasnije je znatnu popularnost stekao romansiranim biografijama i esejističkim studijama o značajnim ličnostima istorije i literature. Pred nacistima je 1938. emigrirao u SAD, a 1942. izvršio je u Brazilu samoubistvo, zahvaćen unutrašnjom krizom i slomljen nacističkim varvarstvom. Dela: pripovetke ''Pometenost osećanja'', ''Amok'', ''Prvi doživljaj'', romansirane biografije ''Žozef Fuše'', ''Marija Antoaneta'', ''Trijumf i tragika Erazma Roterdamskog'', ''Marija Stjuart'', studije ''Tri majstora'' (Balzak, Dikens, Dostojevski), ''Borba s demonom'' (Helderlin, Klajst, Niče), ''Tri pesnika svoga života'' (Kazanova, Stendal, Tolstoj), ''Jučerašnji svet'' (melanholična slika evropske kulture na umoru).

    1905.
    Irski nacionalista Artur Grifit (Arthur Griffith) osnovao je u Dablinu partiju ''Šin fejn'', čiji je glavni zadatak bila borba za osamostaljenje Irske od Velike Britanije.

    1907.
    Rođen je italijanski pisac Alberto Pinkerle (Pinćerle), poznat kao Alberto Moravija (Moravia), koji je svetsku slavu stekao delima o moralnom raslojavanju italijanske buržoazije. Pisao je romane, pozorišne komade, kratke priče, eseje, putopise, kritiku - filmsku i pozorišnu. Dela: romani ''Ravnodušni ljudi'', ''Prezir'', ''Rimljanka'', ''Dosada'', ''Konformist'', ''Choćara'', ''Ja i on'', ''Pažnja'', ''Unutrašnji život'', ''Godina 1934'', priče ''Rimske priče'', ''Automat'', ''Drugi život''.

    1919.
    Nensi Estor (Nancy Astor) je kao prva žena izabrana u britanski parlament.

    1941.
    Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbacila nemačke trupe iz Rostova.

    1942.
    U požaru koji je uništio jedan noćni klub u američkom gradu Boston poginulo je bezmalo 500 ljudi.

    1943.
    U Teheranu su u Drugom svetskom ratu, na prvom zajedničkom sastanku, sovjetski lider Josif Staljin, predsednik SAD Frenklin Rozevelt (Franklin Roosevelt) i britanski premijer Vinston Čerčil (Winston Churćill) razmatrali otvaranje drugog fronta u Evropi, operacije na istočnom frontu, posleratno uređenje Evrope i pitanje Jugoslavije. Dogovoreno je da se Jugoslavija obnovi ''u potpunom teritorijalnom integritetu i nezavisnosti, s tim što će pitanje njenih zapadnih granica biti rešeno posle rata''.

    1945.
    Umro je američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija ''Dejvis kup''. Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932.



    1954.
    Umro je italijanski nuklearni fizičar Enriko Fermi (Enrico), koji je prvi bombardovao uran neutronima, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1938. Zasnovao je teoriju kretanja neutrona, a u Drugom svetskom ratu je u SAD, gde je 1938. emigrirao iz Italije, na Čikaškom univerzitetu rukovodio gradnjom prvog nuklearnog reaktora. Njegovim imenom nazvano je više pojmova u nuklearnoj fizici: ''Fermijevo pravilo selekcije'', ''Fermijev model gasa'', ''Fermijeva 'starost' neutrona'', fermi kao jedinica za dužinu.

    1960.
    Mauritanija, zemlja na zapadu Afrike, postala je nezavisna islamska republika.

    1971.
    Jordanskog premijera Vasfi Tela ubili su pripadnici palestinske terorističke organizacije ''Crni septembar'' u Kairu, gde je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.

    1975.
    Postavljeni su poslednji metri pruge Beograd-Bar. Više od veka ona je bila u strateškom, ekonomskom i graditeljskom programu Srbije i Crne Gore, ali je gradnja počela 1952, a radovi su intenzivirani tek 1968. Više od 27 odsto pruge prolazi kroz tunele i ide preko vijadukata i mostova. Pruga koja ima 254 tunela i 234 mosta većim delom (301 kilometar) prolazi kroz Srbiju, a 175 kilometara kroz Crnu Goru.

    1975.
    Fretilin (Revolucionarni front za nezavisnost Istočnog Timora) je jednostrano proglasio nezavisnost te bivše portugalske kolonije, koju je okupirala Indonezija, i osnivanje ''Demokratske republike Istočni Timor''.

    1979.
    Novozelanđanski avion ''DC-10'' udario je u planinu Erebus na Antarktiku, što nije preživeo niko od 257 putnika i članova posade.

    1987.
    Prilikom pada južnoafričkog aviona ''Boing 747'' u Indijski okean blizu Mauricijusa poginulo je svih 160 putnika i članova posade.

    1989.
    Indijski premijer Radživ Gandi (Rajiv Ghandi) dao je ostavku posle poraza na izborima.

    1990.
    Singapurski premijer Li Kuan Ju sišao je s vlasti posle 31 godine.

    1991.
    Libijski lider Muamer el Gadafi objavio je da neće predati dvojicu Libijaca optuženu za podmetanje bombe u američki putnički avion koji se srušio iznad Škotske.

    1994.
    Norvežani su na referendumu odbili da se priključe Evropskoj uniji.

    1996.
    Alžirci su velikom većinom odobrili ustavne promene koje omogućavaju zabranu islamističkih političkih partija.

    2000.
    Savezna Republika Jugoslavija postala je punopravni član Svetske zdravstvene organizacije.

    2002.
    U eksploziji automobila-bombe, trojica islamskih terorista samoubica ubili su u jednom hotelu punom izraelskih turista u kenijskom gradu Mombasi 13 ljudi, 10 Kenijaca i trojicu Izraelaca. Gotovo istovremeno ispalili su dve protivavionske rakete na izraelski putnički avion, ali su projektili promašili cilj zahvaljujući prisebnosti pilota, koji je tako spasao 261 život.

    2004.
    U eksploziji gasa u rudniku uglja Čenđijašan na severu Kine život je izgubilo 166 rudara.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  13. #133

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je sreda, 29. novembar, 333. dan 2006. Do kraja godine ima 32 dana.

    1314.

    Umro je francuski kralj Filip IV Lepi (Philippe le
    Bel), koji je 1306. proterao iz Francuske sve Jevreje i konfiskovao
    im imovinu. U sukobu za prevlast nađačao je papu Bonifacija VIII i
    preneo je papsku stolicu u Avinjon. Radi učvršćenja pozicije u
    borbi protiv vatikanske kurije, 1302. je - prvi put u istoriji
    Francuske - sazvao Skupštinu triju staleža, čime je građanski
    stalež počeo da učestvuje u političkom životu zemlje.

    1516.

    Umro je italijanski slikar Djovani Belini (Giovanni
    Bellini), jedan od tvoraca venecijanske škole. Bio je učitelj
    Djorđonea (Giorgione) i Ticijana (Tiziano).

    1543.
    Umro je nemački slikar Hans Holbajn Mlađi (Holbeinder Juengere), koga su objektivnost zapažanja, psihološka

    pronicljivost i virtuoznost crteža uvrstile među najveće svetske
    portretiste. Posebno mesto zauzimaju portreti iz engleskog
    aristokratskog društva, rađeni kredom u kraljevskom dvorcu u
    Vindzoru, gde je bio dvorski slikar kralja Henrija VIII (Henry).

    1780.

    Umrla je austrijska carica, češka i mađarska
    kraljica Marija Terezija (Maria Theresia), koja je tokom vladavine
    od 1740. do smrti sprovodila reforme u duhu prosvećenog
    apsolutizma, ali i germanizaciju i nasilno pokatoličavanje. Srbima
    u Pomoriškoj Krajini je ukinula privilegije, čime je podstakla
    njihove seobe u Rusiju od 1751. do 1753. Da bi osigurala osporavani
    presto, vodila je rat za austrijsko nasleđe od 1740. do 1748. u
    kojem joj je 1745. pruski kralj Fridrih II Veliki (Friedrić der
    Groše) preoteo Šleziju.

    1854.
    Umro je srpski pisac, državnik, diplomata i
    vojskovođa prota Mateja Nenadović, predsednik
    Praviteljstvujuščeg sovjeta - prve srpske vlade. Sa stricem
    Jakovom je pokrenuo Prvi srpski ustanak u valjevskoj i šabačkoj
    nahiji i komandovao je delom ustaničkih snaga 1806. u boju na
    Mišaru u kojem su Turci potučeni do nogu. Kao prvi diplomata
    obnovljene Srbije u Petrogradu je pokušao da uspostavi diplomatske
    odnose s Rusijom i zainteresuje rusku vladu za podršku i pomoć i
    igrao je važnu ulogu u pregovorima s Turcima. Posle Drugog srpskog
    ustanka je postao valjevski knez, ali je penzionisan zbog
    nesuglasica s knezom Milošem Obrenovićem, a zbog sukoba s knezom
    Mihailom Obrenovićem 1840. je prognan. Vratio se 1842. kad su
    Obrenovići pali s vlasti i postao državni savetnik. Njegovi
    ''Memoari'', jedno od najboljih memoarskih dela srpske književnosti,
    puni su dragocenih podataka o događajima i ljudima u vreme Prvog
    srpskog ustanka.

    1864.
    U Send Kriku u američkoj državi Kolorado jedinica
    pukovnika Džona Čivingtona (John Chivington) je
    masakrirala najmanje 400 Čejena i Arapahosa, koji su se predali i
    bila im je obećana zaštita na mestu gde su se ulogorili.

    1890.
    Otvoreno je zasedanje prvog japanskog parlamenta.

    1895.
    Rođen je američki filmski režiser i koreograf
    Vilijam Berkli Inos (William Berkeley Enos), poznat kao Bazbi Berkli
    (Busby), koji je utemeljio principe mjuzikla kao filmskog žanra.
    Koristio je vožnju kamere na nov način i služio se montažom kao
    bazičnim elementom ritmičke strukture. Filmovi: ''Kopači zlata
    1933'', ''Holivudski hotel'', ''Vrt na mesečini'', ''Kometa nad
    Brodvejom'', ''Bebe u vojsci'', ''Osnujmo orkestar'', ''Bebe na Brodveju'',
    ''42. ulica'', ''Rimski skandali''.

    1902.
    Rođen je italijanski pisac Karlo Levi (Carlo),
    autor romana ''Hristos se zaustavio u Eboliju'', u kojem je opisao
    težak život italijanskih seljaka pod fašistima. U vreme
    fašističke vladavine bio je interniran u južnu Italiju.

    1918.
    Kralj Crne Gore Nikola I Petrović svrgnut je s
    prestola i njegova kraljevina se ujedinila sa Srbijom.

    1922.
    Rođen je srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena
    medijska ličnost srpske kulture i vrstan dečji pisac. Radio je u
    listovima ''Zmaj'', ''Pionir'', ''Kekec'' i ''Poletarac'' i bio urednik
    dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti
    posebno je upamćen po radio emisiji Studija B ''Beograde, dobro
    jutro'', kojom je od 1976. do smrti 1984. budio Beograđane obiljem
    satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora,
    obeleženih autentičnom mudrošću, pri čemu je prekinuo s lažnom
    didaktikom i decu je uvek tretirao kao ozbiljnu i zrelu publiku.
    Kratkim duhovitim replikama je s puno pažnje, takta i ljubavi
    otkrivao vrline i slabosti sugrađana. Dela: zbirke pesama
    ''Poštovana deco'', ''Smešne reči'', ''Vukova azbuka'', ''Pričam ti
    priču'', ''Ponedeljak'', ''Utorak'', ''Sreda, ''Četvrtak'', dramska dela
    ''Kapetan Džon Piplfoks'', ''Tužibaba'', ''Če'' (s Matijom
    Bećkovićem), aforizmi ''Beograde, dobro jutro'', TV serija ''Na
    slovo, na slovo''.



    1924.
    Umro je italijanski kompozitor Djakomo Pučini
    (Giacomo), čije se opere odlikuju jakim emocijama, patetičnošću
    i sentimentalnošću. Dela: opere ''Boemi'', ''Toska'', ''Madam
    Baterflaj'', ''Turandot'', ''Manon Lesko'', ''Devojka sa Zapada'', ''Djani
    Skiki''.

    1932.
    Rođen je francuski državnik Žak Rene Širak
    (Jacques, Chirac), premijer od 1974. do 1976. i ponovo od 1986,
    predsednik Francuske od 1995.

    1941.
    Na brdu Kadinjača kod Užica u Drugom svetskom ratu
    izginuo je Radnički bataljon štiteći glavninu partizanskih snaga.
    Nemačke jedinice su, uz podršku avijacije, prešle Kadinjaču tek
    posle pogibije 180 partizana s komandantom Dušanom Jerkovićem. Bio
    je to kraj Užičke Republike, osnovane krajem septembra 1941, prve
    slobodne teritorije u okupiranoj Evropi.

    1943.
    U Jajcu je u Drugom svetskom ratu Drugo zasedanje
    Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije
    konstituisalo AVNOJ kao vrhovno zakonodavno i izvršno
    predstavničko telo naroda Jugoslavije i ustanovilo Nacionalni
    komitet oslobođenja Jugoslavije. Odlučeno je i da se Jugoslavija
    izgradi na demokratskom, federativnom principu kao zajednica
    ravnopravnih naroda, a kraljevskoj vladi u izbeglištvu je zabranjen
    povratak u zemlju.

    1945.
    U Jugoslaviji je ukinuta monarhija i sva prava kralja
    Petra II Karađorđevića. Ustavotvorna skupština je usvojila
    deklaraciju o proglašenju republike prema kojoj je Jugoslavija
    ''savezna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih
    naroda koji su slobodno izrazili svoju volju da ostanu u
    Jugoslaviji''.

    1947.
    Generalna skupština UN izglasala je podelu
    Palestine na jevrejski i palestinski deo, s Jerusalimom pod
    kontrolom svetske organizacije, što je 1948. omogućilo stvaranje
    države Izrael.

    1973.
    U požaru u robnoj kući u japanskom gradu Kumamoto
    poginulo je više od 100 ljudi.

    1981.
    Umrla je američka filmska glumica Natali Vud
    (Natalie Wood), koja je postala filmska zvezda kao dete (''Čudo na
    34. ulici''). Ostali filmovi: ''Buntovnik bez razloga'', ''Sjaj u
    travi'', ''Tragači'', ''Priča sa zapadne strane''.



    1987.
    Južnokorejski avion sa 115 putnika i članova
    posade srušio se iznad Burme. U Bahreinu je potom uhapšena jedna
    žena koja je priznala da je severnokorejski agent i da je postavila
    eksploziv u avion prema nalogu njene vlade kako bi bile onemogućene
    Olimpijske igre u Seulu 1988.

    1990.

    Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o
    upotrebi svih mera radi izbacivanja Iraka iz Kuvajta ukoliko se
    iračke trupe ne povuku do 15. januara 1991.

    1993.
    Na inicijativu Evropske unije, u Ženevi su ponovo
    otpočeli mirovni pregovori o prethodnoj Jugoslaviji.
    Četvorodnevnoj konferenciji su, uz 12 šefova diplomatije zemalja
    EU, prisustvovali predsednici Srbije, Crne Gore i Hrvatske i
    predstavnici zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini.

    1995.

    Hiljade Srba u Sarajevu protestovalo je protiv
    predavanja muslimansko-hrvatskoj federaciji srpskih delova glavnog
    grada BiH, predviđenog Dejtonskim sporazumom.

    2001.
    Umro je engleski muzičar Džordž Harison (George
    Harrison), bivši član ''Bitlsa'', legendarne četvorke iz Liverpula.
    Iako u senci tandema Džon Lenon i Pol Makartni, znatno je doprineo
    opusu muzičke grupe i stvorio više nezaboravnih pesama.

    2003.

    U Velikoj Britaniji odobren je politički azil vođi
    čečenskih islamskih terorista Ahmedu Zakajevu.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  14. #134

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan

    30. novembar 2006. god do kraja godine ima jos 31 dan


    1830.
    - Turski sultan Mahmud II potvrdio je hatišerifom autonomiju Srbije, garantovao slobodu trgovine, pravo zidanja crkava i manastira i ukidanje spahiluka. Turci su takođe morali da Srbima prodaju imanja po "pravednoj ceni" i napuste Beograd, a sultan je priznao srpskog kneza i granice Srbije od 1812.

    1835.
    - Rođen je Semjuel Langhorn Klemens, američki humorist koji je pisao pod pseudonimom Mark Tven. Bio je oficir rečne plovidbe na Misisipiju sve do izbijanja građanskog rata (1861-1865), a potom novinar i predavač. Njegovo književno delo je obimno, ali nejednako, no najbolje tvorevine su mu one koje opisuju život na reci Misisipi i njenim obalama: "Doživljaji Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Doživljaji Haklberi Fina". Njegov humor, naročito u poznijim delima, nije uvek veseo: "Tajni izvor humora nije radost, već tuga" - pisao je. Ispod površine njegovih humorističkih priča nalazi se zbilja, snažna težnja za jednakošću i društvenom pravdom, vera u ljudske vrednosti i osuda tiranije povlašćenih. Umro je 1910. godine.



    1872.
    - U Glazgovu je odigrana prva međunarodna utakmica na kojoj su intonirane himne Engleske i Škotske.

    1874.
    - Rođen je ser Vinston Čerčil, britanski političar, državnik i pisac. Po dolasku Hitlera (1933) na vlast u Nemačkoj, Čerčil opominje Englesku i poziva je da se što pre i što jače naoruža. Po objavi rata Nemačkoj (3. septembra 1939.), ulazi u Čemberlenovu vladu kao prvi lord Admiraliteta, predsednik i vođa Konzervativne stranke posle savezničkog sloma u Norveškoj. Za vreme rata bio je u najtešnjoj vezi sa Ruzveltom i sarađivao je sa Staljinom (konfrencija u Teheranu, na Jalti u Potsdamu). U skladu sa svojim gledištem da rat vode državnici i političari, a ne vojnici, bio je tvorac mnogih strategijskih poduhvata saveznika u Drugom svetskom ratu. Na parlamentarnim izborima 1945. laburisti su pobedili i preuzeli vlast, ali u oktobru 1951. Konzervativna stranka dobija većinu i Čerčil ponovo postaje predsednik vlade. Aprila 1955. povlači se i ustupa to mesto i vođstvo stranke svom najbližem saradniku A. Idnu. Napisao je više dela: "Moje afričko putovanje", "Istorija svetskog rata", "Memoari iz Drugog svetskog rata", "Lord Randolf Čerčil"... Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1953. godine. Umro je 1965. godine.

    1900.
    - Umro je engleski pisac irskog porekla Oskar Vajld, koji je kršio konvencije i davao maha nekonformizmu i u životu i u literaturi. Isticao je da je umetnost autonomna i amoralna.
    U zatvoru u Redingu, u kojem je dve godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je "Baladu o redinškoj tamnici" i duboko iskren životni obračun "De Profundis". Posle izlaska iz zatvora 1897, pod imenom Sebastijan Melmot živeo je u Parizu u kojem je umro.
    Ostala dela: roman "Slika Dorijana Greja", komedije "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Idealan muž", zbirka priča "Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče", drame "Saloma" (na francuskom), "Vera", "Vojvotkinja od Padove".

    1955.
    - Umro je srpski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Dela: "Balkanofinija" za orkestar, "Simfonija Orijenta" za hor i orkestar, "Pesme moje majke" za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir.

    1957.
    - Umro je srpski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma, prvi srpski slikar koji je stekao evropsku reputaciju. Najveći deo života proveo je u Beču, gde je i umro. Izuzetno je vladao slikarskim zanatom i inspirisao se srpskom istorijom. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu i portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika. Radio je i istorijske i folklorne kompozicije, među kojima se posebno ističu "Seoba Srba", "Proglašenje Dušanovog zakonika", "Takovski ustanak", "Mačevanje", "Kićenje neveste".

    1977.

    - Umro je srpski pisac Miloš Crnjanski, možda najveći "mađioničar reči" u našoj književnosti. U Beču i Parizu studirao je istoriju umetnosti i filozofiju, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor i novinar, a od 1928. bio je u diplomatskoj službi u kojoj ga je u Rimu zatekao Drugi svetski rat. Iz Rima je kasnije otišao u London. Vratio se u Beograd 1965, posle čega je objavio poslednje delo "Embahade". U romanu "Seobe", čiji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962, uspeo je da poetizuje istorijsku viziju inspirisanu tragičnim rasejanjem Srba, a da je pri tom ne liši činjenične osnove. Roman je velika istorijska freska i poema o lutanju i bespuću. Ostala dela: romani "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejca", "Roman o Londonu", pesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Nemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu".

    1986.

    - Umro je američki filmski glumac engleskog porekla Keri Grant, koji se iskazao kao sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa, ali i kao tumač karakternih rola u filmovima Alfreda Hičkoka.
    Filmovi: "Plava Venera", "Strašna istina", "Samo andjeli imaju krila", "Filadelfijska priča", "Arsenik i stare čipke", "Osumnjičen", "Ozloglašena", "Dan i noć", "Majmunska posla", "Drž'te lopova!", "Sever-severozapad", "Šarada".


    1996.
    - U Beogradu je demonstriralo oko 150.000 ljudi, protestujući zbog poništenja izborne pobede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

  15. #135

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan


    Dogodilo se na današnji dan

    Danas je petak, 1. decembar, 335. dan 2006. Do kraja godine ima 30 dana.




    1135.
    Umro je engleski kralj Henri I (Henry), mlađi sin
    Vilijama I Osvajača (William the Conqueror). Tokom vladavine, od
    1100. učvrstio je kraljevsku vlast, a 1106. osvojio je i Engleskoj
    pripojio Normandiju.



    1455.
    Umro je italijanski vajar Lorenco Giberti (Lorenzo
    Ghiberti), najpoznatiji po izradi vrata na krstionici katedrale u
    Firenci. Na konkursu 1401. u jakoj konkurenciji poverena mu je
    izrada drugih vrata u toj crkvi, koja je završio 1424, a od 1425.
    do 1452. izradio je treća vrata, nazvana ''vrata raja'', kod kojih je
    na nov način rešio problem prostora. Uradio je i više kipova u
    Firenci i Sijeni, uključujući reljef za katedralu u Sijeni, rađen
    od 1417. do 1427, a njegovi ''Commentarii'' su dokument velike
    vrednosti za izučavanje italijanskog slikarstva.



    1640.
    Portugalija je posle ustanka kojim je zbačena
    španska vlast ponovo stekla nezavisnost, a dve sedmice kasnije
    vojvoda od Braganse (Braganca) krunisan je kao portugalski kralj pod
    imenom Žoao IV (Joao). Španija je nezavisnost Portugalije priznala
    tek 1668.



    1813.
    Posle neodređenog odgovora francuskog cara
    Napoleona I na mirovne uslove saveznika, Rusija, Pruska i Austrija
    su se odlučile za invaziju Francuske.



    1819.
    Rođen je srpski istoričar i publicista Danilo
    Medaković, veoma zaslužan za širenje knjige u narodu. U vreme
    revolucije 1848. pokrenuo je list ''Napredak'' koji je ubrzo zabranjen
    zbog opozicionog stava prema patrijarhu Josifu Rajačiću, 1851.
    list ''Južna pčela'', a 1852. ''Srpski dnevnik'' s književnim
    dodatkom ''Sedmica''. Napisao je ''Povjesnicu srpskog naroda''.



    1821.
    Nezavisnost od Španije proglasila je Dominikanska
    republika, teritorija koja zahvata dve trećine istočnog dela
    karipskog ostrva Haiti, tada poznatog kao Hispanjola.



    1822.
    Osnivač brazilskog carstva Dom Pedro krunisan je za
    cara Brazila pod imenom Pedro I.



    1825.
    Umro je ruski car Aleksandar I Pavlovič Romanov,
    koji je po stupanju na presto 1801. otpočeo seriju liberalnih
    reformi i za vreme čije je vladavine Rusija teritorijalno
    proširena. Savezništvo koje je 1807. zaključio s francuskim carem
    Napoleonom I - protiv kojeg je prethodno ratovao u savezu s
    Austrijom, Pruskom i Engleskom - iskoristio je da u ratu protiv
    Švedske otrgne Finsku, koja je 1809. priključena Rusiji kao velika
    kneževina. Pripojio je i velike delove Poljske, a posle pobede u
    ratu s Otomanskim carstvom i Besarabiju. Savezništvo je raskinuto
    Napoleonovim pohodom na Rusiju 1812. tokom kojeg je francuska armija
    pretrpela poraz, a Aleksandar I je trijumfalno ušao u Pariz gde su
    vođeni mirovni pregovori.



    1898.
    U Skupštini Srbije podnesen je prvi predlog za
    osnivanje Univerziteta u Beogradu, odnosno za reorganizaciju Velike
    škole i njeno prerastanje u Beogradski univezitet. Potom je
    izrađeno više projekata zakona, ali je tek u februaru 1905.
    usvojen predlog ministra prosvete Andre Nikolića, čime su stvoreni
    uslovi za otvaranje Univerziteta u oktobru 1905.



    1906.
    U Parizu je otvoren bioskop ''Omnija Pate'', prva
    dvorana u svetu namenski izgrađena za prikazivanje filmova.



    1918.
    U Beogradu je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i
    Slovenaca, s princem Aleksandrom I Karađorđevićem kao regentom i
    Beogradom kao prestonicom, koja je 1929. dobila ime Jugoslavija.
    Ujedinjenje jugoslovenskih zemalja omogućila je pobeda srpske
    vojske u Prvom svetskom ratu i u novu državu uključene su
    nezavisne predratne države Srbija i Crna Gora i teritorije u
    sastavu poražene Austro-Ugarske (Hrvatska, Slovenija, Bosna i
    Hercegovina, Dalmacija i Vojvodina, čija je skupština odlučila da
    Vojvodina prvo uđe u sastav Srbije a potom u Kraljevinu SHS).



    1918.
    Provincija Transilvanija, ranije u sastavu Mađarske
    kao dela Austro-Ugarske poražene u Prvom svetskom ratu, postala je
    deo Rumunije.



    1918.
    Odlukom danskog parlamenta Island je stekao
    nezavisnost.



    1934.
    U Lenjingradu je ubijen član Politbiroa i sekretar
    Centralnog komiteta sovjetske Komunističke partije Sergej
    Mironovič Kirov, što je sovjetski diktator Staljin
    iskoristio kao povod da otpočne masovne čistke. Boljševik je
    postao 1904. i kao profesionalni revolucionar učestvovao je u
    revolucijama 1905. i u Februarskoj i Oktobarskoj revoluciji 1917.
    Šef Komunističke partije Azerbejdžana postao je 1921, a 1926.
    sekretar Lenjingradske oblasne partijske organizacije. Posle ubistva
    Kirova, Staljin je započeo talas čistki i do 1938. fizički je
    likvidirao većinu starih revolucionara, učesnika i vođa
    Oktobarske revolucije.



    1935.
    Rođen je američki filmski glumac i režiser Alen
    Stjuart Kenigsberg (Allen Stewart), poznat kao Vudi Alen (Woody),
    obnovitelj holivudske filmske komedije sedamdesetih godina 20. veka.
    Kasnije je pod uticajem švedskog režisera Ingmara Bergmana
    režirao intelektualističke filmove s psihoanalitičkom pozadinom.
    Filmovi: ''Uzmi pare i beži'', ''Sve što ste oduvek želeli da znate
    o seksu ali se niste usudili da pitate'', ''Ljubav i rat'', ''Eni Hol'',
    ''Menheten'', ''Enterijeri'', ''San letnje noći'', ''Zelig''.



    1936.
    Umro je italijanski pisac Luiđi Pirandelo (Luigi
    Pirandello), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1934, jedan
    od najzačajnijih dramskih pisaca 20. veka. U pripovetkama, romanima
    i dramama prožetim osobenim, tragičnim humorom, izložio je ideje
    o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija.
    Napisao je 44 drame, sabrane pod naslovom ''Gole maske'', u kojima je
    sagledavao građanskog čoveka, njegovo saznanje o relativnosti
    života, čak i sumnju u vlastito postojanje. Isprva je izazvao
    revolt i zabunu publike, ali je ubrzo stekao opšte priznanje i
    otvorio nove puteve moderne dramaturgije. Dela: pripovetke ''Priče
    za jednu godinu'', ''Smrt na leđima'', romani ''Pokojni Matija Paskal'',
    ''Njen muž'', drame ''Djakomino'', ''Henri IV'', ''Šest lica traže
    pisca''.



    1971.
    U Karađorđevu je na sednici Predsedništva Saveza
    komunista Jugoslavije smenjen deo rukovodstva Saveza komunista
    Hrvatske - nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Ocenjeno je da i
    u drugim republikama ima pojava suprotnih politici rukovodstva SKJ,
    pa su usledile čistke u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji koje su,
    posebno u Srbiji u kojoj je smenjeno stotine uspešnih direktora pod
    optužbom za tehnokratizam, u korenu sasekle sve pokušaje
    političke demokratizacije društva i suštinskih reformi privrede.



    1973.
    Umro je izraelski državnik David Ben Gurion, vođa
    borbe za stvaranje Izraela i prvi premijer jevrejske države od
    1948. do 1953. i ponovo od 1955. do 1963. Iz rodne Poljske otišao
    je 1906. u Palestinu i bio među pionirima seljačkog kolektivizma i
    radničkog pokreta. Osnovao je 1920. Histadrut (Savez sindikata), a
    1930. Izraelsku radničku partiju (MAPAI), stranku laburističkog
    tipa. Kao premijer, od različitih gerilskih grupa stvorio je
    izraelsku armiju i zastupao čvrstu liniju prema agresiji okolnih
    arapskih zemalja.



    1974.
    U američkom avionu ''Boing 727'', koji se srušio u
    blizini Vašingtona, poginula su sva 92 putnika i člana posade.



    1981.
    U najvećoj nesreći u istoriji jugoslovenskog
    vazduhoplovstva, u avionu ''DC-9 super 80'' ljubljanskog ''Inex-adria
    avioprometa'', koji je udario u planinu u blizini Ajačija na
    Korzici, poginulo je svih 178 putnika i članova posade.



    1988.
    Benazir Buto (Bhutto) je postala premijer Pakistana,
    kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje.



    1989.
    Mihail Gorbačov je kao prvi sovjetski lider posetio
    Vatikan i dogovorio se s papom Jovanom Pavlom II (Iohannes Paulus) o
    uspostavljanju diplomatskih odnosa ŠSR i Vatikana.



    1991.
    Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini
    nadmoćna većina birača izjasnila se za nezavisnost.



    1998.
    Naftna korporacija ''Ekson'' saglasila se da za
    rekordnu sumu od 76,6 milijardi dolara kupi korporaciju ''Mobil'',
    čime je stvorena najveća svetska naftna kompanija.



    2000.
    Dužnost je preuzeo meksički predsednik Vinsente
    Foks (Vincente Fox), okončavši najstariju jednopartijsku vladavinu
    u modernoj istoriji.



    2002.
    U požaru koji je zahvatio jednu diskoteku u centru
    Karakasa poginulo je najmanje 50 ljudi, od kojih je mnoge ugušio
    dim.



    2005.
    Jedan od petorice glavnih komandanata međunarodne
    terorističke mreže Al Kaida, Egipćanin Abu Hamza Rabija, ubijen
    je u Severnom Vaziristanu, oblasti Pakistana u blizini granice sa
    Avganistanom.


    2005.
    U Severnoj Karolini pogubljen je dvostruki ubica
    Kenet Li Bojd (Kenneth Lee Boyd), postavši tako hiljadita osoba u
    SAD nad kojom je izvršena smrtna kazna od kako je ponovo
    uspostavljena 1976.
    Mudrome čoveku otvorena je svaka zemlja, jer je domovina plemenite duše čitav svet.

Strana 9 od 98 PrvaPrva ... 78910111959 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •