Dogodilo se na današnji dan - Strana 91
Strana 91 od 98 PrvaPrva ... 41818990919293 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,351 do 1,365 od ukupno 1456
  1. #1351

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 3. avgust

    216. p. n. e. Kartaginski vojskovođa Hanibal naneo je u Drugom punskom ratu kod Kane u današnjoj jugoistočnoj Italiji strahovit poraz Rimljanima. Njegova brojčano slabija vojska do nogu je potukla rimske legije. Kod Kane je poginulo oko 50.000 rimskih vojnika. U samom gradu Rimu je zavladala panika pošto je postalo jasno da više ne postoji vojska koja bi mogla da brani Rim. Tada je nastala poznata izreka - Hanibal je pred vratima ("Hanibal ante portas"). Rimska država tada je spašena samo zahvaljujući neverovatnoj mudrosti njenog vođstva.

    1347. Engleski kralj Edvard III zauzeo je u Stogodišnjem ratu francuski grad Kale.

    1460. Škotskog kralja Džejmsa II, koga su savremenici nazivali "Džejms gnevnog lica", ubili su Englezi tokom opsade zamka Roksburg.

    1492.Španski moreplovac, najverovatnije italijanskog porekla, Kristifor Kolumbo isplovio je na brodu "Santa Marija" iz španske luke Palos de la Frontera na prvo putovanje "za Indiju" na kojem je otkrio Ameriku. Verovao je da će otkriti morski put do Indije.

    1778. U Milanu je posle dve godine gradnje, prema projektu italijanskog arhitekte Đuzepea Pjermarinija, otvorena Milanska skala, jedna od najznačajnijih operskih kuća u svetu.

    1792. U Beču je objavljen prvi broj srpskog lista "Slaveno-serbskija vedomosti". Pod uticajem Dositeja Obradovića "Vedomosti" je pokrenuo Stefan Novaković. Cilj lista bilo je širenje "istine o otečestvu i prosvešćenije roda našega". List je imao pretplatnike u Pešti, Budimu, Sent Andreji, Novom Sadu, Oseku, Trstu i Veneciji, širom Podunavlja, a prodavan je i u Vlaškoj, Rusiji. U "Vedomostima" su bili objavljivani pozivi na prenumeracije srpskih knjiga, poput "Istorije" Jovana Rajića. Zapavši u dugove, Novaković je dve godine docnije prodao štampariju, pa je izlaženje lista obustavljeno.

    1858. Engleski istraživač Džon Spik otkrio je jezero Viktorija, za koje je zaključio da je izvorište reke Nil. Nil u stvari nastaje spajanjem Belog i Plavog Nila kod Kartuma u današnjem Sudanu. Plavi Nil izvire iz jezera Tana u Etiopiji, dok se Spikovo otkriće odnosi na Beli Nil.

    1872. Rođen je norveški kralj Hakon VII, monarh od 1905. do smrti 1957. Hakon VII je postao kralj Norveške kada se ova 1905. odvojila od Švedske i postala suverena država. Odbijanjem da abdicira snažno je uticao na podanike da organizuju Pokret otpora nemačkoj okupaciji tokom Drugog svetskog rata.

    1881. Britanske trupe okupirale su egipatski grad Suec, što je Velikoj Britaniji omogućilo da 1883. zaposedne čitavu zonu Sueckog kanala.

    1884. Završen je železnički most u Beogradu na reci Savi, zahvaljujući čemu je narednog meseca puštena u saobraćaj pruga Zemun-Beograd. Srbija se još na Berlinskom kongresu 1878. obavezala da će izgraditi prugu kojom će preko njene teritorije biti spojena Austrija sa Solunom u tadašnjoj Turskoj. Most je razaran u oba svetska rata i potom oba puta obnavljan.

    1902. Rođen je Dušan Baranin, srpski romansijer i publicista. Završio je pedagošku školu u Beogradu gde je, takođe, apsolvirao istoriju. U knjizevnost je stupio zbirkama pripovedaka "Seljaci", "Šume padaju" kao i romanom "Njih troje". Docnije se pojavljuju njegove romansirane biografije i istorijski romani, najčešće na temu devetnaestovekovne Srbije. Dela: "Zeka Buljubaša", "Prota Mateja", "Karađorđe", "Hajduk Veljko", "Veliki gospodar", "Kralj Milan". Iako mu kritika nije bila sklona, u skladu s tadašnjim ideološkim odrednicama, njegova dela su uživala i
    uživaju široku popularnost.

    1903. Rođen je tuniski državnik Habib Ben Ali Burgiba, vođa borbe za nezavisnost i prvi predsednik Tunisa od 1957. Proglašen je 1975. doživotnim predsednikom, ali je 1987. zbačen s vlasti u državnom udaru.

    1914. Nemačka je u Prvom svetskom ratu objavila rat Francuskoj. Istog dana Belgija je odbacila zahtev Nemačke da njene trupe prođu kroz tu zemlju, a Velika Britanija je upozorila Nemačku da bi invazija na Belgiju značila opšti rat u Evropi.

    1924. Umro je engleski pisac poljskog porekla Džozef Konrad. Po rođenju bio je sitni poljski aristokrata (Jozef Konrad Korženovski). Dospeo je, u ranoj mladosti, u Englesku, s namerom da postane pomorac. Njegova dela odlikuju se ironijom i pesimizmom ali iznad svega avanturističkim duhom. Kao pripadnik britanske trgovačke mornarice, kasnije i pomorski oficir, 20 godina je plovio širom sveta. Njegova literarna dela najvećim delom opisuju živote pomoraca. Dela: romani "Lord Džim", "Tajfun", "Nostromo", "Tajni agent", "Pod zapadnim očima", "Pobeda", "Srce tame" (ova knjiga poslužila je kao predložak da Milius napiše scenario za Kopolin film "Apokalipsa sada"), autobiografsko delo "Ogledalo mora".

    1936. Američki atletičar afričkog porekla Džesi Ovens je skokom u dalj od 8,06 metara osvojio prvu od četiri zlatne medalje na Olimijskim igrama u Berlinu. Potom je pobedio i na 100 i 200 metara i u štafeti 4X100 metara. Ovakav uspeh jednog afroamerikanca bio je razočarenje za nacističke glavešine domaćine te olimpijade.

    1940. Litvanija je i formalno postala deo Sovjetskog Saveza pod nazivom Litvanska Sovjetska Socijalistička Republika. Okupacija baltičkih republika bila je sastavni deo sporazuma Staljin-Hitler o podeli Poljske iz 1939. godine. Do Prvog svetskog rata te zemlje su vekovima bile sastavni deo carske Rusije.

    1945. Svim etničkim Nemcima i Mađarima u Čehoslovačkoj je oduzeto državljanstvo.

    1954. Umrla je francuska književnica Sidonija Gabrijela Kolet, jedna od najuticajnijih francuskih spisateljica 20. veka. U romanima je majstorski slikala ženske likove i pozorišnu sredinu i s mnogo ljubavi pisala o prirodi i životinjama. Dela: "Klodina u školi", "Klodina u Parizu", "Skitnica", "Sedam životinjskih dijaloga", "Sido".

    1958. Američka atomska podmornica "Nautilus" pod komandom Vilijama Andersona prva je prošla ispod ledenog pokrivača Severnog pola.

    1975. U Beograd je doputovao predsednik SAD Džerald Ford u dvodnevnu zvaničnu posetu Jugoslaviji, istakavši tom prilikom da politika nesvrstavanja Jugoslavije aktivno doprinosi većem razumevanju među narodima.

    1977. Umro je kiparski arhiepiskog Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti. Bio je i jedan od istaknutih lidera Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1989. Ali Akbar Hašemi Rafsandžani je preuzeo dužnost predsednika Irana.

    1992. U Jovanici kod Gornjeg Milanovca otkriveno je bogato arehološko nalazište iz ranog paleolita. Nađeni predmeti pripadaju tzv. ašelskoj kulturi.

    1994. Dan posle zahteva vlade Srbije rukovodstvu Republike Srpske da prihvati mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu, Skupština Republike Srpske je odlučila da konačnu odluku o tome donese narod na referendumu 27. i 28. avgusta, a sutradan je SRJ zavela sankcije Srbima u BiH i blokadu na Drini.

    2000. Indonežanski državni tužilac formalno je optužio za korupciju bivšeg predsednika Indonezije Suharta.

    2002. Turska skupština ukinula je smrtnu kaznu, u nastojanju da zemlju približi Evropskoj uniji.

    2007. Oko 150 ljudi se utopilo u Sijera Leoneu, pošto se brod na kome su se nalazili prevrnuo usled jakih pljuskova na ušću reke Veliki Skarsis u Atlantski okean. Brod, sa oko 200 putnika, kretao se od prestonice Fritaun ka gradu Rokpur.

    2008. Umro je ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1970. U sibirskim logorima proveo je punih devet godina. Na robiju je odveden 1945. pravo sa fronta, na kojem se istakao kao oficir sovjetskih inženjerijskih jedinica. Emigrirao je 1974. vrativši se u otadžbinu nakon dve decenije. U decembru 1998. odbio je najvišu državnu nagradu - Orden svetog apostola Andreja Prvozvanog, kojim ga je odlikovao Jeljcin, zbog situacije u kojoj se nalazila Rusija. Tokom agresije NATO na Srbiju (SRJ) 1999. sve vreme je bio veoma oštar prema politici SAD i NATO. Pripovetkom "Jedan dan Ivana Denisoviča" u književnost je uveo temu Staljinovih logora. Posebno je njegov roman "Arhipelag Gulag" razobličio laž "komunističkog raja". Na osnovu emigrantskog iskustva u Zapadnoj Evropi i u SAD, takođe je ispoljio prezir prema sistemu vrednosti savremenog Zapada. Ostala dela: pripovetka "Matrjonini dani", romani "U krugu prvom", "Onkološka klinika", "Avgust Četrnaeste", "Crveni točak", "Rusija u provaliji", kritička autobiografija "Borio se šut s rogatim", drame "Gozba pobednika", "Zarobljenici", "Republika Rada", "Svetlost koja je u tebi", publicističko delo "Lenjin u Cirihu", "Dva veka zajedno", scenariji "Tenkovi znaju istinu", "Parazit".

    2008. Najmanje 148 hinduističkih hodočasnika poginulo je, a više od 100 je povređeno u stampedu u hramu "Naina Devi" u severnoj Indiji, pošto je zbog velikog broja hodočasnika, okupljenih povodom praznika Šaravan Aštami popustila ograda stepeništa koje vodi do svetilišta smeštenog na uzvisini, u državi Himačal Pradeš, oko 320 kilometara severno od Nju Delhija. Veliki broj žrtava posledica je panike koja je potom zahvatila prisutne. U istom hramu se 1981. desila slična tragedija, tada su u stampedu život izgubila 53 vernika.

  2. #1352

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 5. avgust

    1583. Hemfri Gilbert osnovao je prvu englesku koloniju u Severnoj Americi, u Sent Džonu na Njufaundlendu.

    1716. Austrijski princ Eugen Savojski je sa armijom od 40.000 vojnika u bici kod Petrovaradina, naneo težak poraz turskoj vojsci od 150.000 ljudi pod komandom Darnada Ali Paše. U bici je poginulo oko 30.000 turskih vojnika. Godinu dana kasnije Eugen Savojski osvojio je Beograd, koji je ostao pod austrijskom vlašću do 1739.

    1844. Rođen je ruski slikar Ilja Jefimovič Rjepin, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu. Izvršio je veliki uticaj na umetnike svoga vremena, a sovjetski socijalistički realisti smatrali su ga svojim uzorom ("Burlaci na Volgi", "Litija", "Ivan Grozni i njegov sin Ivan", "Carevna Sofija").

    1850. Rođen je francuski pisac Gi de Mopasan, jedan od najznačajnijih autora kratke forme. Objavio je oko 300 pripovedaka od kojih se veliki broj smatra remek-delima svetske književnosti ("Dunda", "Toan", "Na vodi", "Djerdan").

    1895. U Londonu je umro nemački filozof Fridrih Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa, s kojim je 1864. organizovao Prvu internacionalu. međunarodno udruženje radnika ("Anti-Diring", "Poreklo porodice, privatne svojine i države", "Ludvig Fojerbah i kraj nemačke klasične filozofije").

    1906. Rođen je Džon Hjuston, jedan od najpoznatijih američkih filmskih reditelja, koji se proslavio mnogobrojnim filmovima uključujući "Malteški soko", "Blago Sijera Madre", "Džungla na asfaltu".

    1914. Crna Gora objavila je rat Austro-Ugarskoj; Kuba, Meksiko, Urugvaj i Argentina proglasile su neutralnost u Prvom svetskom ratu.

    1914. Prvi električni saobraćajni signali za regulisanje različitih saobraćajnih pravaca postavljeni su u aveniji Euklid i Istočnoj 105. ulici u Klivlendu, američkoj državi Ohaju.

    1915. Nemci su u Prvom svetskom ratu okupirali poljsku prestonicu Varšavu.

    1940. Letonija je ušla u sastav SSSR-a pod nazivom Letonska Sovjetska Socijalistička Republika.

    1943. Plotunima iz 222 artiljerijska oružja u Moskvi su, u Drugom svetskom ratu, obeležene pobede nad nemačkim trupama na Istočnom frontu. Sovjetska armija oslobodila je gradove Orel i Bjelgorod.

    1949. U zemljotresu jačine 6,75 stepeni Rihterove skale, u Ekvadoru je poginulo oko 6.000 ljudi, a oko 100.000 ostalo je bez domova.

    1960. Gornja Volta (Burkina Faso) stekla je nezavisnost od Francuske.

    1962. Američka filmska glumica Merilin Monro, jedna od najvećih holivudskih zvezda i seks-simbol pedesetih godina prošlog veka, izvršila je samoubistvo u 36. godini ("Džungla na asfaltu", "Autobuska stanica", "Neki to vole vruće").

    1963. SSSR, SAD i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o zabrani nuklearnih proba.

    1974. Predsednik SAD Ričard Nikson priznao je da je učestvovao u prikrivanju afere Votergejt i blokiranju istrage o upadu u sedište Demokratske stranke u poslovnom centru "Votergejt". Podneo je ostavku 9. avgusta.

    1984. Umro je britanski pozorišni i filmski glumac Ričard Barton, koji se proslavio u pozorištu u kreacijama Šekspirovih likova, a potom i na filmu ("Kleopatra", "Ko se boji Virdžinije Vulf?", "Beket", "Noć iguane"). U jugoslovenskom filmu "Sutjeska" igrao je lik Josipa Broza Tita.

    1994. Avioni NATO-a bombardovali su položaje bosanskih Srba oko Sarajeva, nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske uzeli deo naoružanja iz skladišta mirovnih snaga UN (Unprofor) na planini Igman.

    1995. SAD i Vijetnam uspostavili su diplomatske odnose nakon višedecenijskog neprijateljstva i založili se za unapređenje međusobne saradnje.

    1998. Umro je bugarski komunistički lider Todor Živkov, sekretar Komunističke partije Bugarske od 1954, šef države (predsednik Državnog saveta) od 1971. do 1989, kada su ga reformisti unutar Komunističke partije prisilili da podnese ostavku.

    2000. Umro je britanski glumac Alek Ginis, dobitnik Oskara zafilm "Most na reci Kvaj" 1957. godine, i Oskara za ukupan doprinos filmskoj umetnosti 1980. ("Banda sa Lavender Hila", "Velika iščekivanja", "Oliver Tvist", "Lorens od Arabije", "Ratovi zvezda").

    2001. Talibanska vlada u Avganistanu zatvorila je osam stranih humanitarnih radnika, dva Amerikanca, četiri Nemca i dva Australijanca, pod optužbom da su širili hrišćanstvo među muslimanima.

    2005. Za generalnog guvernera Kanade imenovana je po prvi putu istoriji te zemlje, žena imigrant crne puti Mikele Žan.

  3. #1353

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 7. avgust

    1830. Francuska skupština izabrala je Luja Filipa za kralja Francuske, pošto je Šarl X bio prisiljen da abdicira u Julskoj revoluciji. Novi kralj je postao poznat kao "kralj građanin".

    1834. Umro je francuski pronalazač Žozef Mari Žakar koji je 1801. izumeo mehanički tkački razboj, nazvan po njemu "Žakarova mašina".

    1858. Kraljica Viktorija je za prestonicu britanskog dominiona Kanade odabrala Otavu.

    1859. Rođen je srpski glumac Ilija Stanojević, poznat kaoČiča-Ilija, najpopularniji komičar svog vremena. Napisao je komediju "Dorćolska posla", a sa Jankom Veselinovićem komediju s pevanjem "Potera".

    1876. Rođena je holandska igračica Margareta Gertruda Zele, poznata kao Mata Hari. Pod sumnjom da je nemački špijun, Francuzi su je streljali oktobra 1917. godine. Ime Mata Hari, koje znači "jutarnje oko", uzela je dok je živela na Javi pre Prvog svetskog rata.

    1895. Otvorena je prva međunarodna izložba moderne umetnostiu Veneciji koja se otada održava svake druge godine.

    1912. Rusija i Japan su potpisali sporazum o podeli interesnih sfera u Mongoliji i Mandžuriji.

    1938. Umro je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898.

    1942. Iskrcavanjem američkih pomorsko-desantnih snaga naostrvo Gvadalkanal, u grupi Solomonskih ostrva, počela je savežnička ofanziva na Pacifiku u Drugom svetskom ratu.

    1947. Ekspedicija norveškog etnologa Tora Hejerdala na splavu "Kon Tiki" stigla je, posle 101 dana plovidbe od Perua, na arhipelag Tuamotu u Polineziji.

    1957. Umro je američki filmski glumac Oliver Hardi koji je sa partnerom Stenom Lorelom igrao u preko 100 filmskih komedija snimljenih između 1926. i 1950.

    1959. Američki satelit Eksplorer 6 lansiran je iz KejpKaneverala. To je bio prvi satelit koji je poslao fotografije Zemlje iz svemira.

    1960. Obala Slonovače je proglasila nezavisnost od Francuske.

    1960. Kubanski premijer Fidel Kastro objavio je odluku o nacionalizaciji svih američkih kompanija na Kubi.

    1964. Proglašena je Narodna Republika Kongo.

    1989. Umrla je srpska pozorišna rediteljka Mira Trailović,osnivač avangardnog beogradskog pozorišta "Atelje 212" (1956) i BITEF-a (Beogradski interencionalni teatarski festival). Kao reditelj predstavila je beogradskoj publici prvi put najznačajnija imena svetske pozorišne avangarde - Joneska, Sartra, Olbija, kao i popularni hipi-mjuzikl "Kosa".

    1990. Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele odustao je,posle 29 godina, od oružane borbe protiv vlasti bele manjine u Južnoj Africi, a zauzvrat je vlada te zemlje prihvatila razgovore o okončanju sistema aparthejda.

    1995. Više od 20 ljudi poginulo je u ekspoloziji bombe koju je u zgradi vlade u Kolombu, u Šri Lanki, aktivirao jedan tamilski pobunjenik, bombaš-samoubica.

    1996. U Atini su se sastali predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman i postigli dogovor o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske. Sporazum je ozvaničen 23. avgusta.

    1997. Kambodžanski ministar inostranih poslova Ung Huot je formalno preuzeo dužnost prvog premijera, zamenivši zbačenog princa Norodoma Ranarita.

    1997. Ilegalna organizacija kosovskih Albanaca Oslobodilačkavojska Kosova preuzela je odgovornost za niz oružanih napada na policijske stanice na Kosovu i pozvala Albance u pokrajini da podrže oružanu pobunu protiv srpske vlasti.

    1998. U eksploziji dva automobila-bombe u američkim ambasadama u Keniji i Tanzaniji poginulo je 215 ljudi u Najrobiju i 11 u Dar es Salamu, a ranjeno je više od 5.000 ljudi. Odgovornost je preuzela do tada nepoznata grupa Islamska armija za oslobođenje svetih mesta.

    1999. U Brčkom, u Bosni i Hercegovini, održan je "Rok maraton99" na kojem su se prvi put od raspada bivše SFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok grupe iz bivših jugoslovenskih republika. Koncert je najavljen kao "skup visokog rizika", ali incidenata nije bilo.

    2000. Na Korzici su iz zasede ubijeni osnivač glavne gerilske grupe na tom ostrvu Žan-Mišel Rosi i njegov saradnik Žan-Klod Fratači.

    2000. Grupa američkih i švajcarskih naučnika saopštila je otkriće devet novih planeta koje se kreću u orbiti izvan Sunčevog sistema, što je od značaja za nastojanja naučnika da otkriju život na nekom drugom mestu u kosmosu.

    2001. Filipinska vlada i muslimanska separatistička grupa,Islamski oslobodilački front Moro potpisali su primirje što je korak napred u pravcu okončanja borbi koje traju decenijama na južnim Filipinima.

    2002. Međunarodni monetarni fond (MMF) dodelio je 30 milijardidolara Brazilu, za poboljšanje ekonomskog stanja. To je najveća finansijska pomoć koju je MMF dao nekoj državi.

    2003. Sud u Dablinu osudio je lidera Prave IRA-e, odmetničkefrakcije Irske republikanske armije (IRA) Majkla Mekevita na 20 godina zatvora zbog organizovanja bombaškog napada u gradu Oma u Severnoj Irskoj u avgustu 1998. kada je poginulo 29 ljudi, a više stotina je ranjeno.

    2009. Umro je kultni reditelj i scenarista Džon Hjuz poznat po filmovima "Sam u kući", "Ferisov slobodan dan" i filmovima o mladima i odrastanju tokom 80-tih i 90-tih, kao što su "Sixteen candles" i "Breakfast Club.

  4. #1354

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 8. avgust

    117. Umro rimski imperator Marko Ulpije Trajan, poslednji rimski car koji je vodio osvajačke ratove. Tokom njegove vladavine, od 98, Rimsko carstvo najviše proširilo teritorije, istoričari procenili da je u njemu tada živelo oko 70 miliona stanovnika.

    843. Franački vladari car Lotar I, kralj Ludvig Nemački i kralj Karlo II Ćelavi, u Verdenu sklopili ugovor kojim je franačka država podeljena na zapadni i srednji deo, kasnije Francuska, i istočni, kasnije Nemačka.

    1217. Krunisan prvi srpski kralj Stefan Nemanjić Prvovenčani. Krunu, dobijenu od pape Honorija III, u Srbiju doneli papski izaslanici.

    1567. Španski vojvoda od Albe kao vojni guverner stigao u Holandiju s 10.000 španskih i italijanskih vojnika. Njegova vladavina, do 1573, zapamćena po teroru nad holandskim stanovništvom i po delovanju španske inkvizicije.

    1786. Francuski alpinista Mišel-Gabrijel Pakar i njegov nosač Žak Balma prvi osvojili najviši vrh Alpa i Zapadne Evrope Monblan, visok 4.807 metara.

    1815. Francuski car Napoleon I Bonaparta krenuo u izgnanstvo na britansko ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, gde je proveo poslednjih šest godina života.

    1832. Rođen srpski pisac i slikar Đura Jakšić, najveći liričar srpskog romantizma i jedan od najdarovitijih srpskih slikara XIX veka. Pisao i pripovetke i herojske poeme.

    1883. Rođen meksički revolucionar Emilijano Zapata. Od 1910, kao vođa meksičkih seljaka, stvarao burnu istoriju Meksičke revolucije pod parolom "Zemlja i sloboda". Ubijen iz zasede u aprilu 1919.

    1900. U Bruklinu, u Masačusetsu, SAD, počeo prvi teniski turnir u okviru Kupa Dejvis. Pobednici dvodnevnog takmičenja bili Amerikanci.

    1905. Umro srpski istoričar i sveštenik Ilarion Ruvarac, začetnik kritičkog istorijskog istraživanja i veliki protivnik nenaučnog prilaza istoriji i oslanjanja na narodnu tradiciju kao istorijski izvor.

    1918. U severnoj Francuskoj počela Amijenska operacija, završna ofanziva savezničkih trupa protiv Nemačke u Prvom svetskom ratu.

    1919. Rođen italijanski filmski producent Dino de Laurentis. Značajno doprineo svetskom uspehu italijanske kinematografije posle Drugog svetskog rata. Dobitnik Oskara za filmove "Gorki pirinač" i "Ulica".

    1919. Mirovna konferencija Avganistana i Indije završena potpisivanjem mira u Ravalpindiju.

    1941. Na Kosmaju, u Drugom svetskom ratu, iz zasede ubijen srpski revolucionar Branko Krsmanović, španski borac, član Glavnog štaba Narodnooslobodilačkog pokreta Srbije i organizator prvih partizanskih jedinica u Šumadiji.

    1945. Londonskim sporazumom Velike Britanije, SSSR-a, SAD i Francuske, kom se kasnije priključilo 19 zemalja, osnovan Međunarodni vojni sud za suđenje nacističkim ratnim zločincima, na osnovu kog je vođen Nirnberški proces.

    1963. U spektakularnoj pljački voza, grupa kriminalaca upala u poštanski voz između Glazgova i Londona i opljačkala 2,6 miliona funti. Svih 15 učesnika Pljačke veka uhapšeno i 1964. osuđeno na 25 do 30 godina zatvora. Jedan od glavnih aktera Roni Bigs uspeo da pobegne iz zatvora i s plenom otputuje u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao Skotland jardu.

    1967. Ministri inostranih poslova Indonezije, Malezije, Singapura, Tajlanda i Filipina u Bangkoku potpisali sporazum o osnivanju političko-ekonomske grupacije Udruženje zemalja jugoistočne Azije, kojoj su kasnije pristupili Bruneji i Vijetnam.

    1974. Predsednik SAD Ričard Nikson objavio, obraćajući se naciji putem televizije, da podnosi ostavku zbog umešanosti u aferu Votergejt.

    1990. Irak, sedam dana posle okupacije, anektirao Kuvajt, kao 19. provinciju. Predsednik SAD Džordž Buš poslao trupe u Saudijsku Arabiju, kasnija vojna akcija nazvana Pustinjska oluja.

    1994. Lideri Jordana i Izraela otvorili prvi drumski granični prelaz i time potvrdili kraj 46 godina dugog neprijateljstva.

    1996. U bujicama koje su se iznenada sručile u turistički kamp u Pirinejima, u Španiji, noseći automobile i šatore, poginulo 67 osoba.

    2000. Od eksplozije bombe u stanici metroa ispod Puškinovog trga, u centru Moskve, poginulo 12 osoba, 53 osobe teško povređene.

    2004. Umro legendarni borac protiv požara na naftnim poljima Red Ader, neustrašivi Teksašanin koji je gasio požare na naftnim izvorima širom sveta.

    2005. U Argentini uhapšen Milan Lukić, pred Haškim tribunalom optužen za zločine protiv čovečnosti u okolini Višegrada, u Bosni i Hercegovini, i izručen sudu u Hagu. Lukić u Beogradu u odsustvu osuđen na 20 godina zatvora zbog otmice i ubistva 16 Bošnjaka iz Sjeverina 1992.

  5. #1355

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 9. avgust

    480. pne Persijanci pod vođstvom kralja Kserksa pobedili su u trodnevnoj bici kod Termopila vojsku spartanskog kralja Leonide. I pored te pobede, Kserks nije uspeo da pokori Grke, već je pored još nekih manjih uspeha mora da se povuče iz Grčke.

    378. U bici kod Hadrijanopolja, u kojoj su Goti teško poraziliRimljane, poginuo je istočno-rimski car Valent Flavije, rođen 338. u današnjim Vinkovcima.

    1842. SAD i Velika Britanija potpisale su sporazum kojim je određena granica između SAD i Kanade od Mejna do Velikih jezera.

    1896. Rođen je švajcarski psiholog Žan Pijaže, poznat po istraživanjima saznajnih funkcija kod dece. Osnovao je Međunarodni centar za genetičku epistemologiju ("Dečiji govor i mišljenje", "Uvod u genetičku epistemologiju").

    1896. Nemački inženjer i pronalazač Oto Lilijental, jedan od pionira avijacije, poginuo je isprobavajući planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao.

    1918. Rođen je američki filmski režiser Robert Oldrič koji se uspešno oprobao u gotovo svim filmskim žanrovima, od vesterna do psiholoških drama ("Šta se dogodilo s Bebi Dzejn?", "Vera Kruz", "Apač", "Dvanaest žigosanih", "Poljubac smrti").

    1919. Rođen je italijanski kompozitor i pisac libreta Ruđero Leonkavalo. Slavu mu je donela opera "Pajaci", a nijedno od kasnijih mnogobrojnih dela nije postiglo takav uspeh.

    1942. Tokom kampanje "Napustite Indiju" Sveindijskog kongresa, britanske vlasti su u Bombaju uhapsile indijskog nacionalnog vođu Mahatmu Gandija i još 50 njegovih sledbenika. Gandi je u zatvoru 21 dan štrajkovao glađu, a pušten je iz zatvora 1944. pod pritiskom javnosti.

    1945. Amerikanci su, na kraju Drugog svetskog rata, bacili drugu atomsku bombu koja je razrušila više od polovine japanskog grada Nagasaki. Poginulo je 73.000 ljudi, a hiljade su umrle tokom narednih godina od posledica radijacije. Japan je kapitulirao 15. avgusta, čime je rat okončan.

    1945. Na trećem zasedanju u Beogradu Antifašističko veće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) proglašeno je za privremenu Narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije.

    1954. Kao odgovor na pretnje SSSR-a i istočnog bloka Jugoslaviji, Grčka, Turska i Jugoslavija zaključile su na Bledu (Slovenija) Balkanski savez o političkoj saradnji i uzajamnoj pomoći na rok od 20 godina. Otopljavanjem sovjetsko-jugoslovenskih odnosa posle 1956. godine, taj savez je gubio na značaju, iako formalno nikada nije otkazan.

    1962. Umro je nemački pisac Herman Hese, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. Duboko saživljavanje sa savremenim problemima i otpor konvencionalnim društvenim normama učinili su ga šezdesetih godina idolom omladine na Zapadu. Smatra se pretečom i klasikom hipi-kulture ("Demijan", "Stepski vuk", "Sidarta", "Igra staklenih perli", "Narcis i Zlatousti").

    1965. Bivša britanska kolonija Singapur postala je nezavisna država u okviru Komonvelta posle otcepljenja od Malezije.

    1969. Glumica Šeron Tejt, žena filmskog reditelja Romana Polanskog, i još četiri osobe brutalno su ubijeni u njenoj kući na Beverli Hilsu.

    1974. Potpredsednik SAD Džerald Ford postao je predsednik, nakon što je Ričard Nikson, zbog umešanosti u aferu Votergejt, podneo ostavku.

    1975. Umro je ruski kompozitor Dmitrij Šostakovič, jedan od velikana sovjetske i svetske muzike 20. veka. Njegov opus, pored 15 simfonija, sadrži opere, balete i kamernu muziku.

    1992. U Barseloni su završene 25. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 15.000 sportista iz 172 zemlje. Sportisti SR Jugoslavije, zbog sankcija UN, nisu mogli da učestvuju u ekipnim sportovima, ali su medalje izborili strelci - Jasna Šekarić srebrnu, a Aranka Binder i Stevan Pletikosić bronzanu.

    1998. Košarkaška reprezentacija SR Jugoslavije postala je svetski šampion u košarci.

    2000. U katastrofalnim poplavama u Indiji, Nepalu, Butanu i Bangladešu život je izgubilo 300 ljudi, a milioni su ostali bez domova.

    2004. Teri Nikols osuđen je u Americi na 161 doživotnu robiju bez prava na pomilovanje i skraćenje kazne, zbog postavljanja bombe u zgradi državnih organa u Oklahoma Sitiju 1995. godine, kada je poginulo 168 osoba.

  6. #1356

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 10. avgust

    955. Vojska nemačkog cara Otona I potukla je Mađare u bici na Lehu. Ova pobeda imala je veliki značaj u istoriji Evrope pošto je Oton tada potukao do tada nezaustavljive Mađare. Prethodnih decenija Evropa je stalno bila u strahu od njihovih pohoda.

    1627. Francuski kardinal Arman Rišelje otpočeo je na čelu kraljevskih trupa opsadu La Rošela, uporišta hugenota (francuski protestanti kalvinisti), koje je zauzeo 14 meseci kasnije.

    1675. Na osnovu naloga engleskog kralja Čarlsa II, položen je kamen temeljac Kraljevske opservatorije u južnom londonskom predgrađu Grinič, preko kojeg prelazi nulti (grinički) meridijan (standardizacija vezana za meridijane utvrđena je tek 1884.). Opservatorija je izgrađena radi izučavanja položaja zvezda, što je bilo posebno značajno za navigaciju. Za prvog kraljevskog astronoma i šefa opservatorije postavljen je Džon Flemstid.

    1792. U Francuskoj je ukinuta monarhija zbacivanjem kralja Luja XVI. Prethodno su istog dana hiljade građana Pariza upale u palatu Tiljerije i masakrirale Švajcarsku gardu, koja je do poslednjeg čoveka ostala verna kralju, uprkos užasnoj brutalnosti rulje.

    1842. U Velikoj Britaniji deci mlađoj od 10 godina zakonom je zabranjen rad u podzemnim kopovima rudnika.

    1865. Rođen je ruski kompozitor Aleksandar Konstantinovič Glazunov, izraziti simfoničar, jedan od poslednjih sledbenika ruske nacionalne škole. Dela: simfonijska poema "Stenjka Razin", balet "Rajmonda", simfonije, dva klavirska koncerta, koncert za saksofon, kamerna muzika, solo pesme.

    1878. Rođen je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor Bajić. Muziku je studirao kod Keslera u Budimpešti. Bio je nastavnik u Srpskoj gimnaziji, horovođa i organizator muzičkog života u Novom Sadu, autor vokalnih i klavirskih dela i scenske muzike. Posebnu pažnju je posvetio obradi dela utemeljenih na srpskim narodnim motivima, a bavio se i teorijom muzike. U Novom Sadu je 1903. pokrenuo "Srpski muzički list" i "Srpsku muzičku biblioteku" u kojoj je pretežno objavljivao kompozicije savremenih autora. Osnovao je Muzičku školu 1909. i jedan je od pokretača Saveza srpskih pevačkih društava. Dela: opera "Knez Ivo od Semberije", "Srpska rapsodija", zbirka solo pesama "Pesme ljubavi", horske pesme "Sokoli", "Ej, ko ti kupi", "Zračak viri", "Iz srpske gradine", autor je i pesme "Jesen stiže dunjo moja".

    1895. Rođen je Vladimir Velmar Janković, srpski književnik, dramski pisac, kritičar, psiholog. Školovao se u Budimpešti kao stipendista Tekelijanuma i u Zagrebu. U međuratnom periodu je viši činovnik Ministarstva prosvete, sekretar Umetničkog odeljenja, potom načelnik Ministarstva prosvete. Tokom Drugog svetskog rata bio je pomoćnik Velibora Jonića, ministra prosvete u vladi Milana Nedića, otuda je docnije živeo kao emigrant u Španiji pod imenom Wukmir, gde je uspešno vodio centar za mentalno zdravlje "Orexis". Dela: studije "Pogled s Kalemegdana", "Duhovna kriza današnjice", drame "Svetla u noći", "Robovi", "Sreća A.D.", "Državni neprijatelj broj 3", "Građanska komedija", naučna dela iz oblasti psihologije "Psihologija životnog opredeljenja", "Čovek pred samim sobom", "Emocije i patnje".

    1904. Ruska flota je u Rusko-japanskom ratu pretrpela teške gubitke u borbi protiv japanske ratne mornarice, pri pokušaju da se probije iz blokirane luke Port Artur.

    1913. U Bukureštu su Grčka, Rumunija, Srbija i Crna Gora potpisale ugovor o miru sa poraženom Bugarskom, kojim je okončan Drugi balkanski rat i precizirane granice Bugarske prema Rumuniji i Srbiji. Drugi balkanski rat počeo je krajem juna 1913. napadom Bugarske bez objave rata na Srbiju i Grčku. Uzrok rata bilo je neslaganje saveznika o podeli teritorija oslobođenih u Prvom balkanskom ratu od Turaka - u stvari insistiranje Bugarske da dobije znatno šire teritorijalno proširenje od drugih članica Balkanskog saveza. Bukureštanskim mirom Srbiji je pripojena Južna Srbija (danas Makedonija) - koju je srpska vojska prethodno oslobodila u Prvom balkanskom ratu.

    1914. Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

    1945. Japan je u Drugom svetskom ratu ponudio saveznicima predaju, pod uslovom da car Hirohito zadrži presto.

    1983. Umro je srpski filmski režiser Vojislav Nanović, jedan od pionira srpskog (i jugoslovenskog) filma posle Drugog svetskog rata. Snimio je niz dokumentarnih i osam igranih filmova, uključujući "Tri koraka u prazno", "Ciganku" i "Čudotvorni mač".

    1990. Šefovi arapskih država su većinom glasova (12 za, osam protiv) osudili iračku okupaciju Kuvajta (koji su iračani smatrali istorijskim delom Iraka). Istog dana irački predsednik Sadam Husein pozvao je sve muslimane da otpočnu "džihad" (sveti rat) protiv stranih trupa i korumpiranih arapskih vlada.

    1994. Književnica Taslima Nasrin je, suočena s pretnjama islamskih fundamentalista u Bangladešu da će je ubiti, izbegla u Švedsku.

    1995. Dvojica zetova šefa iračke države Sadama Huseina su, zajedno s kćerkama predsednika Iraka, pobegli u susedni Jordan, gde im je kralj Husein dao politički azil.

    1998.Princ El Muhtadi Bila, stariji sin brunejskog sultana Hasana Bolkije, proglašen je naslednikom prestola.

    1999. Vojnici Kfora su na Kosovu i Metohiji uhapsili 78 Albanaca zbog paljenja kuća i pljački imovine nealbanskog stanovništva kao i napada na civile i nelegalnog nošenja oružja i uniformi sa oznakama terorističke "Oslobodilačke vojske Kosova". UNHCR je saopštio da poseduje dokaze da je isterivanje nealbanskog življa iz pokrajine organizovano i sistematsko te da je zbog toga u Prištini od oko 40.000 Srba ostao veoma mali broj.

    1999. Šura, ilegalni islamski savet, jednostrano je u Groznom, glavnom gradu Čečenije, proglasila nezavisnost susednog Dagestana i zatražila od svih nemuslimana da napuste tu rusku autonomnu kavkasku republiku.

    2001. U terorističkom napadu na putnički voz južno od Luande, glavnog grada Angole, pripadnici pobunjeničkog pokreta UNITA ubili su najmanje 252 ljudi.

    2003. Prvi "svemirski par" postali su komandant međunarodne svemirske stanice Jurij Malenčenko, koji je u tom trenutku bio u kosmosu, i njegova "zemaljska verenica" Jekaterina Dmitrijev, koja je sudbonosno "da" izgovorila na Zemlji.

    2006. Najmanje 30 osoba je poginulo a 60 je povređeno kada je na pijaci u blizini posebno poštovanog šiitskog svetilišta u Nadžafu bombaš-samoubica aktivirao eksploziv kojim je bio opasan. Do eksplozije je došlo u blizini džamije imama Alija, gde se nalazi grobnica zeta proroka Muhameda, Alija, koja je jedno od najpoštovanijih svetilišta među šiitima.

    2009. Umro je Aleks Dragnić američki slavista i politikolog srpskog porekla, univerzitetski profesor, akademik, stručnjak za negdašnju Jugoslaviju. Višedecenijski profesor univerziteta Vanderbilt, široj javnosti postao je poznat 1954. po objavljivanju knjige "Titova obećana zemlja" posle službovanja u ambasadi SAD u Beogradu, između 1947. i 1950. Tokom Drugog svetskog rata bio je analitičar za spoljne poslove u Odeljenju za strateške usluge, preteči Centralne obaveštajne agencije (CIA). Predavao je i na Univerzitetima Vašington i Li, bio saradnik istraživač pri Huverovom institutu, kao i dugogodišnji potpredsednik Američkog udruženja za političke nauke.

  7. #1357

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 11. avgust

    1456. Umro ugarski vojskovođa Janoš Hunjadi. Kao erdeljski vojvoda uspešno ratovao protiv Turaka, 1456. doprineo razbijanju turske opsade Beograda. Neposredno posle toga umro od kuge, u Zemunu. U srpskim narodnim pesmama pominje se kao Sibinjanin Janko.

    1707. Švedska i Pruska potpisale sporazum Večna alijansa, obavezale se na međusobnu vojnu ispomoć u slučaju napada treće zemlje.

    1712. Ugovorom u Argauu, kojim je garantovana dominacija protestantskih nad rimokatoličkim kantonima, okončan građanski rat u Švajcarskoj.

    1858. Rođen holandski lekar Kristijan Ajkman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929. Utvrdio uzrok bolesti beriberi. Nobelovu nagradu dobio za otkriće vitamina B.

    1863. Uspostavljen protektorat Francuske u Kambodži.

    1919. Umro američki industrijalac škotskog porekla Endru Karnegi. Veliko bogatstvo uložio u dobrotvorne svrhe, većinom u osnivanje javnih biblioteka u SAD i Velikoj Britaniji. Karnegijeva zadužbina 1926. dala 100.000 dolara pomoći za izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu.

    1935. U Nemačkoj počele masovne demonstracije nacista protiv Jevreja.

    1952. Princ Husein proglašen za kralja Jordana pošto je njegov otac Talal svrgnut s prestola, uz obrazloženje da je senilan.

    1954. Formalnim proglašnjem mirovnog sporazuma, u Indokini okončan rat koji su više od sedam godina protiv francuske kolonijalne vlasti vodili Vijetnam, Laos i Kambodža. Francuska i SAD potom u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija vetom sprečile prijem Severnog i Južnog Vijetnama u UN.

    1956. U automobilskoj nesreći poginuo američki slikar Džekson Polok, začetnik i najistaknutiji predstavnik apstraktnog ekspresionizma.

    1960. Afrička država Čad stekla nezavisnost od Francuske.

    1966. Sporazumom potpisanim u Džakarti okončana trogodišnja neprijateljstva Indonezije i Malezije.

    1969. Predsednik Zambije Kenet Kaunda nacionalizovao rudnike bakra, ključnu privrednu delatnost, koja je donosila više od 50 odsto nacionalnog prihoda.

    1990. Partija slobodnih demokrata, zapadnonemačkog ministra inostranih poslova Hansa Ditriha Genšera, ujedinila se sa istočnonemačkim liberalima, formirajući prvu svenemačku političku partiju od podele Nemačke posle Drugog svetskog rata.

    1996. Umro češki dirigent i kompozitor Rafael Jeronim Kubelik. S 20 godina, 1934, debitovao kao dirigent Češke filharmonije. Otišao u izbeglištvo kada su komunisti došli na vlast, 1948, u domovinu se vratio 1990, da bi dirigovao koncertom kojim je otvoren Praški prolećni muzički festival.

    1999. Potpuno pomračenje sunca videlo se u delovima Evrope, uključujući Srbiju, Bliskog istoka i Azije.

    2000. Banka Japana prvi put za 10 godina podigla kamate. Bez presedana odbijen vladin zahtev da povećanje bude odloženo.

    2000. Mađarski zarobljenik iz Drugog svetskog rata Andraš Tamaš, zatvoren u ruskoj psihijatrijskoj bolnici i zaboravljen 50 godina, vratio se u domovinu.

    2002. Katolički nadbiskup Emanuel Milingo od Zambije, koji se u maju venčao s Marijom Sung u Crkvi ujedinjenja, pristao da poništi brak, uprkos upozorenju Vatikana da će biti ekskomuniciran iz Katoličke crkve.

    2003. NATO preuzeo komandu nad 5.000 vojnika međunarodnih mirovnih snaga u Kabulu, u Avganistanu. Prva akcija NATO-a van Evrope od osnivanja, 1949.

    2003. Pod pritiskom SAD, predsednik Liberije Čarls Tejlor podneo ostavku i napustio zemlju, zatraživši azil u Nigeriji. Tu zemlju već 14 godina potresa građanski rat.

    2006. U tajfunu Saomai, najsnažnijem koji je pogodio Kinu u proteklih 50 godina, poginulo je najmanje 436 osoba.

  8. #1358

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 12. avgust

    1450. Englezi su u Stogodišnjem ratu predali Francuzima lučki grad Šerbur čime je francuski kralj Šarl VII završio osvajanje Normandije.

    1503. Rođen je danski kralj Kristijan III. Na presto je došao 1534. tokom građanskog rata protestanta i katolika. Kao pobornik Reformacije, ustanovio je Luteransku crkvu u Danskoj.

    1687. Austrijska i mađarska vojska pod komandom Ludviga Vilhelma Badenskog pobedila je u odlučujućoj bici kod Mohača tursku vojsku Mohameda IV (Mohammed).

    1759. Ruske trupe generala Saltikova i austrijske pod Landonom porazile su u bici kod Kunersdorfa u Sedmogodišnjem ratu prusku armiju, koju je predvodio kralj Fridrih II Veliki. Drezden je pao u austrijske ruke.

    1813. Austrija je objavila rat Napoleonu.

    1827. Umro je engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk, pesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama "Pesme iskustva" i "Pesme nevinosti", a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za "Knjigu o Jovu" i ilustracijama Čoserovih "Kanterberijskih priča".

    1848. Umro je engleski inženjer i pronalazač Džordž Stivenson. Razvio je i unapredio konstrukciju parne lokomotive, a njegova lokomotiva "Rokit" vukla je

    1825. prvi putnički voz u svetu na pruzi Stokton-Darlington. U Njukaslu je 1823. osnovao prvu fabriku lokomotiva.

    1849. Austrijska vojska uz pomoć Rusije ugušila je Mađarsku revoluciju, a nacionalni lider Lajoš Košut napustio je zemlju.

    1898. Potpisivanjem protokola, kojim je Španija ustupila SAD-u Kubu i Portoriko, završen je Špansko-američki rat. SAD su istovremeno anektirale Havaje.

    1900. Umro je austrijski velemajstor Vilhelm Štajnic, prvi zvanični svetski šampion u šahu. Titulu svetskog prvaka osvojio je 1886. pobedom nad Johanesom Cukertortom rezultatom 10:5, uz pet remija. Objavio je 1889. "Udžbenik
    modernog šaha".

    1914. Velika Britanija je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

    1914. Počela je Cerska bitka, završena 20. avgusta pobedom srpske vojske nad austrougarskom. To je bila prva srpska i prva saveznička pobeda u Prvom svetskom ratu.

    1922. Umro je irski političar Artur Grifit jedan od osnivača nacionalnog republikanskog pokreta Šin Fejn 1905. Godine 1921. predvodio je delegaciju koja je sa Velikom Britanijom zaključila sporazum o nezavosnosti Irske, a 1922. izabran je za prvog predsednika Irske Republike.

    1925. Rođeni su britanski blizanci Noris i Ros Mekverter, koji su osnovali Ginisovu knjigu rekorda. Rosa je 1975. ubio pripadnik Irske republikanske armije.

    1944. Proradio je prvi naftovod pod morem kojim je ispod Lamanša nafta isporučivana savezničkim snagama u Francuskoj. Kroz naftovod je dnevno prolazilo 700 tona nafte.

    1955. Umro je nemački pisac Tomas Man, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. Po dolasku nacista na vlast u Nemačkoj 1933. emigrirao je u Švajcarsku, a 1939. u SAD ("Čarobni breg", "Budenbrokovi", "Doktor Faustus", "Smrt u Veneciji".

    1960. SAD su lansirale prvi komunikacijski satelit "Eho I".

    1970. U okviru "nove istočne politike" nemački kancelar Vili Brant potpisao je u Moskvi sporazum kojim su se Zapadna Nemačka i ŠSR odrekle sile u međusobnim odnosima i priznale postojeću granicu između dve nemačke države.

    1976. Pripadnici libanske desnice, nakon jednomesečne opsade i žestokih borbi, osvojili su palestinski logor Tel-El Zatar.

    1978. Japan i Kina potpisali su u Pekingu sporazum o miru i prijateljstvu.

    1982. Umro je američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda. Igrao je u više od 80 filmova, a Oskar je dobio za ulogu u svom poslednjem filmu "Na zlatnom jezeru".

    1984. U Los Anđelesu su završene 23. Olimpijske igre na kojima je učestvovalo 140 zemalja. Reprezentacija SFR Jugoslavije osvojila je sedam zlatnih medalja, četiri srebrne i sedam bronzanih.

    1985. U avionskoj nesreći "Boinga 747" japanske kompanije "Jal" na planini Osutaka u blizini Tokija, preživelo je samo četvoro od 524 putnika i članova posade.

    1992. SAD, Kanada i Meksiko postigli su sporazum o stvaranju jedinstvene zone slobodne trgovine, čime je stvoren najveći svetski trgovinski blok.

    2000. U Barencovom moru je potonula ruska nuklearna podmornica Kursk, nakon dve eksplozije prouzrokovane kvarom. U ovoj nesreći poginulo je svih 118 članova posade.

    2001. Kralj Kambodže Norodom Sihanuk parafirao je zakon kojim je ustanovljen specijalni kambodžanski sud "međunarodnog karaktera" za suđenje bivšim vođama Crvenih Kmera za zločine protiv čovečnosti, koje su počinili tokom vladavine od 1975. do 1979.

    2001. Više od 11.000 stanovnika japanskog ostrva Okinava evakuisano je pre demontiranja američke bombe teške 36 kilograma, preostale iz II svetskog rata.

    2004. Umrla je Džulija Čajld, poznata velika dama američkih televizijskih emisija o kuvanju i međunarodna kulinarska zvezda.

  9. #1359

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 13. avgust

    1521. Španski osvajač Ernan Kortes zauzeo je i razorio, nakon tromesečne opsade, asteški grad Tenočtitlan.

    1624. Francuski kralj Luj XIII postavio je za prvog ministra kardinala Rišeljea.

    1792. Francuski revolucionari su uhapsili članove kraljevske porodice, tri dana nakon ukidanja monarhije i zbacivanja kralja Luja XVI.

    1814. Holanđani su ustupili Velikoj Britaniji Rt Dobre Nade.

    1820. Rođen je britanski muzikolog Džordž Grov, autor "Rečnika muzike i muzičara" (4 knjige 1879-89).

    1826. Umro je francuski lekar Rene Teofil Jasint Lenak, koji je 1819. izumeo stetoskop.

    1863. Umro je francuski slikar Ežen Delakroa, predstavnik romantizma u francuskom slikarstvu. Ilustrovao je Geteovog "Fausta" i napisao "Dnevnik" u kojem je izložio zapažanja o umetnosti ("Danteova barka", "Ulazak krstaša u Carigrad", "Na barikadama 28. jula 1830.").

    1868. U Peruu i Ekvadoru je počela serija zemljotresa u kojima je poginulo oko 25.000 ljudi.

    1871. Rođen je nemački revolucionar Karl Libkneht, jedan od osnivača i vođa Komunističke partije Nemačke. Kao poslanik u Rajhstagu istupao je protiv nemačkog i međunarodnog imperijalizma i jedini je glasao protiv ratnih kredita u decembru 1914. Bio je jedan od vođa Novembarske revolucije u Nemačkoj 1918, ali je posle gušenja revolucije uhapšen i u januara 1919. ubijen zajedno s Rozom Luksemburg.

    1899. Rođen je engleski filmski režiser Alfred Džozef Hičkok. Proslavio se kriminalističkim filmovima i filmovima strave, koji su postali klasika u tom žanru ("Ptice", "Psiho", "39 stepenica", "Sever-severozapad").

    1902. Rođen je nemački inženjer Feliks Vankl, izumitelj rotacionog motora, koji je po njemu dobio naziv. Prvu ideju za taj motor patentirao je 1929, a 1939. avion Mešeršmit 209 sa eksperimentalnim Vanklovim motorom postigao je svetski rekord u brzini.

    1910. Umrla je engleska medicinska sestra Florens Najtingel, koja je u Krimskom ratu (1853-56) organizovala prvu ekipu za negu ranjenika, a potom osnovala prvu školu za bolničarke.

    1913. Rođen je kiparski arhiepiskop Makarios III, vođa pokreta za nezavisnost Kipra od Velike Britanije i prvi predsednik te mediteranske zemlje od 1960. do smrti 1977. Bio je i jedan od istaknutih lidera pokreta nesvrstanih zemalja.

    1914. Francuska je u Prvom svetskom ratu objavila rat Austro-Ugarskoj.

    1923. Mustafa Kemal Ataturk, postao je prvipredsednik Turske. Tokom vladavine do smrti 1938. sproveo je radikalne reforme u zemlji približivši Tursku Evropi.

    1927. Rođen je kubanski revolucionar i državnik Fidel Ruz Kastro, pod čijim je vođstvom na Kubi svrgnuta diktatura Fulhensija Batistei izvedena socijalistička revolucija.

    1961. Vlasti Istočne Nemačke zatvorile su granicu između Istočnog i Zapadnog Berlina kod Brandenburške kapije i počele izgradnju 155 kilometara dugačkog zida prema granici sa Zapadnom Nemačkom, koji je u narednih 38 godina bio simbol podeljene Nemačke i hladnoratovski simbol podeljenog sveta. Zid je probijen u novembru 1989, nakon čega se Nemačka ponovo ujedinila.

    1964. U Velikoj Britaniji izvršene poslednje smrtne kazne vešanjem dvojice zatvorenka u Liverpulu i Mančesteru, osuđenih na smrt zbog ubistva.

    1998. Švajcarske banke i jevrejske grupe postigle su sporazum kojim je predviđena suma od milijardu i 250 miliona dolara kompenzacije za žrtve holokausta u Drugom svetskom ratu.

    2001. Politički lideri Makedonaca i Albanaca potpisali su u Ohridu mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi ove dve etničke zajednice u Makedoniji.

    2003. Libija i porodice žrtava bombaškog napada na Pan Am-ov avion nad jezerom Lokerbi postigli su dogovor o nadoknadi štete u visini od 2,7 milijardi dolara. U eksploziji tog aviona stradalo je 270 ljudi.

    2009. Umro je američki legendarni gitarista Les Pol koji je svojom električnom gitarom promenio tok muzike. Dobitnik je dva Gremija za album "Les Pul & Friends: American Made, World Played".

  10. #1360

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 14. avgust

    1385. Pobedom u bici kod Alžubarote, Portugalci su sprečili pokušaj invazije kralja Kastilje Huana I, čime je osigurana nezavisnost Portugala.

    1457. Gutenbergova štamparija u Majncu izdala je prvu štampanu knjigu u boji. "Majnciški psaltir" bio je štampan u crvenoj i crnoj boji.

    1777. Rođen je danski fizičar Hans Kristijan Ersted, osnivač nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski učinak električne struje i po njemu je nazvana jedinica za jačinu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe).

    1784. Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana je prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara.

    1867. U pokušaju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenović sklopio je ugovor sa Grcima.

    1893. U Francuskoj su, prvi put u svetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

    1900. Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking,čime je okončan "Bokserski ustanak" u Kini. Cilj ustanka je bio proterivanje stranaca iz Kine i domaćih hrišćana kao eksponenata stranih ugnjetača.

    1920. U Beogradu je potpisan ugovor o stvaranju "Male Antante",vojno-odbrambenog saveza Čehoslovačke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionističkih težnji Mađarske posle Prvog svetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija.

    1934. U prvi nacistički koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli su prvi zatvorenici, protivnici režima Adolfa Hitlera. Kasnije je, u Drugom svetskom ratu u tom logoru ubijeno 70.000 zatočenika iz okupirane Evrope.

    1941. Britanski premijer Vinston Čerčil i predsednik SAD Frenklin Ruzvelt potpisali su "Atlantsku povelju", kojom su se založili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izjašnjava o teritorijalnim promenama. Ta povelja kasnije je uključena u Povelju UN.

    1945. Japan je prihvatio savezničke zahteve za bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na američkom bojnom brodu "Misuri" u Tokijskom zalivu.

    1947. Formirana je država Pakistan, nastala po završetku britanske vladavine u regionu i podele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu pretežno Hindusima. Pakistan je bio podeljen na dva dela, Zapadni i Istočni, koji je kasnije postao nezavisna država Bangladeš.

    1949. U Zapadnoj Nemačkoj su održani prvi izbori posle Drugog svetskog rata. Konrad Adenauer je postao prvi kancelar Zapadne Nemačke.

    1956. Umro je nemački pisac Bertolt Breht, jedan odnajvećih dramskih autora i teoretičara pozorišta 20. veka. Svetsku slavu stekao je "Prosjačkom operom", za koju je muziku napisao nemački kompozitor Kurt Vajl. Po povratku u Nemačku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti došli na vlast, osnovao je u tadašnjem Istočnom Berlinu čuveno pozorište "Berlinski ansambl" ("Kavkaski krug kredom", "Majka hrabrost").
    1969. Vlada Velike Britanije odobrila je ulazak britanskih trupa u Severnu Irsku da bi sprečila eskalaciju sukoba između katolika i protestanata.

    1970. SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili su pune diplomatske odnose posle 18-godišnjeg prekida.

    1980. Počeo je štrajk radnika u poljskom brodogradilištu u Gdanjsku. Radnički protesti ubrzo su se proširili na celu zemlju i doveli do velikog društvenog preokreta u Poljskoj, a značajno su uticali i na promene u ostalim komunističkim zemljama istočne Evrope.

    1988. Umro je italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari.

    1996. Južnoafrička Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Južnoj Africi, u parlamentu je prešla u opozicione klupe, posle 48 godina.

    2000. Ruska pravoslavna crkva proglasila je za svece poslednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i članove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine.

    2004. Umro je poljski pisac i nobelovac Česlav Miloš koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu "Zarobljeni um" donela mu je svetsku slavu i priznanje.

  11. #1361

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 15. avgust

    1057. Ubijen je škotski kralj Magbet, koji je 17 godina ranije osvojio presto ubivši kralja Dankana. Magbetova vladavina inspirisala je Šekspira da napiše jednu od svojih najpoznatijih drama.

    1534. Španski monah Ignasio de Lojola osnovao je u Parizu rimokatolički jezuitski red, kojeg je papa Pavle III priznao šest godina kasnije.

    1688. Rođen je kralj Prusije Fridrih Vilhelm, koji je tokom vladavine (1713-40) centralizovao administraciju i formirao jaku i disciplinovanu vojsku, pa se smatra utemeljivačem pruskog militarizma.

    1769. U Ajačiju, na Korzici, rođen je vojskovođa i car Napoleon Bonaparta čiji su ratni uspesi omogućili političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim delom Evrope. Nakon poraza kod Vaterloa 1815. prognan je na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu gde je umro 1821.

    1771. Rođen je škotski pisac Volter Skot, autor istorijskih romana "Rob Roj", "Ajvanho", "Veverli". Skupljao je i narodne pesme i pisao epove iz istorije Škotske. Izdao je u engleskom prevodu i srpsku narodnu pesmu "Hasanaginica".

    1834. Britanski parlament usvojio je zakon o kolonizaciji Južne Australije.

    1843. U Kopenhagenu je otvoren park Tivoli.

    1888. Rođen je engleski pukovnik Tomas Edvard Lorens, arheolog, istraživač, pisac i ratnik. Postao je poznat kao "Lorens od Arabije", kada je u Prvom svetskom ratu (1917-1 poveo Arape u rat protiv Turske.

    1914. Prolaskom broda "Ankon" otvoren je Panamski kanal, dugačak 81,6 kilometara, koji u najužem delu srednje Amerike spaja Atlantski i Tihi okean. Kanal je zvanično otvoren tek u julu 1920.

    1916. U bici na Somi u Prvom svetskom ratu prvi put je upotrebljen britanski tenk poznat kao "Veliki Bili".

    1918. SAD su prekinule diplomatske odnose sa Rusijom, nakon uspostavljanja boljševičke vlasti.

    1944. Iskrcavanjem savezničkih trupa u južnoj Francuskoj u Drugom svetskom ratu počela je operacija "Dragon" čime je otvoren drugi front po iskrcavanju saveznika u Normandiji u junu.

    1945. Koreja je oslobođena japanske kolonijalne vlasti posle kapitulacije Japana u Drugom svetskom ratu. Poluostrvo je zatim podeljeno na komunistički sever i kapitalistički jug.

    1947. Stupio je na snagu akt o nezavisnosti Britanske Indije kojim su, posle 180 godina kolonijalne vladavine Velike Britanije, formirane Indijska Unija i Pakistan.

    1948. Južna Koreja je postala nezavisna država pod nazivom Republika Koreja, a za predsednika je izabran Singman Ri.

    1960. Proglašena je nezavisnost afričke države Kongo-Brazavil koji je od 1886. bio francuska kolonija pod nazivom Srednji Kongo.

    1962. Probijen je drumski tunel ispod Mon Blana, kojim je francuski grad Šamoni povezan sa italijanskom dolinom Aosta.

    1965. Koncert Bitlsa u Njujorku okupio je 55.600 ljudi čime je postavljen svetski rekord u broju posetilaca i zaradi na pop-koncertu.

    1971. Bahrein je stekao nezavisnost posle 150 godina britanske kolonijalne vlasti.

    1975. U vojnom puču je ubijen predsednik Bangladeša šeik Mudžibur Rahman, prvi premijer posle sticanja nezavisnosti u januaru 1972.

    1990. Predsednik Mihail Sergejevič Gorbačov vratio je sovjetsko državljanstvo dobitniku Nobelove nagrade za književnost, Aleksandru Solženjicinu koji je 1974. pod pritiskom vlasti emigrirao na Zapad.

    1994. U Sudanu je uhapšen i izručen Francuskoj jedan od najpoznatijih svetskih terorista Iljič Ramires Sančes, poznat kao "Karlos Šakal".

    1996. Posle četiri godine ponovo je otvoren sarajevski aerodrom za komercijalne letove. Na aerodrom su tokom rata u Bosni (1992-95) sletali samo službeni avioni i avioni sa humanitarnom pomoći.

    1998. U jednom od najtežih terorističkih napada u Severnoj Irskoj tokom gotovo 30 godina nasilja, u eksploziji automobila-bombe u mestu Omag, poginulo je 29 ljudi.

    2000. Američki predsednik Bil Klinton svečano je predao rukovodeću funkciju u Demokratskoj partiji potpredsedniku Alu Goru.

    2001. Potpukovnik Vojske Republike Srpske Dragan Jokić dobrovoljno se predao Međunarodnom sudu za ratne zločine koji ga je osumnjičio za ratne zločine počinjene nad Muslimanima u Srebrenici u julu 1995.

    2001. Makedonski parlament odobrio je dolazak 3.500 vojnika NATO u cilju razoružanja albanskih ekstremista.

    2002. Policija u Zimbabveu je počela da hapsi bele farmere koji su se oglušili o vladino naređenje da napuste svoju zemlju kako bi ona bila dodeljena crncima bezemljašima.

    2005. Posle 38 godina izraelske okupacije zvanično je počela evakuacija jevrejskih naselja u pojasu Gaze, što bi trebalo da omogući formiranje palestinske države.

  12. #1362

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 16. avgust

    1717. U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, princ Eugen Savojski potukao je tursku vojsku i zauzeo Beograd. Požarevačkim mirom, koji je usledio 1718. Austriji je pripala severna Srbija, Banat i severna Bosna. Beograd je ostao pod austrijskom vlašću do 1739, kada su ga ponovo preuzeli Turci.

    1819. U talasu protesta engleskih radnika i pripadnika srednje klase, koji su tražili parlamentarne i druge reforme, u Mančesteru je ubijeno više ljudi, a nekoliko stotina ranjeno kada su vladine trupe poslate da rasture protestni miting.

    1832. Rođen je nemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt, osnivač eksperimentalne psihologije ("Principi fiziološke psihologije", "Uvod u psihologiju", "Psihologija naroda"- deset tomova).

    1845. Rođen je francuski fizičar Gabrijel Lipman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908, koji je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

    1858. Predsednik SAD DŽejms Bjukenen i britanska kraljica Viktorija razmenili su telegrafom čestitke povodom puštanja u rad prekookeanskog telegrafskog kabla. To su bile prve poruke poslate telegrafom preko okeana.

    1913. U Poljskoj je rođen izraelski državnik Menahem Begin, jedan od osnivača partije Likud. Kao premijer Izraela (1977-1983) potpisao je prvi mirovni ugovor sa Egiptom 1977, a 1978. dobio je Nobelovu nagradu za mir koju je podelio sa egipatskim predsednikom Anvarom el Sadatom.

    1919. Obrazovana je vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsedništvom Ljube Davidovića, sastavljena od predstavnika Demokratske stranke (zajednice) i Socijaldemokratske partije.

    1921. Umro je kralj Petar I Karađorđević, kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Sahranjen je u porodičnoj grobnici Karađorđevića na Oplencu. Nasledio ga je sin Aleksandar I.

    1949. Umrla je američka novinarka Margaret Mičel autor popularnog romana "Prohujalo sa vihorom" koji je godinama bio bestseler i po kojem je snimljen istoimeni film.

    1953. U Iranu je pokušan državni udar, a šah Mohamed Reza Pahlavi je pobegao iz zemlje. Posle tri dana premijer Mohamed Mosadek je srušen, a šah se vratio na presto uz angloameričku pomoć.

    1956. Umro je američki filmski glumac mađarskog porekla Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši, tumač niza uloga Drakule u filmovima strave. Sahranjen je u Drakulinom ogrtaču.

    1958. Rođena je američka pevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone, poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pevačica krajem 20. veka.

    1960. Kipar je stekao nezavisnost, a arhiepiskop Makarios postao je prvi predsednik Republike.

    1973. Umro je američki mikrobiolog poreklom ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

    1974. Stupio je na snagu prekid vatre, postignut posredstvom UN, između kiparskih Grka i turskih snaga koje su 20. jula izvršile desant na severni deo ostrva. Jedna trećina Kipra ostala je pod turskom vlašću.

    1977. U Memfisu (Tenesi) je u 42. godini umro američki muzičar Elvis Aron Prisli, "kralj roka", izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. veka. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova.

    1984. Umro je srpski pisac Dušan Radović, urednik dečjih redakcija Radija i Televizije Beograd i autor popularne emisije Studija B "Beograde, dobro jutro". Njegovom zaslugom obnovljen je čuveni dečji list "Poletarac" (zbirke pesama "Poštovana deco", "Smešne reči", "Vukova azbuka", "Pričam ti priču", "Kapetan Džon Piplfoks").

    1995. Stupio je na snagu mirovni sporazum u Čečeniji, nakon što su manje grupe čečenskih pobunjenika predale oružje, a ruske trupe počele povlačenje sa linije fronta.

    1997. Nemačka policija uhapsila je oko 220 ljudi, učesnika demonstracija koje su širom Nemačke organizovali neonacisti povodom 10-godišnjice smrti nacističkog lidera Rudolfa Hesa.

    1999. SAD su otvorile konzulat u bivšem Sajgonu, 25 godina nakon dramatične evakuacije njene ambasade u tom gradu na završetku Vijetnamskog rata.

    2002. U glavnom gradu Iraka Bagdadu pronađeno je telo palestinskog gerilskog vođe Sabri al-Bana, poznatijeg kao Abu Nidal (65). Bio je zakleti neprijatelj palestinskog predsednika Jasera Arafata. Njegova frakcija Revolucionalni front al-Fataha se 1974. godine izdvojila iz Arafatove Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), uz obrazlozenje da je PLO postao suviše umeren.

    2003. U pismu Savetu bezbednosti (SB) UN Libija je zvanično priznala odgovornost za teroristicki napad iznad škotskog mesta Lokerbi 1998. u kome je poginulo 270 ljudi. To priznanje je bilo uslov da se Libiji ukinu sankcije koje je SB uveo nakon tog napada.

    2003. U Saudijskoj Arabiji umro je u egzilu bivši ugandski diktator Idi Amin Dada. Za vreme njegove osmogodišnje diktature (1971-1979) masakrirano je oko 400.000 civila, mahom iz manjinskih etničkih zajednica, a optuživan je i za kanibalizam.

    2005. U avionskoj nesreći u zapadnoj Venecueli poginulo je svih 160 putnika, mahom turista.

    2006. U Brazilu je u egzilu umro bivši paragvajski diktator Alfredo Stresner. Na vlast u Paragvaju došao je vojnim udarom 1954. i tom zemljom je vladao do 1989. godine kada je svrgnut. Prema navodima humanitarnih organizacija, za vreme njegove vladavine najmanje 900 osoba je nestalo, a više hiljada ljudi je mučeno.

  13. #1363

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 18. avgust

    1649. Turski sultan Ibrahim je smenjen i ubijen. Nasledio ga je Muhamed IV.

    1708. Britanci su zauzeli Sardiniju.

    1805. Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka tokom Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli tursku vojsku.

    1812. Napoleon Bonaparta je u bici kod Smolenska porazio rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

    1830. Rođen je Franc Jozef I, austrijski car od 1848, a od 1867. car Austro-Ugarske monarhije do smrti u septembru 1916. Godine 1878. okupirao je, a potom anektirao Bosnu i Hercegovinu. Atentat na njegovog bratanca nadvojvodu Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914. iskoristio je kao povod da objavi rat Srbiji, što je bio i povod početku Prvog svetskog rata.

    1831. Rođen je srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, poznat po zapisima i harmonizacijama srpskog crkvenog pojanja, koje je dotada bilo sačuvano samo usmenom tradicijom. Izdao je šest svezaka "Srpskih narodnih pesama", koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

    1850. Umro je francuski pisac Onore de Balzak, čije se opsežno delo "Ljudska komedija", sastavljeno od oko 100 romana, smatra svojevrsnim dokumentom francuskog društva u prelomnim godinama njegove istorije ("Evgenija Grande", "Čiča Gorio", "Izgubljene iluzije", "Seljaci", "Rođaka Beta").

    1870. U najvećoj bici u Francusko-pruskom ratu kod Gravelota Prusi su pobedili Francuze i naneli im teške gubitke (više od 30.000 poginulih).

    1872. Umro je srpski pisac Petar Preradović, uz Vraza i Mažuranića najveći pesnik ilirskog pokreta u Hrvatskoj (zbirke pesama "Prvijenci", "Nove pjesme").

    1896. Francuska je okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

    1897. Rođen je crnogorski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, jedan od osnivača i prvih predavača na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1937). Posle Drugog svetskog rata osnovao je Umetničku školu u Cetinju.

    1914. Nemačka je objavila rat Rusiji; presednik SAD VudroVilson je proklamovao neutralnost SAD u Prvom svetskom ratu.

    1933. Rođen je američki filmski režiser poljskog porekla Roman Polanski, dobitnik Oskara za film "Kineska četvrt". Proslavio se filmom "Nož u vodi" posle čega je otišao iz Poljske u SAD i postao jedan od najpoznatijih režisera ("Rozmarina beba", "Makbet", "Tesa").

    1948. U Beogradu je potpisana Dunavska konvencija, kojom je dogovoreno da u upravljanju Dunavom i njegovom plovidbom učestvuju samo priobalne zemlje. Osnovana je i Dunavska komisija sa sedištem u Budimpešti.

    1954. Džejms Vilkins je postao prvi crnac u američkoj istoriji koji je učestvovao u zasedanju vlade SAD. Sednici je prisustvovao kao pomoćnik ministra rada, jer su ministar i njegov zamenik bili odsutni.

    1960. U Ilinoisu u SAD plasirana je na tržište prva oralna pilula za kontracepciju "Enovid 10".

    1964. Sportistima Južne Afrike zabranjeno je da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji.

    1990. Jugoslavija je treći put postala svetski prvak u košarci na 11. svetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u Ljubljani, a drugi put 1978. u Manili.

    1993. SAD su optužile Sudan da podržava međunarodni terorizam i isključile tu zemlju iz najvećeg broja programa američke pomoći.

    1999. U Tel Avivu u 56. godini umro je vodeći izraelski dramski pisac Hanoh Levin. Majstor igre rečima hebrejskog jezika i alegorije napisao je 34 dramska dela od kojih je najpoznatije "Kraljica od Batuba".

    2000. Indijansko pleme za koje se verovalo da je nestalo pre 80 godina, locirano je u džunglama amazonske države Akre u Brazilu.

    2001. U velikim požarima, posle višenedeljne suše u državi Vašington, izgorilo je vise od 37.200 hektara širom istočnog dela zemlje.

    2005. Umro je najbogatiji čovek Čilea i rudarski magnat Androniko Lukšić.

  14. #1364

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 19. avgust

    14. Umro je rimski državnik Oktavijan Avgust, prvi rimski car,usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Tokom vladavine od 31. p.n.e uveo je novi oblik vladavine i administracije poznat kao principat (centralizacija vlasti), a Rimsko carstvo je u njegovo vreme doživelo procvat u kulturi i umetnosti ("Zlatni vek").

    636. Arapi su u bici kod Jarmuka u Siriji pobedili vizantijsku vojsku i potom osvojili sve persijske oblasti koje je držala Vizantija.

    1587. Sigismund III, sin švedskog kralja Džona III i KatarineJagelo, postao je kralj Poljske. Nakon očeve smrti (1592) pripala mu je i švedska kruna. Njegovo nastojanje da stvori uniju Poljske i Švedske izazvalo je rat između dve države, a posle poraza Sigismundove vojske 1598. bio je primoran da se odrekne nasledstva na
    švedski presto.

    1601. Ubijen je rumunski nacionalni junak Mihajlo Hrabri, gospodar Vlaške od 1593, a kasnije Transilvanije (1599) i Moldavije (1600). Uz pomoć rimsko-nemačkog cara Rudolfa oslobodio je zemlju od Turaka. Ubijen je po nalogu carskog generala Baste.

    1691. Austrijanci pod komandom Ludviga Badenskog potuklisu Turke kod Slankamena i naneli im teške gubitke. U bici je poginuo i veliki vezir Mustafa Ćuprilić.

    1819. Umro je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat, pronalazač parne mašine 1765. Uveo je jedinicu za merenje snage, koju je nazvao "konjska snaga" (horse power) i koja se nije znatnije razlikovala od kasnije uvedene KS. U Sohou kod Birmingena osnovao je 1782. prvu fabriku parnih mašina.

    1871. Rođen je američki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt, koji je 1903. sa bratom Vilburom, u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.

    1878. Posle žestokih uličnih borbi austrougarske trupe ušle suu Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala.

    1883. Rođena je francuska modna kreatorka Gabrijela "Koko" Šanel, koja je gotovo šest decenija suvereno vladala pariskom visokom modom.

    1910. U Cetinju je puštena u rad prva električna centrala u Crnoj Gori. Svečano puštanje u rad centrale upriličeno je povodom krunisanja kralja Nikole, a služila je za osvetljenje Dvora, Zetskog doma, glavne cetinjske ulice i nekoliko kuća viđenijih Crnogoraca.

    1929. Umro je ruski koreograf i režiser Sergej Pavlovič Đagiljev, osnivač grupe "Ruski balet", koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929. Posebno oduševljenje izazivale su njegove izvedbe baleta "Posvećenje proleća" i "Žar ptica" Igora Stravinskog.

    1936. Pripadnici Frankove civilne garde streljali su u Granadi, napočetku Španskog građanskog rata, Federika Garsiju Lorku, jednog od najvećih španskih pesnika.
    Pripadao je grupi pesnika koja je u špansku poeziju unela novi, moderan izraz ("Ciganski romansero", "Pesnik u Njujorku").

    1942. Britanske i kanadske trupe izvele su desant na francusku luku Đep, gde su, uz velike gubitke, razorili nemačke vojne objekte. Od oko 6.000 savezničkih vojnika, više od 4.000 je poginulo, ranjeno ili zarobljeno.

    1945. U Vijetnamu je pod rukovodstvom Ho Ši Mina i oslobodilačkog pokreta "Vijetmin" počela "avgustovska revolucija" protiv francuskih kolonijalnih trupa.

    1946. Rođen je američki državnik Bil Klinton koji je kao kandidat Demokratske stranke bio predsednik SAD 1992. i ponovo 1996. Prethodno je bio guverner Arkanzasa.

    1953. U vojnom udaru, uz podršku SAD zbačen je iranski premijer Mohamad Mosadek, a šah Mohamad Reza Pahlavi vratio se iz egzila u Italiji da preuzme vlast.

    1960. Pilot američkog špijunskog aviona "U-2" koji je oboren iznad sovjetske teritorije, Geri Pauers osuđen je na 10 godina zatočeništva. Pauers se spasio iskakanjem iz aviona, ali je potom uhapšen i osuđen, a 1962. je razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

    1979. Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili su se na Zemlju vasionskim brodom "Sojuz 34" posle rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.

    1991. U Sovjetskom Savezu je izveden državni udar kojim supristalice tvrde linije pokušale da zbace sa vlasti Mihaila Gorbačova, tvorca sovjetske "glasnosti" i "perestrojke". Ključnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadašnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao Gorbačovljev glavni politički rival.

    1995. U saobraćajnoj nesreći na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli su izaslanik SAD za bivšu Jugoslaviju Robert Frejžer i trojica njegovih saputnika.

    1996. Šest ruskih, francuskih i američkih kosmonauta susrelo se na ruskoj kosmičkoj stanici "Mir", uključujući Klaudiju Andre Dešaj, prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmičku stanicu stigla ruskom raketom "Sojuz-U".

    1999. Ispred zgrade Skupštine SR Jugoslavije u Beogradu održan je jedan od najvećih opozicionih mitinga na kojem su zatražene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

    2000. Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiču od 14 Amerikanaca koji su proglašeni nestalim u Korejskom ratu, vraćeni su američkim vojnim vlastima.

    2001. Najmanje 50 ljudi poginulo od podzemne eksplozije metana i ugljene prašine u Ukrajini.

    2003. U bombaškom napadu na sedište Ujedinjenih nacija u Bagdadu (Irak) 23 lica je poginulo, među kojima i izaslanik UN za Irak Seržo Vjeiro de Melo. Odgovornost za napad preuzela je teroristička organizacija Osame bin Ladena Al Kaida.

    2005. Bivši lider pobunjenika Hutu, Pjere (Pjer) Nkurunzi zapovedio je na predsedničkim izborima u Burundiju, što predstavlja krunu mirovnog plana kojim je okončan 12-godišnji rat u toj zemlji.

    2009. Umrla je operska pevačica Hildegard Berens jedna od najboljih izvođača Vagnerovog repertoara svoje generacije, koja je smatrana za jednu od najboljih glumica na operskoj sceni.

  15. #1365

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 21. avgust

    1690. Austrijski car Leopold I doneo je ukaz, poznat kao "Privilegij" kojim su Srbi na teritoriji Austrije dobili određene povlastice. "Privilegij" je garantovao slobodu vere, upotrebu Julijanskog kalendara i pravo izbora arhiepiskopa i drugih sveštenika.

    1780. Rođen je slovenački slavista Jernej Bartol Kopitar. Za srpsku kulturu značajan je kao pomagač i zaštitnik Vuka Stefanovića Karadžića kojeg je podstakao da sakuplja narodne umotvorine i da napiše gramatiku i rečnik srpskog jezika.

    1897. Engleski lekar Ronald Ros otkrio je vrstu komaraca koji prenose malariju što je bilo presudno za suzbijanje te bolesti koja je uzrokovala smrt miliona ljudi. Ros je jedan od prvih dobitnika Nobelove nagrade za medicinu (1902).

    1911. Italijanski konobar Vićenco Peruđa ukrao je iz pariskog muzeja "Luvr" sliku "Mona Liza" Leonarda da Vinčija. Slika je nađena i vraćena u muzej 1913. godine.

    1941. Umro je Rabindranat Tagore, indijski pisci filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali").

    1944. U Dambarton Ouksu kod Vašingtona počela je konferencija predstavnika ŠSR, SAD, Velike Britanije i Kine o osnivanju glavnih organa UN - Saveta bezbednosti, Generalne skupštine, Međunarodnog suda pravde i stalnih sekretarijata.

    1958. Umro je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, dirigent u Narodnom pozorištu, direktor Opere, član Srpske akademije nauka i umetnosti i prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije (balet "Ohridska legenda", opera "Suton", scenska muzika).

    1959. Bagdadski pakt, vojno-politički savez Turske, Velike Britanije, Irana i Pakistana, pod vođstvom SAD, koji je stupio na snagu 1955, promenio je naziv u CENTO pakt pošto se Irak povukao iz saveza.

    1960. Džomo Kenijata, nacionalni lider Kenije, pušten je na slobodu posle devet godina zatvora na šta su ga osudile britanske vlasti pod optužbom da je vođa nacionalističke organizacije Mau Mau. Po povratku u Najrobi postao je predsednik Kenijske afričke nacionalne unije, a po proglašenju nezavisne Republike Kenije (12. decembra 1964) postao je predsednik i premijer.

    1964. Umro je italijanski političar Palmiro Toljati, jedan od osnivača Komunističke partije Italije 1921. i njen generalni sekretar od 1927. do 1964. godine. Koncepcijom "italijanskog puta u socijalizam" radikalno je raskinuo sa staljinističkom verzijom socijalizma.

    1968. Trupe članica Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, okupirale su Čehoslovačku. Oko 200.000 vojnika zauzelo je sve značajne punktove u toj zemlji. Time je ugušeno "Praško proleće", pokušaj Komunističke partije ČSR sa Aleksandrom Dubčekom na čelu da reformiše sistem. Tom okupacijom ustoličen je princip "ograničenog suvereniteta" istočnoevropskih komunističkih zemalja.

    1975. SAD su ukinule 12-godišnju zabranu izvoza na Kubu, ali je embargo na direktnu trgovinu Kube i SAD ostao na snazi.

    1983. Vođa filipinske opozicije Beninjo Akino ubijen je po izlasku iz aviona na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbeglištva u SAD. Ubistvo je organizovao filipinski diktator Ferdinand Markos uklonivši tako najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984. godine.

    1990. Na centralnom gradskom trgu u Pragu 100.000 ljudi prvi put je slobodno obeležilo godišnjicu invazije Varšavskog pakta na Čehoslovačku (196.

    1991. Masa demonstranata sukobila se u Moskvi sa specijalnim jedinicama koje su napale zgradu ruskog parlamenta. Demonstranti su razbijali prozore na zgradi KGB, Ljubjanki i srušili spomenik Feliksu Đeržinskom. Posle 60 sati u kućnom pritvoru na Krimu, sovjetski predsednik Mihail Gorbačov vratio se u Moskvu i preuzeo kontrolu nad državom nakon neuspelog državnog udara pristalica tvrde struje sovjetskih komunista.

    1991. Letonija je proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

    1991. Hrvatske vlasti počele su blokadu kasarni JNA u Hrvatskoj i uskratile im snabdevanje strujom, hranom i vodom. U narednim danima eskalirali su sukobi između JNA i hrvatske vojske u mnogim delovima Hrvatske.

    1993. Mirovne snage UN ušle su, prvi put nakon dva meseca, u muslimanski deo Mostara (BiH), gde su zatekle 55.000 ljudi na ivici gladi. Borbe između hrvatskih i muslimanskih snaga u Mostaru počele su u maju 1993. godine.

    1999. Načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, general armije Dragoljub Ojdanić izjavio je da su u agresiji NATO na SR Jugoslaviju poginula 524 pripadnika VJ, a da se 37 vode kao nestali.

    2000. Slovenački plivač Martin Strel, koji je pod motom "Za mir, prijateljstvo i čiste vode" plivao Dunavom od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more, oborio je rekord i ušao u Ginisovu knjigu sa više od 2.900 preplivanih kilometara. Strel je u taj pohod krenuo 25. juna.

    2000. Predsednik Demokratske Republike Kongo Loran Kabila proglasio je privremenu skupštinu, prvo zakonodavno telo od kad je on preuzeo vlast, u maju 1997. godine.

    2001. Arhiva Nacionalne bezbednosti, istraživačke organizacije sa sedištem u SAD, objavila je dokument koji pokazuje da su zvaničnici SAD znali za umešanost vlade Ruande u genocid 1994. godine kada su Huti ubili oko 800.000 Tutsija. Mnoge zapadne zemlje su tada odbile da intervenišu.

    2002. Nekada najtraženiji palestinski terorista na svetu, Abu Nidal, izvršio je, kako se tvrdi, samoubistvo u Iraku, gde je u poslednje vreme ilegalno boravio.

    2003. Specijalno tružilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv 44 lica koja su direktno ili indirektno povezana sa ubistvom premijera Srbije Zorana Đinđića.

    2005. Bivši predsednik Poljske, general Vojčeh Jeruzelski izvinio se, prvi put posle gotovo četiri decenije, zbog toga što je naredio vojnicima da učestvuju u intervenciji Varšavskog pakta u Čehoslovačkoj 1968. godine.

Strana 91 od 98 PrvaPrva ... 41818990919293 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •