Dogodilo se na današnji dan - Strana 86
Strana 86 od 98 PrvaPrva ... 3676848586878896 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1,276 do 1,290 od ukupno 1456
  1. #1276

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 29. april

    1429. Žan d'Ark, poznatija kao Jovanka Orleanka, oslobodila je Orlean, grad koji su britanske trupe opsedale sedam meseci.

    1769. Rođen je engleski vojskovođa i državnik Artur Velzli, prvi vojvoda od Velingtona, koji je porazio Napoleona I 1815. kod Vaterloa. Kao vođa torijevske desnice bio je premijer od 1828. do 1830. godine.

    1818. Rođen je Aleksandar II Nikolajevič Romanov, ruski car od 1855. Tokom njegove vladavine ukinuto je kmetstvo, reformisani su sudovi, data ograničena samouprava gubernijama i gradovima. U februaru 1881. ubio ga je pripadnik organizacije "Narodna volja".

    1854. Rođen je francuski matematičar Žil Anri Poenkare, autor teorije automorfnih funkcija i jedan od osnivača topologije.

    1892. U Beogradu je osnovana Srpska književna zadruga. Prvi predsednik bio je Stojan Novaković, a potpredsednik Jovan Jovanović Zmaj, koji je izradio i njen amblem. Prva objavljena knjiga bila je "Život i priključenija" Dositeja Obradovića.

    1899. Rođen je američki pijanista, kompozitor i šef orkestra Edvard Kenedi "Djuk" Elington, jedan od najznačajnijih džez muzičara XX veka.

    1901. Rođen je japanski car Hirohito, koji je vladao od 1921, kad je kao regent zamenjivao bolesnog oca. Krunisan je 1926. i bio na prestolu do smrti 1989. godine.

    1907. Rođen je američki filmski režiser austrijskog porekla Fred Cineman, dobitnik Oskara za filmove "Odavde do večnosti" i "Čovek za sva vremena".

    1929. Umro je srpski vojvoda Stepan-Stepa Stepanović, general i ministar vojske 1908. i od 1911. do 1912. godine. Čin vojvode dobio je nakon pobede nad austrougarskom vojskom u Cerskoj bici u avgustu 1914. godine.

    1936. Rođen je indijski dirigent i violinista Zubin Mehta, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Karijeru profesionalnog dirigenta započeo je nastupima u Jugoslaviji i Belgiji.

    1945. Američke trupe su u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor Dahau.

    1945. Snage nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu kapitulirale su u severnoj Italiji, Austriji, Štajerskoj i Koruškoj.

    1975. Poslednji američki vojnici evakuisani su iz Sajgona, dan uoči ulaska severnovijetnamskih snaga u grad.

    1980. Umro je engleski filmski režiser Alfred Hičkok, proslavljeni autor kriminalističkih filmova, majstor filmske montaže, napetosti i ambijenta ("Čovek koji je suviše znao", "Nevolje sa Harijem", "Vrtoglavica", "Ptice", "Psiho").

    1991. U zemljotresu u sovjetskoj republici Gruziji poginulo je više od 140 ljudi.

    1992. Jedinice Teritorijalne odbrane i policije Bosne i Hercegovine blokirale su kasarne Jugoslovenske narodne armije u Sarajevu.

    1998. Kontakt grupa u Rimu usvojila je paket sankcija protiv SRJ zbog pogoršanja situacije na Kosovu.

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju srušen je telekomunikacioni toranj na Avali.

    2003. U Zagrebu je preminuo penzionisani hrvatski general Janko Bobetko (84), koga je Haški tribunal u septembru 2002. optužio za ratni zločin počinjen 1993. godine u vojnoj akciji "Medački džep".

    2009. Evropska unija je potpisala sa Srbijom Sporazum i stabilizacijii pridruživanju.

  2. #1277

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 30. april

    313. Rimski car Konstantin legalizovao hrišćanstvo, 1777. rođen matematičar i astrolog Karl Fridrih Gaus, 1883. umro francuski slikar Eduar Mane, 1945. jugoslovenska vojska oslobodila Jasenovac, 1975. padom Sajgona okončan Vijetnamski rat, 1999. u vazdušnim napadima NATO-a na Jugoslaviju pogođene zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije.

    313. Rimski car Konstantin I Veliki objavio Milanski edikt, kojim je legalizovano hrišćanstvo u Rimskom carstvu.

    1777. Rođen nemački matematičar i astronom Karl Fridrih Gaus. Izumeo više metoda u teoriji brojeva, algebri, geometriji. Smatra se jednim od najvećih matematičara svih vremena.

    1789. Džordž Vašington izabran za prvog predsednika SAD. Posle dva predsednička mandata, u septembru 1796, uputio narodu SAD oproštajnu poruku i povukao se na svoje imanje.

    1803. SAD od Napoleona Bonaparte za 15 miliona dolara kupile Lujzijanu, koja je istog dana 1812. i formalno ušla u sastav SAD kao 18. članica.

    1804. U borbama u Surinamu Britanci prvi put upotrebili šrapnel, nazvan po izumitelju Henriju Šrapnelu.

    1870. Rođen austrijski kompozitor mađarskog porekla Franc Lehar, najznačajniji predstavnik bečke operete u prvoj polovini XX veka.

    1883. Umro francuski slikar Eduar Mane, jedan od začetnika impresionizma.

    1883. Rođen češki pisac Jaroslav Hašek, autor romana "Doživljaji dobrog vojnika Švejka".

    1893. Rođen Joahim fon Ribentrop, šef diplomatije nacističke Nemačke. Međunarodni sud u Nirnbergu osudio ga na smrt zbog zločina u Drugom svetskom ratu. Smrtna kazna vešanjem izvršena 1946.

    1895. Svečano otvorena Prva internacionalna izložba u Veneciji. Vremenom postala najveća smotra savremene likovne umetnosti u svetu, Venecijanski bijenale.

    1900. Havaji postali deo SAD.

    1909. Rođena holandska kraljica Julijana. Kraljica postala 1948, 1980. abdicirala u korist starije kćerke Beatrise.

    1915. U Parizu osnovan Jugoslovenski odbor, organizacija srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih emigranata iz Austro-Ugarske. U vreme Prvog svetskog rata vodila akcije za oslobađanje južnoslovenskih zemalja od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom.

    1934. Austrija donela novi ustav kojim je ozakonjena diktatura kancelara Engelberta Dolfusa.

    1941. Nezavisna Država Hrvatska donela zakon o rasnoj pripadnosti. Počeli progoni Srba, Jevreja i Roma.

    1945. Adolf Hitler i njegova ljubavnica Eva Braun izvršili samoubistvo u podzemnom bunkeru u Berlinu. Ruske trupe ušle u centar Berlina, osvojile Rajhstag i druge državne institucije. Savezničke trupe osvojile Minhen, francuske ušle u Austriju.

    1945. Jugoslovenska vojska oslobodila, u Drugom svetskom ratu, ustaški logor Jasenovac.

    1953. U Beogradu za posetioce otvoren Železnički muzej, prvi takav muzej u Jugoslaviji, osnovan u februaru 1950.

    1973. Predsednik SAD Ričard Nikson prihvatio odgovornost za prisluškivanje stranačkih protivnika u aferi Votergejt 1972, što je dovelo do njegove ostavke, u avgustu 1974.

    1975. Padom Sajgona, u koji su ušle snage Severnog Vijetnama, okončan vijetnamski rat. U ratu poginulo oko 58.000 Amerikanaca i tri miliona Vijetnamaca, od kojih dva miliona civila.

    1989. Umro je italijanski filmski režiser Serđo Leone, autor špageti-vesterna.

    1991. U ciklonu u Bangladešu poginulo najmanje 125.000 ljudi.

    1995. Predsednik SAD Bil Klinton naložio prekid trgovine sa Iranom i zabranio investicije u tu zemlju, optuživši Teheran da podržava međunarodni terorizam.

    1999. U vazdušnim napadima NATO-a na Jugoslaviju pogođene zgrade Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Jugoslavije, u užem centru Beograda.

    2000. Preminuo bivši premijer Danske Pol Hartling. 1978. postao komesar Ujedinjenih nacija za izbeglice, 1981. dobio Nobelovu nagradu za mir.

    2002. Predsednik Zimbabvea Robert Mugabe proglasio vanredno stanje u zemlji zbog velike nestašice hrane koja je dovela hiljade stanovnika na ivicu gladi. Kriza s hranom nastupila usled suše i zatvaranja farmi koje su držali belci.

    2003. SAD, Rusija, Evropska unija i UN zvanično objavile mapu za mirovne pregovore Izraela i Palestine, koji bi trebalo da dovedu do stvaranja nezavisne palestinske države 2005.

    2005. Na jugu Iraka međunarodni istražioci otkrili masovnu grobnicu s 1.500 tela, za koja se veruje da su većinom ubijeni Kurdi, koji su tokom osamdesetih, u vreme režima Sadama Huseina, primorani da napuste domove na severu zemlje.

  3. #1278

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 1. maj

    1218. Rođen je nemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca, jedne od najstarijih dinastija u Evropi. Vladao je od 1273. do smrti 1291. godine.

    1707. Stupio je na snagu Zakon o Uniji kojom su se kraljevine Škotska i Engleska ujedinile u Veliku Britaniju.

    1778. U Somboru je otvorena prva srpska učiteljska škola.

    1858. Crnogorci su na Grahovu potukli znatno jače turske trupe. Posle te pobede, uz podršku Francuske, međunarodna komisija je 1860. odredila granice između Otomanskog carstva i Crne Gore, kojoj su pripojeni Grahovo, Rudine, Nikšićka Župa i Gornji Vasojevići.

    1866. U Srbiji su puštene u promet prve poštanke marke. Istog dana 1874. prve poštanske marke puštene su u promet u Crnoj Gori.

    1873. Škotski lekar, misionar i istraživač Afrike Dejvid Livingston, koji je otkrio Viktorijine vodopade,pronađen je mrtav u mestu Čitambo u sadašnjoj Zambiji.

    1876. Britanski parlament usvojio je Zakon o kraljevskim titulama na osnovu kojeg je kraljica Viktorija I proglašena caricom Indije.

    1886. U Čikagu je 40.000 radnika stupilo u štrajk, zahtevajući bolje uslove rada, izražene u paroli "tri osmice" po osam sati rada, odmora i kulturnog uzdizanja. U sukobu s policijom ubijeno je šest i ranjeno oko 50 radnika. Od 1889. ovaj dan se slavi kao Međunarodni praznik rada. U Srbiji je prvi put proslavljen 1894.

    1904.- Umro je češki kompozitor Antonjin Dvoržak. Iz njegovog bogatog opusa izdvaja se devet simfonija među kojima je najpoznatija "Simfonija iz novog sveta".

    1925. Kipar je zvanično postao britanska kolonija. Velika Britanija je 1878. Kipar preuzela od Turske, a 1914. je izvršila aneksiju ostrva.

    1931. Zvanično je otvoren "Empajer stejt bilding", 102 sprata visok njujorški oblakoder, tada najviša zgrada u svetu.

    1945. Nemački nacistički lider Jozef Gebels, ministar prosvete i propagande po dolasku nacista na vlast 1933, izvršio je samoubistvo u bunkeru u Berlinu. Iz straha pred odgovornošću za nacističke zločine Gebels se ubio zajedno sa celom porodicom u poslednjim časovima pred pad Berlina u Drugom svetskom ratu.

    1960. Na teritoriji Sovjetskog Saveza oboren je američki špijunski avion "U-2". Pilot Frensis Pauers, koji se spasao iskakanjem, zarobljen je i u februaru 1962. razmenjen za jednog sovjetskog špijuna.

    1978. Japanski istraživač Naomi Uemura postao je prvi čovek koji je sam stigao na Severni pol, prešavši 950 kilometara na sankama s psećom zapregom.

    1982. U Poljskoj, 50.000 pristalica "Solidarnosti" demonstriralo je protiv vojne vlasti. Ratno stanje u zemlji uvedeno je 13. decembra 1981, kada je general Vojćeh Jaruzelski suspendovao civilne vlasti.

    1993. U atentatu u Kolombu tokom prvomajske proslave ubijen je predsednik Šri Lanke Ranasingea Premadasu.

    1994. U trci za "Gran Pri San Marina" poginuo je brazilski automobilski as Ajrton Sena jedan od najboljih vozača "formule 1".

    1995. Artiljerijskim napadom na Pakrac počela je ofanziva hrvatskih snaga na zapadnu Slavoniju pod nazivom "Bljesak". Nekoliko dana kasnije Hrvatska je zauzela celo područje, a desetine hiljada Srba izbeglo je u Bosnu i Srbiju.

    1997. Laburistička partija Tonija Blera pobedila je na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji, nakon 18 godina vladavine konzervativaca.

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je putnički autobus na mostu u Lužanima (Kosovo). Poginulo je najmanje 60 ljudi.

    2001. Makedonci u Bitolju spalili su i kamenovali oko 40 kuća, firmi i prodavnica čiji su vlasnici Albanci u znak odmazde zbog pogibije osam pripadnika makedonskih snaga bezbednosti u napadu albanskih terorista kod tetovskog sela Vojce.

    2001. Predsednik SAD-a, Džordž Buš zatražio je izmenu ugovora koji su 1972. SAD sklopile sa Moskvom o antibalističkim raketama, što bi otvorilo put ka novom odbrambenom planu SAD.

    2003. U zemljotresu u Turskoj poginulo je 176 osoba, među kojima i 25 đaka tokom spavanja u internatu koji se srušio.

    2004. U Briselu su podignute zastave deset novih država članica Evropske unije (EU), čime se broj zemalja koje čine tu najveću ekonomsko-socijalnu integraciju popeo na 25 sa 450 miliona stanovnika. Punopravne članice EU zvanično su postale: Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Kipar, Malta, Estonija, Letonija i Litvanija. To je najveće proširenje EU od osnivanja 1957. godine.

  4. #1279

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 2. maj

    1519. Umro je Leonardo da Vinči, italijanski vajar, naučnik i slikar, "uomo universale" italijanske renesanse kojeg istoričari umetnosti svrstavaju u najveće genije ljudskog roda. Njegova dela "Mona Liza" i "Poslednja večera" spadaju među najčuvenije slike na svetu. "Traktat o slikarstvu" (u prevodu objavljen u Beogradu 1953) koji sadrži njegova zapažanja, zaključke i pouke o slikanju, perspektivi, svetlosti i boji, značajan je doprinos nauci o umetnosti.

    1567. Umro je dubrovački renesansni pesnik i dramski pisac Marin Držić, autor "Dundo Maroja" i "Novele od Stanca".

    1660. Rođen je Pjetro Alesandro Gaspare Skarlati, italijanski kompozitor opera i crkvenih kompozicija.

    1729. Rođena je ruska carica nemačkog porekla Katarina II Aleksejevna (Katarina Velika). Caricom ju je 1762. proglasila dvorska garda nakon što je u zaveri ubijen njen muž Petar III. Pod uticajem francuskih prosvetitelja Voltera i Didroa, sprovela je značajne reforme ruskog društva u duhu prosvećenog apsolutizma.

    1852. Rođen je srpski novinar, pisac i političar Pera Todorović, jedan od osnivača Narodne radikalne stranke.

    1857. Umro je francuski pisac Alfred de Mise ("Noći", "Pismo Lamartinu", "Ispovest jednog deteta ovog veka").

    1860. U Budimpešti je rođen Teodor Hercl vođa i osnivač cionističkog pokreta, autor dela "Jevrejska država" (1896).

    1885. Belgijski kralj Leopold II proglasio se kraljem nove Slobodne države Kongo.

    1892. Rođen je nemački pilot Manfred fon Rihthofen, "Crveni baron", najslavniji nemački avijatičar u Prvom svetskom ratu. Tokom rata oborio je više od 80 aviona. Poginuo je u jednoj od vazdušnih bitaka u aprilu 1918.

    1892. Umro je nemački hemičar August Vilhelm fon Hofman, osnivač moderne industrije anilinskih boja iz katrana kamenog uglja.

    1903. Rođen je američki pedijatar Bendžamin Meklejn Spok, autor bestselera "Saveti zdravog razuma o odgajanju beba i dece" (1946).

    1904. Rođen je američki pevač i filmski glumac Hari Lilis "Bing" Krozbi, rekorder po broju snimljenih ploča, dobitnik Oskara za film "Idući svojim putem".

    1933. Nemački kancelar Adolf Hitler je ukinuo sindikate.

    1945. Sovjetske trupe osvojile su Berlin u Drugom svetskom ratu.

    1951. Savet Evrope prihvatio je Nemačku kao punopravnog člana.

    1953. Kralj Husein zvanično je postao kralj Jordana. U Iraku, kralj Fejsal II preuzeo je vlast.

    1957. Umro je američki političar, senator Džozef Mekarti, vođa antikomunističke kampanje u SAD početkom pedesetih godina.

    1960. Izvršena je smrtna kazna nad Amerikancem Kerilom Česmenom, osuđenom za otmicu i silovanje. Čekajući izvršenje presude, koje je osam puta odlagano
    zahvaljujući upornoj i veštoj odbrani, u zatvoru je napisao tri knjige koje su postale bestseleri.

    1965. Stavljen je u upotrebu prvi komunikacioni satelit za prenos televizijske slike.

    1967. U Stokholmu je počeo da radi međunarodni sud za ratne zločine Bertranda Rasela, koji je kasnije presudio da su SAD krive za agresiju na Vijetnam.

    1990. Afrički nacionalni kongres Nelsona Mandele i vlada Južne Afrike otpočeli su razgovore u Kejptaunu o okončanju vlasti bele manjine u toj zemlji. Istog dana 1994. Mandela i njegov Afrički nacionalni kongres pobedili su na izborima u Južnoj Africi.

    1993. U Atini, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić potpisao je Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu pod uslovom da ga prihvati Skupština RS. Skupština je kasnije odbacila plan, ocenivši da su mape razgraničenja s bosanskim Muslimanima i Hrvatima krajnje nepovoljne za Srbe u Bosni, a bosanski rat je nastavljen.

    1995. Šest osoba je poginulo, a 176 ranjeno kada su projektili krajiških Srba pogodili centar Zagreba.

    1999. Avijacija NATO-a, u napadima na SR Jugoslaviju, upotrebila je grafitne bombe koje su izazvale raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji. Oko 70 odsto teritorije Srbije ostalo je u mraku.

    2001. Ronilac Živadin Đorđević izjavio je listu "Timočka krimi revija" da je u proleće 1999. iz reke Dunav izvučena hladnjača sa 50 tela koja su kasnije tajno zakopana u masovnu grobnicu. U narednim mesecima srpska policija je otkrila nekoliko masovnih grobnica u kojima su, kako se pretpostavlja, zakopani albanski civili ubijeni tokom sukoba na Kosovu.

    2003. Američki predsednik Džordž Buš saopštio je da je glavni deo borbenih operacija u Iraku završen, čime je zvanično okončan rat u Iraku.

    2004. Milorad Luković Legija, bivši komandant Jedinica za specijalne operacije (JSO) i prvooptuzeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića, predao se beogradskoj policiji nakon 14 meseci skrivanja. Za organizovanje ubistva premijera Legija je osuđen na 40 godina zatvora, a na istu kaznu osuđen je i neposredni izvršilacubistva, bivši Legijin zamenik Zvezdan Jovanović.

  5. #1280

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 4. maj

    1493. Papa Aleksandar VI, Španac, izdao je edikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

    1780. U Epsomu u Engleskoj održane su prve konjičke trke.

    1825. Rođen je engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina, autor dela "Mesto čoveka u prirodi", "Evolucija i etika", "Nauka i kultura" i "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".

    1827 - Rođen je engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

    1869. Umro je srpski pisac i političar Jovan Hadžić (pseudonim Miloš Svetić), prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

    1885. Umro je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine 1842-1858. počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

    1903. U borbi sa Turcima poginuo je vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

    1919. Počele su demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da se nemački posedi u provinciji Šantung predaju Japanu. Demonstracije pod nazivom "Pokret 4. maja", prerasle su u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

    1928. Rođen je egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

    1929. Rođena je američka glumica Odri Hepbern, ambasadorka dobre volje UNICEF-a. Dobitnica je Oskara za film "Praznik u Rimu" ("Doručak kod Tifanija", "Sabrina", "Rat i mir", "Ljubav popodne", "Moja draga lejdi").

    1938. Daglas Hajd postao je prvi predsednik Irske na osnovu novog Ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost.

    1970. Američka Nacionalna garda ubila je četiri i ranila 11 studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

    1979. Vođa konzervativaca Margaret Tačer posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima, postala je prva žena premijer u istoriji Velike Britanije.

    1980. Umro je predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1990. Na prvim višestranačkim izborima (posle Drugog svetskog rata) u Hrvatskoj je ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

    1994. Izrael i PLO potpisali su sporazum o početku primene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

    1994. Emitovanjem prvog servisa vesti, počela je sa radom beogradska nezavisna novinska agencija Beta.

    1996. Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao je premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

    2001. U Beogradu je podignuta optužnica protiv Radomira Markovića, koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Službe državne bezbednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne, Marković je 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

    2001. Sjedinjene Američke Države su, glasanjem, izbačene iz Komisije za ljudska prava pri UN, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

    2003. Umro je Sesto Bruskantini čuveni italijanski solo operski pevač.

    2004. Vlada italijanskog premijera Silvija Berluskonija zabeležila je rekord kao vlada koja je najduže ostala na vlasti od II svetskog rata, 1.060 dana.

    2005. U aukcijskoj kući Kristi skulptura Konstantina Brankuzija "Ptica u prostoru" prodata je za 27.450.000 američkih dolara, što je rekordna cena u prodaji jedne skulpture.

    2009. Novinska agencija Beta obeležila je 15 godina rada. Betu je osnovala grupa od osam beogradskih novinara 1992. godine. Kompanija Beta Preš jedna je od vodećih medijskih kuća u Srbiji i regionu. Obuhvata Novinsku agenciju Beta, Radio Beta-RFI u Beogradu, Radio Sto plus u Novom Pazaru i Medijski centar Beta.

  6. #1281

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 5. maj

    1705. Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine Srbi se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i Srem.

    1813. Rođen danski filozof Seren Kjerkegor, začetnik filozofije egzistencijalizma.

    1815. Rođen francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš.

    1818. Rođen nemački filozof Karl Hajnrih Marks, teoretičar modernog socijalizma i komunizma. S Fridrihom Engelsom 1848. napisao "Komunistički manifest".

    1821. Umro francuski car Napoleon I Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmenili Evropu. Umro na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.

    1846. Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, autor romana "Quo vadis" i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.

    1855. Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik u koji su unete imovinske i poreske reforme.

    1860. Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih "hiljadu crvenih košulja" isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.

    1883. Rođn srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta.

    1904. Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

    1930. Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.

    1936. Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobođen grad ušao etiopski car Haile Selasije I.

    1945. Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete "Fau 1" i "Fau 2". Američke trupe oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen.

    1954. General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, počevši tako 34-godišnju diktaturu.

    1955. Odlukom saveznika Savezna Republika Nemačka ponovo stekla suverenitet.

    1961. Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod "Merkjuri", prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard.

    1977. Umro nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar u vreme privrednog oporavka zemlje posle Drugog svetskog rata.

    1978. Teroristička organizacija "Crvene brigade" saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo pronađeno dva dana kasnije u vozilu u centru Rima.

    1981. Bobi Sends postao prvi od 10 pripadnika IRA koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica štrajka glađu.

    1993. Umro američki pisac i intelektualac Irving Hou.

    1996. U prisustvu španskog kralja Huana Karlosa, konzervativni lider, nov premijer Hose Maria Asnar, položio zakletvu posle 13 godina vladavine socijalista.

    1999. Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.

    2001. Pripadnici pobunjeničke grupe UNITA u Angoli kidnapovali 51 dečaka i devet devojčica iz internata za ratnu siročad. Prilikom pobune poginulo oko 200 civila.

    2003. Haški tribunal podigao je optužnicu protiv bivšegnačelnika Službe državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića Frenkija, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, tokom ratova od 1991. do 1995. Oni su uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji "Sablja" a posle podizanja optužnice izručeni su sudu u Hagu.

    2003. Ruanda je oslobodila više od 22.000 zatvorenika, kojiuglavnom bili umešani u masakr koji je 1994. počinila Hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru je ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

    2003. Umro je Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protivbelaca koji su manjina u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.

    2004. U aukcijskoj kući "Sotbi" u Njujorku Pikasova slika "Dečak sa lulom" postigla je cenu od 104.168.000 dolara, što je apsolutni svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika.

    2005. Na parlamentrnim izborima u Velikoj BritanijiLaburistička partija Tonija Blera osvojila je apsolutnu većinu u britanskom parlamentu, a premijer Toni Bler treći uzastopni mandat.

  7. #1282

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 6. maj 2009.

    1237. U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

    1527. Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

    1626. Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork, za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara.

    1757. U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag, koji su branile austrijske trupe.

    1758. Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijande Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

    1840. Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

    1856. Rođen je austrijski psihijatar Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize.

    1856. Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

    1861. Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali", "Grupa priča", "Zlatan čamac").

    1862. Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi "Valden ili život u šumi".

    1868. Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović (Mika Alas), osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

    1895. Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, zvezda i idol nemog filma ("Četiri jahača apokalipse", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak").

    1910. Umro je Eduard VII, kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V.

    1915. Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels, dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov "Građanin Kejn" smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije ("Magbet", "Otelo", "Treći čovek").

    1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

    1932. Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu je ubio ruski emigrant.

    1949. Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

    1974. Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonemački špijun.

    1979. Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

    1981. SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

    1991. U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA, u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

    1992. Umrla je Marlen Ditrih, američkafilmska glumica nemačkog porekla, legendarna "fatalna žena" ("Plavi anđeo", "Šangaj-ekspres", "Svedok optužbe").

    1993. Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

    1994. Otvoren je tunel ispod Lamanša.

    1996. Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

    1999. Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

    2000. U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu fiat uno, pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu, kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

    2003. Savet bezbednosti UN produžio je sankcije uvedene Liberiji 2001. zbog njene navodne pomoći pobunjenicima u Sieri Leoneu. Njima je uključen i embargo na uvoz oružja kao i na izvoz dijamanata.

    2004. Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrt, zbog inficiranja oko 400 libijske dece verusom side u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. OEBS je uputio Libiji apel da ne pogubi osuđene, a rezolucija istog sadržaja dostavljena je parlamentarcima iz 50 zemalja članica te organizacije. Libijski vrhovni sud je 25. decembra 2005. ukinuo je izrečene smrtne kazne i predmet prebacio na nižu sud koji treba da ponovi suđenje.

    2005. Umro je Džo Grant, legendarni umetnik "Diznija", autor Kraljice veštice, u dugometražnom crtanom filmu "Snežana i sedam patuljaka.

  8. #1283

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan 7. maj

    1663. U Londonu je otvoreno prvo pozorište pod pokroviteljstvom kralja Čarlsa II.

    1682. Umro je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, a na presto je došao Petar I (Petar Veliki).

    1711. U Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, matematičar, astronom, fizičar, filozof i diplomata, osnivač i direktor astronomske opservatorije u Breri kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Živeo je i radio u Rimu, Milanu, Parizu i Londonu.

    1727. Na osnovu dekreta ruske carice Katarine I Jevreji su proterani iz Ukrajine.

    1832. Bavarski princ Oto fon Vitlsbah izabran je za kralja Grčke koja je Londonskim ugovorom proglašena za kraljevinu.

    1833. Rođen je nemački kompozitor i pijanista Johanes Brams. Njegove četiri simfonije i dva klavirska koncerta postali su standardi klasičnog repertoara.

    1840. Rođen je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, čija su dela prožeta ruskom narodnom muzikom i motivima iz bajki i ruske istorije. Njegova najvrednija dela su programski koncipirane simfonije, koncert za klavir i orkestar, kao i opere "Pikova Dama" i "Evgenije Onjegin", pisane prema Puškinovim istoimenim delima.

    1892. Rođen je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme "Plavagrobnica", posvećene srpskim vojnicima poginulim u Prvom svetskom ratu posle povlačenja preko Albanije.

    1893. Povodom 400-godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umetnička zajednica priredila je prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu.

    1901. Rođen je američki filmski glumac Gari Kuper dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

    1915. Nemačka podmornica "U-20" torpedima je potopila britanski putnički brod "Lusitaniju", što je doprinelo odluci SAD da uđu u Prvi svetski rat. Poginulo je 1198 putnika i članova posade, među kojima i veliki broj Amerikanaca.

    1928. U Velikoj Britaniji je starosna granica izbornog prava žena snižena sa 30 na 21 godinu.

    1939. Nemačka i Italija sklopile su politički i vojni savez (Osovina Berlin - Rim). Kasnije se tom savezu pridružio i Japan.

    1943. Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele su Tunis i Bizertu.

    1944. Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu otpočele napad na Sevastopolj i narednog dana ga oslobodile od nemačke vojske.

    1945. Potpisivanjem dokumenta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke završen je Drugi svetski rat. Dokument su u Remsu potpisali feldmaršal Jodl u ime Vermahta i general-pukvnik Bedel Smit u ime američkih i britanskih snaga. Francuski i ruski oficiri bili su svedoci. Dokument o okončanju rata potpisan je 9. maja u Berlinu.

    1954. Vijetnamske trupe potukle su Francuze kod Dijen Bijen Fua, čime je okončana francuska dominacija u Indokini.

    1960. Leonid Brežnjev je na mestu predsednika Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR zamenio maršala Klimenta Vorošilova.

    1995. Na predsedničkim izborima u Francuskoj Žak Širak pobedio je socijalističkog kandidata Lionela Žospena.

    1996. Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Hagu počelo je suđenje bosanskom Srbinu Dušanu Tadiću, prvo suđenje za ratni zločin posle Nirnberga i Tokija.

    1997. Vlada SAD osudila je Švajcarsku zbog prihvatanja zlata i dragocenosti od žrtava holokausta za vreme Drugog svetskog rata.

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođen je centar Niša gde je poginulo 16, a ranjeno oko 70 ljudi.

    1999. Papa Jovan Pavle II posetio je Rumuniju, kao prvi poglavar Rimokatoličke crkve koji je, posle hiljadugodišnjeg raskola, posetio neku pravoslavnu zemlju.

    2001. Ronald Bigz, učesnik u "najvećoj pljački veka" u Engleskoj 1963, dobrovoljno se predao britanskim vlastima, nakon što je 35 godina proveo u Brazilu.

    2002. Pri padu aviona McDonel-Daglas MD-82, kineske avio-kompanije u more u blizini grada Daliana, poginulo je svih 112 putnika i članova posade.

    2004. Predsednik Rusije Vladimir Putin položio je svečanu zakletvu u Kremlju i time zvanično započeo drugi predsednički mandat.

    2006. Poslednja preživela putnica koja se sećala katastrofe broda "Titanik", Lilijan Asplujd umrla je u 99. godini. U nesreći su iz njene porodice stradali otac i troje braće, dok su ona, njena majka i brat preživeli brodolom.

  9. #1284

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 8.maj

    1429. Pobedom francuske vojske nad Englezima završena je opsada Orleana u Stogodišnjem ratu.

    1794. U Parizu je, po nalogu Revolucionarnog suda, giljotinom pogubljen francuski hemičar Antoan Lavoazije, osnivač moderne hemije. Formulisao je Zakon o neuništivosti materije i otkrio proces oksidacije.

    1815. Na brdu Ljubić, kod Čačka, Srbi su u Drugom srpskom ustanku potukli trostruko jaču tursku vojsku.

    1828. U Švajcarskoj je rođen Henri Dunan, osnivač Crvenog krsta (1863) i dobitnik prve Nobelove nagrade za mir 1901.

    1852. Potpisan je Londonski protokol, kojim se garantuje integritet Danske.

    1873. Umro je engleski filozof i ekonomista Džon Stjuart Mil, jedan od osnivača filozofije liberalizma, političke ekonomije, tvorac teorije indukcije u logici i zastupnik utilitarizma u etici ("O slobodi", "Principi političke ekonomije", "Utilitarizam", "Sistem logike").

    1873. Zaharije Stefanović Orfelin izdao je u Beču knjigu "Iskusni podrumar", prvu knjigu o proizvodnji vina na srpskom jeziku.

    1880. Umro je francuski pisac Gistav Flober, autor romana "Gospođa Bovari", zbog kojeg je bio optužen za povredu javnog morala ("Sentimentalno vaspitanje", "Salambo", "Iskušenje svetog Antonija").

    1884. Rođen je američki državnik Hari Truman, 33. predsednik SAD (1945-1953). Predsednik je postao posle smrti Frenklina Ruzvelta. Uveo je doktrinu (Trumanova doktrina) o vojnoj i ekonomskoj pomoći zemljama ugroženim levičarskim pokretima.

    1900. Srpski fizičar Mihailo Pupin patentirao je u Njujorku aparat za telefonske i telegrafske prenose na velike udaljenosti.

    1902. Od erupcije vulkana Mon Pelje na Martiniku, u Karibima, uništen je grad Sen Pjer, a poginulo je više od 30.000 ljudi.

    1903. Na Tahitiju je umro francuski postimpresionistički slikar Pol Gogen ("Materinstvo", "Beli konj", "Plemkinja").

    1921. U Švedskoj je ukinuta smrtna kazna.

    1949. Stvorena je Savezna Republika Nemačka, u čiji sastav su ušle dotadašnje zone pod američkom, britanskom i francuskom kontrolom, uspostavljene posle Drugog svetskog rata i poraza nacista. Formirana je privremena vlada, na čelu sa Konradom Adenauerom.

    1952. Umro je američki filmski producent Vilijem Foks, osnivač filmske korporacije "Foks" (1915), kasnije "Tventi senčeri Foks".
    1973. U Južnoj Dakoti, u SAD, okončana je pobuna Indijanaca koji su 10 nedelja u opsadi držali malo prerijsko naselje.

    1980. U Beogradu je sahranjen predsednik SFRJ Josip Broz Tito. Sahrani su prisustvovali najviši predstavnici više od 120 zemalja, kao i 200 partija. Direktan prenos sahrane preuzele su televizijske stanice iz više od 40 zemalja.

    1984. Sovjetski olimpijski komitet odlučio je da bojkotuje Olimpijske igre u Los Anđelesu, optuživši vladu SAD za kršenje Olimpijske povelje.

    1992. U SR Jugoslaviji penzionisano je 38 generala, među kojima i načelnik Generalštaba Blagoje Adžić. Novi šef GSS postao je general-pukovnik Života Panić.

    1994. Na parlamentarnim izborima u Mađarskoj pobedili su socijalisti Đule Horna.

    1999. U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođena je Ambasada Kine u Beogradu. Poginulo je četvoro kineskih državljana, a najmanje 10 ranjeno. Incident je ozbiljno poljuljao odnose SAD i Kine i usledili su masovni protesti u Kini.

    1999. Pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen je Fehmi Agani, najbliži saradnik lidera Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Njegovo telo pronađeno je kod Lipljana, na Kosovu.

    1999. Umro britanski filmski glumac Dirk Bogard, poznat po ulogama "Smrt u Veneciji", "Žrtva" i "Sluga".

    2001. SR Jugoslavija je primljena kao punopravni član u Svetsku banku.

    2001. Papa Jovan Pavle II okončao je svoju istorijsku posetu Siriji, čime je postao prvi papa koji je ušao u džamiju. Tu zemlju je napustio molitvom za mir između Jevreja i Arapa.

    2003. U američkom Senatu jednoglasno je usvojen predlog o proširenju NATO-a za sedam bivših istočnoevropskih komunističkih zemalja (Letonija, Litvanija, Estonija, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunija).

    2003. Marokanski kralj Muhamed je, povodom rođenja svog sina, naslednika, oslobodio više od 9.000 zatvorenika, što je najveća amnestija u istoriji te zemlje.

    2006. Haški tribunal osudio je bosanskog Hrvata Ivicu Rajića na 12 godina zatvora zbog zločina nad muslimanskim civilima u srednjoj Bosni 1993. godine.

  10. #1285

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 11. maj

    330. Rimski car Konstantin I Veliki proglasio grčki grad Vizant za novu prestonicu Rimskog carstva. Grad, koji je po njemu nazvan Konstantinopolj, Turci osvojili 1453. i kao Istanbul bio prestonica Otomanskog carstva do 1923.

    483. Rođen vizantijski car Justinijan I Veliki. Tokom vladavine, od 527, nastojao da obnovi jedinstvo Rimskog carstva, sa sedištem u Carigradu. Zaslužan za kodifikaciju rimskog prava.

    1686. Umro nemački fizičar i izumitelj Oto fon Gerike. Prvi demonstrirao vakuum, izumeo vazdušnu pumpu, vazdušnu vagu i barometar.

    1745. Francuske trupe pobedile Britance u bici kod Fontenoa i preuzele Holandiju od Austrije.

    1778. Umro engleski državnik Vilijam Pit Stariji, jedan od pokretača Sedmogodišnjeg rata, posle kog je Britanija postala kolonijalna sila.

    1824. Britanske snage preuzele Rangun, u Burmi.

    1867. Londonskim ugovorom garantovane samostalnost i neutralnost Luksemburškog Vojvodstva.

    1896. Rođen jugoslovenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu. U težnji ka oblikovanju nacionalnog izraza, spojio elemente muzičkog folklora pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom.

    1888. Rođen američki kompozitor Irving Berlin. Proslavio se kao autor zabavne muzike, a njegova pesma White Christmas ubraja se u bestselere tržišta ploča u SAD.

    1904. Rođen španski nadrealistički slikar Salvador Dali, jedan od najvećih slikara XX veka. Radio i kao kostimograf i scenograf u filmovima "Andalužanski pas" i "Zlatno doba", španskog režisera Luisa Bunjuela.

    1931. Propast najveće austrijske banke Kredit-Anstalt označila početak finasijskog kolapsa centralne Evrope.

    1949. Sijam promenio ime u Tajland.

    1949. Izrael primljen u Ujedinjene nacije.

    1968. U nastojanju da okonča žestoke sukobe studenata s policijom, premijer Francuske Žorž Pompidu prihvatio neke studentske zahteve.

    1973. Uspostavljeni diplomatski odnosi Savezne Republike Nemačke i Demokratske Republike Nemačke i okončano razdoblje nepriznavanja DR Nemačke kao suverene države.

    1981. Umro popularni rege-muzičar Bob Marli.

    1987. Premijer Indije Radživ Gandi stavio Pendžab pod federalnu kontrolu zbog pobune Siika.

    1988. U Moskvi umro britanski novinar i dvostruki agent Harold Adrijan Rasel, Kim Filbi, jedan od najuspešnijih špijuna u sovjetskoj obaveštajnoj službi.

    1992. Zbog umešanosti jugoslovenske vojske u sukobe u Bosni i Hercegovini, ministri inostranih poslova Evropske zajednice odlučili da povuku ambasadore iz Beograda i tražili suspenziju članstva Jugoslavije u OEBS-u.

    1992. Tokom pozorišnih susreta "Joakim Vujić" u Kruševcu umro srpski glumac Jovan Milićević.

    1996. Američki putnički avion DC9 srušio se u močvaru Everglejds, na Floridi, ubrzo po poletanju sa aerodroma u Majamiju. Poginulo svih 110 putnika i članova posade.

    1997. Superkompjuter kompanije IMB Duboko plavo pobedio svetskog šampiona u šahu, ruskog velemajstora Garija Kasparova, u meču od šest partija.

    2000. Indija dočekala svog milijarditog stanovnika. U državnoj bolnici Safdarjang, u Nju Delhiju, rođena devojčica.

    2002. Umro Džo Bonano, poznat kao Džo Banana, jedan od osnivača mafije u SAD. Nikada nije osuđivan, iako je desetinama godina bio na čelu pet porodica koje su se bavile organizovanim kriminalom.

    2003. Potpredsednik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović izabran za predsednika Crne Gore.

    2004. U 93. godini umro Fil Gerš, jedan od najpoznatijih holivudskih agenata. Decenijama zastupao vodeće holivudske zvezde, uključujući Hemfrija Bogarta, Dejvida Nivena i Džejmsa Mejsona.

    2006. Umro je Flojd Paterson, nekadašnji svetski šampion u teškoj kategoriji, koji je 1956. u 21-oj godini nokautirao Arčija Mura i tako postao najmlađi bokser koji je ikada stekao tu titulu.

  11. #1286

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 12. maj

    1607. Engleski avanturista Džejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Severne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

    1820. Rođena je engleska bolničarka Florens Najtingejl, koja je otvorila prvu školu za bolničarke. U Krimskom ratu (1853-56) organizovala je prvu ekipu za negu ranjenika.

    1842. Rođen je francuski kompozitor Žil Masne. Komponovao je preko 20 opera, uglavnom lirske tematike, kao i balete, oratorijume, orkestarsku muziku, kantate, solo pesme ("Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais").

    1871. Umro je francuski kompozitor Danijel-Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice ("Fra Diavolo", "Crni Domino").

    1884. Umro je češki kompozitor Bedžih Smetana, osnivač češke opere i moderne muzike ("Prodana nevesta").

    1888. Britanija je uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom.

    1904. Rođen je čileanski pesnik Pablo Neruda. Bio je učesnik Španskog građanskog rata, nakon kojeg se posvetio idealima socijalne pravde. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1971. ("Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma", "Španija u srcu").

    1918. Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je, sa suprugom Etel, 1953. godine, kao prvi civil u SAD, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže, uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen život.

    1925. Vrhovni Sovjet SSSR-a usvojio je prvi sovjetski ustav.

    1926. Maršal Jozef Pilsudski izvršio je državni udar i uspostavio vojnu diktaturu u Poljskoj.

    1937. Engleski kralj Džordž VI krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

    1943. Predajom nemačkog generala Fon Arnima u Tunisu završene su borbe u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

    1949. Zvanično je okončana sovjetska desetomesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdevan iz Savezne Republike Nemačke vazdušnim mostom.

    1957. Umro je američki filmski glumac i jedan od najvećih režisera nemog filma Erih fon Štrohajm ("Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli").

    1965. Zapadna Nemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu.

    1988. Svetska zdravstvena organizacija objavila je da u svetu ima više od 34.000 obolelih od side.

    1992 . Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je na zasedanju u Banjaluci donela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemoćni da spreče širenje sukoba u Bosni, posmatrači EZ napustili su Sarajevo.

    1994. Palestinska policija je stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište palestinske autonomije u toj oblasti.

    1995. Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili su bankrot.

    1997. Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava.

    2001. Umro je popularni pevač Peri Komo, čiji je opušteni vokalni stil šest decenija vladao scenom, sa baladama kao što su "Uhvati zvezdu padalicu" i "Nemoguće".

    2003. U dva samoubilačka bombaška napada u Čečeniji poginulo je najmanje 75, a povređeno stotine osoba.

    2003. Iranski predsednik Mohamad Katami doputovao je u Liban i on je prvi iranski lider koji je posetio Liban od islamske revolucije 1979. godine.

    2006. U eksploziji gasovoda u Lagosu, glavnom gradu Nigerije, poginulo je oko 200 osoba.

    2008. U Varšavi je umrla Irena Sendler, koja je tokom Drugogsvetskog rata postala simbol nesebične pomoći Jevrejima u jeku holokausta. Ona je iz Varšavskog geta spasila sigurne smrti najmanje 2.500 jevrejske dece.

    2008. U snažnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihterove skalekoji je pogodio jugozapadnu kinesku oblast Sečuan poginulo je ili nestalo više od 87.000 ljudi, među kojima i 5.335 đaka.

    2009. Ivan Džon Demjanjuk, optužen za nacističke ratne zločinedeportovan je iz SAD u Nemačku.

  12. #1287

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 13. maj

    1619. Po nalogu princa Morisa od Nasaua, pod optužbom za religioznu subverziju, pogubljen je holandski državnik Johan fan Oldenbarnevelt, osnivač moderne holandske države.

    1717. U Beču je rođena austrijska carica, češka i mađarska kraljica Marija Terezija, naslednica Karla VI od 1740, jedna od najznačajnijih ličnosti dinastije Habzburga.

    1787. Prvi brodovi sa robijašima krenuli su iz Engleske prema novoj koloniji Australiji, koja je tada Engleskoj služila kao kažnjenička kolonija.

    1792. Rođen je italijanski sveštenik Đovani Mastai Fereti, od 1846. papa Pije IX. Za vreme njegovog pontifikata, najdužeg u istoriji Rimokatoličke crkve (31 godina i 236 dana), prestala je da postoji Crkvena država (1870). Najveći njen deo ušao je u sastav Kraljevine Sardinije, dok je papska država svedena na nekadašnji Patrimonij.

    1795. Rođen je slovački filolog i istoričar Pavel Jozef Šafarik, jedan od osnivača slavistike. Bio je direktor srpske gimnazije u Novom Sadu od 1819. do 1833. ("Srpska čitanka").

    1798. Rođen je slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera.

    1830. Osnovana je Republika Ekvador, a za prvog predsednika izabran je Huan Hoze Flores.

    1840. Rođen je francuski pisac Alfons Dode, autor trilogije o zgodama Tartarena Taraskonca, remek-dela francuske humorističke proze. Veliki uspeh donela mu je zbirka pripovedaka "Pisma iz mog mlina".

    1846. Kongres SAD formalno objavio rat Meksiku, mada su borbe u Kaliforniji započele nekoliko dana ranije.

    1848. U Sremskim Karlovcima počelo je zasedanje "Majske skupštine" na kojoj su delegati 175 crkvenih opština iz Vojvodine i Srbije izabrali Josifa Rajačića za patrijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je 15. maja proglasila Srpsko Vojvodstvo, ali austrijska i mađarska vlada nisu priznali srpsku autonomiju.

    1851. Rođen je srpski pisac i lekar Laza Lazarević ("Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter").

    1862. Rođen je srpski pisac Janko Veselinović, autor romana "Hajduk Stanko", sa tematikom iz Prvog srpskog ustanka, i pripovedaka i romana iz seoskog života ("Slike iz seoskog života", "Seljanka").

    1881. Rođen je Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji. Bio je jedan od organizatora Prve balkanske socijaldemokratske konferencije (1910), a na kongresu Internacionale u Kopenhagenu (1910) odlučno se suprotstavio imperijalističkoj politici zvanične Austrije. Objavio je oko 600 radova u domaćim i stranim listovima. Poginuo je 20. novembra 1914. u Kolubarskoj bici ("Zakonsko osiguranje radnika", "Zakon o radnjama i socijalna demokratija").

    1882. Rođen je francuski slikar Žorž Brak, koji je s Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret.

    1887. U Beogradu je osnovana Provizorna opservatorija Velike škole. Osnivanjem Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije 1947. Opservatorija je postala njegov sastavni deo.

    1888. U Brazilu je ukinuto ropstvo.

    1914. Rođen je američki bokser Džoe Luis, prvak sveta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949, kada se povukao.

    1930. Umro je norveški polarni istraživač i diplomata Fritjof Nansen, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1922. Kao visoki komesar Društva naroda rukovodio je repatrijacijom ratnih zarobljenika nakon Prvog svetskog rata.

    1931. Umro je srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije. Njegove solo pesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira, poseban su doprinos srpskoj muzici. Bio je dirigent beogradskog pevačkog društva "Obilić".

    1949. Prvi britanski mlazni avion "Kanbera" izvršio je prvi probni let.

    1961. Umro je američki filmski glumac Gari Kuper, dobitnik Oskara za filmove "Narednik Jork" i "Tačno u podne".

    1968. U Parizu su počeli zvanični pregovori predstavnika Severnog Vijetnama i SAD o okončanju rata u Vijetnamu.

    1981. Na trgu Svetog Petra u Rimu u atentatu je ranjen papa Jovan Pavle II. Atentator Mehmed Ali Agdža je uhapšen. Pušten je iz zatvora nakon 20 godina i u junu 2000. predat Turskoj.

    1990. U Zagrebu na stadionu u Maksimiru na fudbalskoj utakmici zagrebačkog "Dinama" i beogradske "Crvene zvezde" dogodio se krvavi obračun navijača ova dva kluba.

    1994. Ministri inostranih poslova SAD, EU i Rusije postigli su u Ženevi saglasnost o zajedničkoj strategiji u rešavanju bosanskog konflikta.

    1999. Peru i Ekvador su potpisali dokument o razgraničenju, okončavši posle šest decenija spor zbog kojeg su te zemlje tri puta ratovale.

    1999. U 97. godini života umro je Džin Sarazen, jedan od samo četiri golf igrača koji su osvojili četiri glavna profesionalna kupa u golfu.

    2005. Na prvoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu i očuvanje kulturnog nasleđa na Kosovu, održanoj u Parizu u organizaciji UNESKO-a, prikupljeno je deset miliona dolara.

    2007. Na takmičenju za pesmu Evrovizije u Helsinkiju pobedila je predstavnica Srbije Marija Šerifović sa pesmom "Molitva".

  13. #1288

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 26. maj

    604. Umro je sveti Avgustin, prvi kenterberijski nadbiskup i osnivač hrišćanske crkve u Engleskoj. Papa Grgur I poslao ga je 596. sa 40 benediktinaca da utemelji hrišćanstvo i poveže Englesku s Rimom. Godine 597. osnovao je Kenterberijsku nadbiskupiju.

    735. Umro je engleski istoričar i kaluđer sveti Bid, autor prve istorije Engleske. Njegova "Crkvena istorija engleskog naroda", pisana na latinskom jeziku, najvažniji je izvor anglosaksonske istorije između prvog i šestog veka.

    1521. Rimsko-nemački car Karlo V, kao izvršilac papske ekskomunikacije, doneo je Vormski edikt, kojim su Martin Luter, osnivač protestantizma u Nemačkoj, i njegovi sledbenici prognani iz zemlje.

    1659. Aurangzeb, veliki mogul Indije zvanično je stupio na presto, koji je uzurpirao zbacivši oca i smaknuvši braću.

    1805. Napoleon Bonaparta krunisan je za kralja Italije u milanskoj katedrali.

    1822. Rođen je francuski pisac Edmon Gonkur. Zaveštanjem, posle njegove smrti 1896, osnovana je "Akademija Gonkur" (1896), koja od 1903. svake godine nagrađuje najbolji roman francuske literature.

    1851. U Londonu je počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom nemačkog majstora Adolfa Andersena.

    1865. Predajom generala Kirbija Smita u Šrevenportu kod Nju Orleansa, u Luizijani, prestao je poslednji oružani otpor južnjačke vojske u Američkom građanskom ratu, mesec i po dana pošto je Konfederacija potpisala kapitulaciju.

    1868. Obešen je irski nacionalista Majkl Baret zbog bombaškog napada u Londonu. To je bilo poslednje javno smaknuće u Engleskoj.

    1876. Umro je češki istoričar i političar František Palacki, organizator i predsednik Sveslovenskog kongresa 1848. i jedan od osnivača Matice češke. Zastupao je ideju austroslavizma i zalagao se za federativno preuređenje Austro-Ugarske.

    1896. Nikola II Romanov krunisan je za cara Rusije.

    1912. Rođen je mađarski političar Janoš Kadar, lider mađarskih komunista (1956-198 i predsednik vlade 1956, nakon antisovjetskih demonstracija i oružane pobune u Mađarskoj koja je ugušena intervencijom sovjetskih trupa.

    1923. Održana je prva motociklistička trka "24 časa Le Mana".

    1942. U Londonu je potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji dveju zemalja u Drugom svetskom ratu i posle okončanja rata.

    1955. U Beograd je doputovala delegacija Sovjetskog Saveza, sa prvim sekretarom CK KPSS Nikitom Hruščovom na čelu. Nakon 1948. bila je to prva zvanična poseta predstavnika SSSR-a Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana je Beogradska deklaracija, kojom su normalizovani međudržavni odnosi.

    1966. Britanska Gijana postala je nezavisna država u okviru Komonvelta.

    1972. U Moskvi je potpisan prvi sporazum SSSR i SAD o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja (SALT 1).

    1976. Umro je nemački filozof Martin Hajdeger, jedan od najuticajnijih filozofa 20. veka i jedan od petorice najuticajnijih u istoriji filozofije. Bio je profesor univerziteta u Frajburgu, kratko vreme i rektor 1933. Glavna dela "Bivstvovanje i vreme", "Kant i problem metafizike", "Šta je metafizika", "Šta je to filozofija", "Obrat". "Prilozi filozofiji".

    1978. Umrla je ruska balerina Tamara Platonovna Karsavina, uz Anu Pavlovu i Vaclava Nižinskog, jedna od najvećih zvezda ruskog baleta Sergeja Djagiljeva.

    1991. Zvijad Gamsahurdija izabran je za predsednika Gruzije.

    1991. Austrijski putnički avion "Boing 767", kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao je oko 160 kilometara severno od Bangkoka. Poginulo je svih 223 putnika i članova posade. Među poginulima bila su i trojica Jugoslovena.

    1997. Australijski premijer Džon Hauard izvinio se desetinama hiljada Aboridžina koji su u prošlosti, zbog sprovođenja politike asimilacije, na silu uzeti od svojih roditelja.

    1998. Uprkos protivljenju profesora i studenata, Skupština Srbije usvojila je Zakon o univerzitetu, kojim je Vlada Srbije ovlašćena da postavlja rektora, dekane, univerzitetske i fakultetske upravne i nadzorne odbore. Policija je brutalno rasterala studente i profesore koji su zbog toga protestovali ispred zgrade Skupštine. U naredne dve godine 180 profesora napustilo je Beogradski univerzitet.

    2001. Organizaciju afričkog jedinstva (OAJ) nakon 38 godina postojanja zamenila je Afrička unija. Promena je izvršena u cilju političke i ekonomske integracije 53 afričke države članice, a po ugledu na Evropsku uniju.

    2002. Francusko-poljski režiser Roman Polanski osvojio je Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu za film "Pijanista".

    2003. U avionskoj nesreći ukrajinskog aviona tipa "Yak-42" u blizini Crnog mora, kod grada Trabzona, poginula su 62 pripadnika španskih mirovnih trupa, koji su se vraćali iz Avganistana, i 13 članova posade.

    2004. Vlada Sudana i pobunjenici sudanske Narodne oslobodilačke armije potpisali su u Keniji dogovor o podeli vlasti i upravljanju u strateškim oblastima oko kojih su se borili.

  14. #1289

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 27. maj

    1358. Hrvatsko-ugarski kralj Ludovik uručio je gradu Dubrovniku Višegradsku povelju kojom je Dubrovačka komuna dobila samoupravu.

    1564. Umro je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala brojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti) i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hrišćanstva" postalo je priručnik protestantske teologije.

    1679. Engleski parlament usvojio je "Habeas Corpus Act", zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugrađeni su kasnije u ustav SAD.

    1703. Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prestonicu Rusije na ušću reke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg). Glavni grad Rusije bio je do 1918.

    1806. Francuska vojska je ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka Republika izgubila viševekovnu nezavisnost, mada je formalno ukinuta 31. januara 1908. kada je pripojena Kraljevini Italiji.

    1840. Umro je italijanski virtuoz na violini i kompozitor Nikolo Paganini, čijoj su veštini savremenici pridavali magične moći. Kao kompozitor proslavio se sa šest violinskih koncerata.

    1860. Đuzepe Garibaldi, u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.

    1868. U Mostaru je rođen srpski pesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pesama "Ostajte ovđe", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Čorovićem.

    1878. Rođena je američka igračica irskog porekla Isidora Dankan, začetnik modernog baletskog pravca u kojem dominira slobodni igrački pokret. Poznata je i po ljubavnoj romansi sa ruskim pesnikom Sergejom Jesenjinom.

    1905. U rusko-japanskom ratu, Ruska flota doživela je težak poraz u bici kod Cušime izgubivši 26 od 45 brodova.

    1909. Rođen je srpski istoričar umetnosti Svetozar Radojčić, profesor Filozofskog fakulteta u Skoplju i Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti ("Portreti srpskih vladara u srednjem veku", "Stare srpske minijature").

    1910. Umro je nemački bakteriolog Robert Koh, jedan od osnivača bakteriologije, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1905. Otkrio je 1882. bacil tuberkuloze (Kohov bacil), izolovao je i bacil antraksa i pronašao izazivača kolere.

    1923. Rođen je američki diplomata nemačkog porekla Hajnc Alfred Kizinger, poznat kao Henri Kisindžer, jedna od vodećih ličnosti u posleratnoj američkoj diplomatiji. Bio je savetnik za nacionalnu bezbednost (1969-73), državni sekretar (1973-77), dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1973. Zaslužan je za otopljavanje odnosa SAD sa SSSR i Kinom i za uspeh mirovnih pregovora sa Vijetnamom.

    1937. U San Francisku je pušten u saobraćaj "Golden Gejt", jedan od najvećih mostova u svetu.

    1941. Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je u Drugom svetskom ratu nemački ratni brod "Bizmark". Poginulo je oko 2.300 ljudi.

    1942. U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno je ranjen šef Gestapoa Rajnhard Hajdrih. Njegova smrt 4. juna izazvala je talas represalija protiv stanovništva u Češkoj i Moravskoj.

    1960. U Turskoj je vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa. Vlast je preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva sa generalom Kemalom Girselom na čelu.

    1964. Umro je indijski državnik Džavaharlal Nehru, prvi premijer nezavisne Indije i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1992. U redu za hleb u centru Sarajeva od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene.

    1993. U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici u Firenci petoro ljudi je poginulo, a kolekcija galerije ozbiljno je oštećena.

    1997. NATO i Rusija potpisali su "Osnivački akt o međusobnoj saradnji", kojim je formiran zajednički Stalni savet NATO-Rusija za konsultacije o evropskoj bezbednosti.

    1997. Šefovi diplomatija Hrvatske i SR Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović potpisali su u Zagrebu konzularnu konvenciju kojom se uređuje status diplomatskih predstavništva.

    1999. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.

    2001. U Japanu je održan prvi referendum na temu energetike. Stanovnici sela Kariva, u kome se nalazi najveća nuklearna elektrana na svetu, izjasnili su se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.

    2002. Na referendumu u Tunisu građani su se izjasnili za ustavne reforme na osnovu kojih predsednik Zine El Abidine Ben Ali može, praktično, da ostane doživotno na vlasti.

    2006. U snažnom zemljotresu koji je pogodio indonežansko ostrvo Java poginule su 5.782 osobe, a više od 130.000 ljudi ostalo je bez domova.

  15. #1290

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan, 29. maj

    1167. Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige u bici kod Lenjana pobedila trupe nemačkog cara Fridriha I Barbarose.

    1453. Posle duge opsade, Turci osvojili Konstantinopolj i ubili cara Konstantina XI Paleologa.

    1500. Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijas, koji je otkrio Rt dobre nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru.

    1839. Uspostavljeni diplomatski odnosi Srbije i Velike Britanije.

    1868. U Beogradu, u Topčideru, ubijen knez Mihailo Obrenović. Atentatori uhapšeni, odmah osuđeni i streljani na Karaburmi. Za učešće u zaveri optužen bivši knez Aleksandar Karađorđević.

    1894. Rođen američki filmski režiser austrijskog porekla Džozef fon Šternberg, autor filmova "Šangaj ekspres" i "Plavi anđeo", u kojima se proslavila Marlen Ditrih.

    1903. U Beogradu ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i njegova žena Draga Mašin. Ubistvo poslednjeg vladara iz dinastije Obrenović izvršila grupa oficira. Novi kralj Srbije postao Petar I Karađorđević.

    1914. U sudaru britanskog putničkog broda Carica Irske i norveškog teretnjaka Storstat na reci Sent Lorens u Kanadi poginulo 1.012 osoba.

    1917. Rođen američki državnik Džon Ficdžerald Kenedi, predsednik SAD od januara 1961. do 22. novembra 1963, kada je ubijen u atentatu u Dalasu.

    1929. Prikazan prvi zvučni film u boji "On With the Show". Film prikazan u Njujorku.

    1942. Umro američki filmski i pozorišni glumac Džon Barimor, poznat po ulogama ljubavnika u doba nemog filma.

    1953. Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Tenzing Norgaj osvojili, prvi u svetu, Mont Everest, najviši planinski vrh na svetu, visok 8848 metara.

    1968. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uveo sankcije Rodeziji zbog rasne dikriminacije koju je sprovodio režim Jana Smita.

    1972. Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a Leonid Brežnjev i predsednik SAD Ričard Nikson u Moskvi potpisali deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dve svetske sile.

    1979. Umrla zvezda nemog filma Meri Pikford. S Daglasom Ferbanksom, D.V. Grifitom i Čarlijem Čaplinom 1919. osnovala United Artists Corporation.

    1985. Na stadionu Hejsel u Briselu, u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona italijanskog prvaka Juventusa i engleskog Liverpula, poginulo 39, povređeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača.

    1990. Boris Jeljcin izabran za prvog predsednika Ruske Federacije. U decembru 1999. podneo ostavku i imenovao premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin 26. marta 2002. izabran za predsednika Rusije.

    1994. U izbeglištvu u Čileu umro Erih Honeker, komunistički lider i predsednik Istočne Nemačke od 1976. do 1989, kada je, pod pritiskom masovnih antirežimskih protesta, primoran da ode sa vlasti. Pod njegovim nadzorom 1961. izgrađen Berlinski zid.

    1997. Loran Kabila preuzeo dužnost predsednika Demokratske Republike Kongo, 12 dana pošto su njegove snage, u sedmomesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Seku.

    1999. Hrvatska odbila zahtev Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu za pokretanje istrage o zločinima nad srpskim civilima u operaciji Oluja u avgustu 1995.

    2001. Četiri sledbenika Osame bin Ladena, šefa Al Kaide, osuđena u SAD za planiranje ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanje bombi u dve ambasade SAD u Africi.

    2002. U Velikoj Britaniji Pol Boteng imenovan za generalnog sekretara Trezora. Prvi crnac u vladinom kabinetu koji je zauzeo tako visok položaj.

    2003. Na Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu preminuo bivši načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske i haški zatvorenik, privremeno pušten na slobodu radi lečenja, Momir Talić.

    2003. Predsednik SAD Džordž Buš povukao naredbe, objavljene 11 godina ranije, koje su omogućile uvođenje sankcija Jugoslaviji. Na snazi ostale sankcije koje se odnose na bivšeg predsednika Jugoslavije Slobodana Miloševića i njegovu porodicu.

    2004. Umro Arčibald Koks, specijalni tužilac u aferi Votergejt, kog je smenila Bela kuća. Njegova smena izazvala političku buru koja je uzdrmala podršku predsedniku SAD Ričardu Niksonu.

    2005. U Libanu održani parlamentarni izbori, prvi u 30 godina bez prisustva sirijskih snaga.

    2005. Francuzi ubedljivom većinom na referendumu odbacili ustav Evropske unije. Francuska, jedna od osnivačica EU i prva država koja je odbacila ustav EU, koji je do tada ratifikovalo devet evropskih država. Dva dana kasnije premijer Francuske Žan-Pjer Rafaren podneo ostavku, na taj položaj imenovan Dominik de Vilpen.

    2006. U zemljotresu od 6,3 stepeni Rihterove skale na indonežanskom ostrvu Java poginulo 5.115 osoba.

Strana 86 od 98 PrvaPrva ... 3676848586878896 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •