Dogodilo se na današnji dan - Strana 3
Strana 3 od 98 PrvaPrva 123451353 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 1456
  1. #31

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    3. maj


    1469. - Rođen je Nikolo Makijaveli, florentinski političar, mislilac, pisac i istoričar. U delu "Vladalac" izneo je svoja diplomatska iskustva, kao i mišljenje da vladar treba da upravlja u interesu državnog apsolutizma, bez obzira na to hoće li će cilj postići zakonom ili silom, jer "cilj opravdava sredstva".

    1494. - Kristofer Kolumbo je otkrio Jamajku. Nazvao ju je St Iago.

    1765. - U Filadelfiji je osnovan prvi medicinski fakultet u SAD-u.

    1845. - Macon B. Allen je prvi crnac koji je primljen u advokatsku komoru u SAD-u.

    1898. - Umro je srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Svetislav Vulović, profesor Velike škole u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najuticajnijih srpskih književnih kritičara u 19. veku. Napisao je kritičke studije večne vrednosti o srpskim pesnicima romantičarima: Petru II Petroviću Njegošu, Simi Milutinoviću Sarajliji, Branku Radičeviću, Đuri Jakšiću.

    1919. - Prvi putnički let avionom u SAD-u bio je na relaciji Njujork - Atlantik Siti.

    1937. - Margaret Mičel je dobila Pulicerovu nagradu za roman "Prohujalo sa vihorom".

    1946. - Međunarodni vojni sud u Tokiju otpočeo je sa radom.

    1952. - Na Severni pol je sleteo prvi avion.

    1956. - Na Antarktiku je otkriven još jedan planinski venac.

    1968. - U Parizu su se žestoko sukobili studenti i policija, što je označilo početak jednomesečnih demonstracija, koje su zahvatile još neke evropske zemlje, uključujući Jugoslaviju.

    1978.
    - Anderleht osvaja 18. Evropski šampionat u fudbalu.

    1991. - U rodno selo Lelić kod Valjeva prenete su mošti episkopa Srpske pravoslavne crkve Nikolaja Velimirovića, izuzetnog besednika, doktora teologije i filozofije, koji je 1956. umro u jednom ruskom manastiru u SAD-u. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, a u Drugom je zatočen u nacistički koncentracioni logor. Posle oslobođenja Jugoslavije, ostao je u emigraciji kao nepomirljivi protivnik režima Josipa Broza.

    1997.
    - Gari Kasparov otpočinje šahovski meč sa IBM-ovim super komjuterom "Deep Blue" .

  2. #32

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    4. maj


    1493. Papa Aleksandar VI, Španac, izdao je edikt o podeli Novog sveta između Španije i Portugalije, prema kojem sve novootkrivene zemlje zapadno od Azora treba da pripadnu Španiji.

    1780. U Epsomu u Engleskoj održane su prve konjičke trke.

    1825. Rođen je engleski biolog i filozof Tomas Henri Haksli, pobornik teorije evolucije Čarlsa Darvina, autor dela "Mesto čoveka u prirodi", "Evolucija i etika", "Nauka i kultura" i "Priručnik komparativne anatomije kičmenjaka".

    1827. Rođen je engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija i tvrdio da je ono izvorište Nila.

    1869.
    Umro je srpski pisac i političar Jovan Hadžić (pseudonim Miloš Svetić), prvi predsednik Matice srpske, poznat kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.

    1885. Umro je srpski knez Aleksandar Karađorđević, sin vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa. Za njegove vladavine 1842-1858. počele su reforme države i njena modernizacija. Na Svetoandrejskoj skupštini 1858. zbačen je sa vlasti, a na presto se vratio knez Miloš Obrenović.

    1903. U borbi sa Turcima poginuo je vođa makedonskog nacionalno-revolucionarnog pokreta Goce Delčev.

    1919. Počele su demonstracije kineskih studenata protiv odluke Versajske mirovne konferencije da se nemački posedi u provinciji Šantung predaju Japanu. Demonstracije pod nazivom "Pokret 4. maja" prerasle su u nacionalni pokret, pokrenuvši preko 10 miliona ljudi.

    1928. Rođen je egipatski državnik Hosni Mubarak, predsednik Egipta od 1981, posle ubistva Anvara el Sadata.

    1929. Rođena je američka glumica Odri Hepbern, ambasadorka dobre volje UNICEF-a. Dobitnica je Oskara za film "Praznik u Rimu" ("Doručak kod Tifanija", "Sabrina", "Rat i mir", "Ljubav popodne", "Moja draga lejdi").

    1938.
    Daglas Hajd postao je prvi predsednik Irske na osnovu novog Ustava kojim je proklamovana njena nezavisnost.

    1970. Američka Nacionalna garda ubila je četiri i ranila 11 studenata Univerziteta Kent u državi Ohajo koji su demonstrirali protiv Vijetnamskog rata.

    1979. Vođa konzervativaca Margaret Tačer posle pobede nad laburistima na parlamentarnim izborima, postala je prva žena premijer u istoriji Velike Britanije.

    1980. Umro je predsednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1990.
    Na prvim višestranačkim izborima (posle Drugog svetskog rata) u Hrvatskoj je ubedljivo pobedila Hrvatska demokratska zajednica Franje Tuđmana.

    1994. Izrael i PLO potpisali su sporazum o početku primene ograničene palestinske autonomije u Gazi i Jerihonu.

    1994. Emitovanjem prvog servisa vesti, počela je sa radom beogradska nezavisna novinska agencija Beta.

    1996. Lider konzervativaca Hose Marija Asnar postao je premijer Španije, čime je okončana 13-godišnja vladavina socijalista.

    2001. U Beogradu je podignuta optužnica protiv Radomira Markovića koji je u vreme režima Slobodana Miloševića bio načelnik Službe državne bezbednosti. Po optužnici za odavanje državne tajne, Marković je 6. jula 2001. osuđen na godinu dana zatvora, a po tužbi za umešanost u ubistvo četiri funkcionera Srpskog pokreta obnove (SPO) na Ibarskoj magistrali u oktobru 1999. osuđen je 30. januara 2003. na sedam godina zatvora.

    2001.
    Sjedinjene Američke Države su, glasanjem, izbačene iz Komisije za ljudska prava pri UN, što je prvi put u istoriji te međunarodne organizacije.

    2003. U 83. godini umro je Sesto Bruskantini, čuveni italijanski solo operski pevač.
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!

  3. #33

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    5. maj


    1705. Umro rimsko-nemački car Leopold I. Uspešno se borio protiv Turaka, a slavu mu donela odbrana Beča 1683. Za vreme njegove vladavine, od 1658, Srbi se, pod vođstvom patrijarha Arsenija Čarnojevića, doselili u južnu Ugarsku i u Srem.

    1813.
    Rođen danski filozof Seren Kjerkegor, začetnik filozofije egzistencijalizma.

    1815.
    Rođen francuski pisac komedija i vodvilja Ežen Martin Labiš. Neke od njegovih komedija ubrajaju se u najpopularnije komedije XIX veka.

    1818.
    Rođen nemački filozof Karl Hajnrih Marks, teoretičar modernog socijalizma i komunizma. S Fridrihom Engelsom 1848. napisao Komunistički manifest.

    1821.
    Umro francuski car Napoleon I Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji. Njegovi osvajački pohodi izmenili Evropu, a umro na ostrvu Sveta Jelena kao britanski zatvorenik.

    1846.
    Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, autor romana "Quo vadis", dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905.

    1855. Crnogorski knez Danilo I Petrović doneo Opšti zemaljski zakonik, u koji su unete imovinske i poreske reforme.

    1860. Italijanski revolucionar Đuzepe Garibaldi sa svojih "1.000 crvenih košulja" isplovio iz Đenove prema Siciliji, koju je osvojio krajem jula.

    1883.
    Rođen srpski kompozitor Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umetnosti i upravnik Muzikološkog instituta.

    1904. Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

    1930. Britanske vlasti u Indiji uhapsile Mahatmu Gandija zbog njegove kampanje građanske neposlušnosti.

    1936. Italijanske trupe pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prestonicu Etiopije. Istog dana 1941. u oslobođeni grad ušao etiopski car Haile Selasije I.

    1945. Sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu ušle u mesto Pinemunde, odakle su Nemci ispaljivali rakete Fau1 i Fau2.

    1945. Trupe SAD u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen.

    1954.
    General Alfredo Štresner vojnim udarom oborio predsednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši diktaturu koja je trajala 34 godine.

    1955. Odlukom saveznika, Savezna Republika Nemačka ponovo stekla suverenitet.

    1961. Iz Kejp Kanaverala lansiran kosmički brod Merkjuri,
    prva kosmička letelica SAD s ljudskom posadom. Brodom upravljao Alen Bartlet Šepard.

    1977.
    Umro nemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonemački kancelar u vreme privrednog oporavka zemlje posle Drugog svetskog rata.

    1978.
    Teroristička organizacija Crvene brigade saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo telo nađeno dva dana kasnije u automobilu u centru Rima.

    1981. Bobi Sends prvi od 10 pripadnika IRA koji je umro u zatvoru Mejz, u Severnoj Irskoj, od posledica štrajka glađu.

    1993.
    Umro američki pisac i intelektualac Irving Hou.

    1999. Indonezija i Portugal potpisali dokument kojim je priznata nezavisnost Istočnog Timora.

    2001.
    Pripadnici pobunjeničke grupe UNITA u Angoli
    kidnapovali 51 dečaka i 9 devojčica iz internata za ratnu siročad. U pobuni poginulo oko 200 civila.

    2003. Haški tribunal podigao optužnicu protiv bivšeg načelnika Državne bezbednosti Srbije Jovice Stanišića i bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Franka Simatovića, kojom se terete za učešće u zajedničkom zločinačkom poduhvatu uklanjanja nesrba sa velikih delova teritorija Hrvatske i BiH, tokom ratova od 1991. do 1995. Pomenuti uhapšeni 13. marta u policijskoj akciji Sablja, a posle podizanja optužnice izručeni sudu u Hagu.

    2003.
    Ruanda oslobodila više od 22.000 zatvorenika, uglavnom umešanih u masakr koji je 1994. počinila hutska milicija, kada je ubijeno oko 800.000 etničkih Tutsija i umerenih Huta. U zatvoru ostalo oko 80.000 ljudi, gde većina čeka suđenje.

    2003. Umro Valter Sisulu, jedan od veterana u borbi protiv
    bele manjine u Južnoj Africi i dugogodišnji prijatelj i mentor Nelsona Mendele, najpoznatijeg borca protiv aparthejda.

    2004. U aukcijskoj kući Sotbi u Njujorku Pikasova slika "Dečak s lulom" postigla cenu od 104.168.000 dolara, svetski rekord u aukcijskoj prodaji slika.

    2005. Na parlamentrnim izborima u Velikoj Britaniji Laburistička partija Tonija Blera osvojila apsolutnu većinu u Parlamentu, a Bler treći uzastopni mandat na mestu premijera.
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!

  4. #34

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    6. maj


    Danas je Đurđevdan.

    1237. U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.

    1527.
    Vojska burbonskog vojvode Karla opustošila je i opljačkala Rim i pobila oko 4.000 njegovih stanovnika.

    1626. Holandski naseljenik Peter Minuit kupio je od Indijanaca ostrvo Menhetn, na kojem je kasnije izgrađen Njujork, za bižuteriju u vrednosti od 25 dolara.

    1757. U Sedmogodišnjem ratu pruski kralj Fridrih II osvojio je Prag, koji su branile austrijske trupe.

    1758. Rođen je jedan od vođa francuske revolucije Maksimilijande Robespjer, vođa jakobinaca i začetnik revolucionarnog terora.

    1840. Puštene su u promet prve poštanske marke u Velikoj Britaniji - od jednog i dva penija s likom kraljice Viktorije I.

    1856. Rođen je austrijski psihijatar Sigmund Frojd, osnivač psihoanalize.

    1856.
    Rođen je američki istraživač Edvin Piri. Vodio je prvu ekspediciju koja je 1909. stigla na Severni pol.

    1861. Rođen je indijski pisac i filozof Rabindrant Tagore, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913. ("Gradinar", "Gitandžali", "Grupa priča", "Zlatan čamac").

    1862. Umro je američki pisac Henri Dejvid Toro, jedinstven pesnik i filozof prirode u američkoj književnosti. Dvogodišnje iskustvo usamljeničkog života u prirodi opisao je u knjizi "Valden ili život u šumi".

    1868. Rođen je srpski matematičar Mihajlo Petrović (Mika Alas), osnivač beogradske matematičke škole, profesor Univerziteta u Beogradu, član Srpske kraljevske akademije.

    1895. Rođen je američki glumac italijanskog porekla Rudolf Valentino, zvezda i idol nemog filma ("Četiri jahača apokalipse", "Šeik", "Šeikov sin", "Krv i pesak").

    1910. Umro je Edvard VII, kralj Velike Britanije i Irske od januara 1901. Nasledio ga je sin Džordž V.

    1915. Rođen je američki filmski glumac, režiser i producent Orson Vels, dobitnik Oskara za životno delo 1971. Njegov "Građanin Kejn" smatra se jednim od najboljih filmova u istoriji kinematografije ("Magbet", "Otelo", "Treći čovek").

    1919. Na Versajskoj mirovnoj konferenciji Nemačkoj su oduzete kolonije u Africi.

    1932. Francuskog predsednika Pola Dumea u Parizu jeubio ruski emigrant.

    1949. Umro je belgijski pisac flamanskog porekla Moris Meterlink, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1913.

    1974. Zapadnonemački kancelar Vili Brant podneo je ostavku zbog špijunske afere u kojoj je otkriveno da je njegov bliski saradnik Ginter Gijom bio istočnonemački špijun.

    1979. Na izborima u Austriji pobedila je Socijalistička partija Bruna Krajskog.

    1981. SAD su proterale sve libijske diplomate, tvrdeći da vlada Libije podržava međunarodni terorizam.

    1991. U Splitu su izbile demonstracije protiv JNA, u kojima je ubijen vojnik Saško Gešovski.

    1992. Umrla je Marlen Ditrih, američka filmska glumica nemačkog porekla, legendarna "fatalna žena" ("Plavi anđeo", "Šangaj-ekspres", "Svedok optužbe").

    1993. Skupština Republike Srpske na Palama odlučila je da se o Vens-Ovenovom mirovnom planu za Bosnu izjasni narod. Na referendumu 15. i 16. maja protiv plana je glasalo 96 odsto birača.

    1994. Otvoren je tunel ispod Lamanša.

    1996. Vlada predsednika Gvatemale Alvara Arsua i vođe levičarske gerile su potpisali sporazum o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

    1999. Ministri inostranih poslova sedam najrazvijenijih zemalja Zapada i Rusije (Grupa dogovorili su se na sastanku u Bonu o principima za okončanje rata na Kosovu.

    2000. U blizini Nanta na jugu Francuske u izgorelom automobilu fiat uno, pronađeno je telo paparaca Žan Pola Andansona, koji je poslednjih deset godina fotografisao kraljevske porodice i filmske zvezde. On i njegov auto dovođeni su u vezu za saobraćajnom nesrećom u Parizu, kada je poginula princeza Dajana i njen prijatelj Dodi El Fajed.

    2003. Savet bezbednosti UN produžio je sankcije uvedene Liberiji 2001. zbog njene navodne pomoći pobunjenicima u Sieri Leoneu. Njima je uključen i embargo na uvoz oružja kao i na izvoz dijamanata.

    2004. Sud u Libiji osudio je pet medicinskih sestara iz Bugarske i jednog palestinskog lekara na smrt, zbog inficiranja oko 400 libijske dece virusom side u pedijatrijskoj bolnici u Bengaziju. OEBS je uputio Libiji apel da ne pogubi osuđene, a rezolucija istog sadržaja dostavljena je parlamentarcima iz 50 zemalja članica te organizacije. Libijski vrhovni sud je 25. decembra 2005. ukinuo je izrečene smrtne kazne i predmet prebacio na nižu sud koji treba da ponovi suđenje.
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!

  5. #35

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Na današnji dan - 7. maj



    1682. - Umro je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov, kojeg je na prestolu nasledio polubrat Petar I, nazvan Petar Veliki.

    1711. - Rođen je srpski matematičar, fizičar, astronom, filozof, pesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković, jedan od najvećih umova nauke svog vremena. Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor je smatrao relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna. Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Postavio je dve geometrijske metode za određivanje elemenata rotacije Sunca, geometrijsku metodu određivanja putanje kometa, jedinstveni zakon sile, pretpostavio da se tela ne samo privlače nego i odbijaju na malim rastojanjima, sve formule sferne trigonometrije sveo je na četiri osnovne, izračunao je dimenzije i spljoštenost Zemlje na osnovu merenja meridijana, rešio je problem okaca u saću. Objavio je niz rasprava na latinskom, italijanskom i francuskom.


    1833. - Rođen je nemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga sledbenici nazvali osnivačem nemačke novoklasične škole.

    1840. - Rođen je ruski kompozitor Petar Iljič Čajkovski, najistaknutiji ruski simfoničar 19. veka, koji je stvorio sintezu evropskog artizma i ruske narodne osećajnosti.

    1870. - Umro je srpski socijalista Živojin Žujović, ideolog socijalizma, koji je prvi u Srbiji izneo materijalistički pogled na svet. Ideje socijalista prihvatio je na školovanju u Rusiji, zatim u Minhenu i Cirihu. Objavio je više studija, rasprava i polemika.

    1892. - Rođen je srpski pisac Milutin Bojić, autor poeme „Plava grobnica” o masovnom sahranjivanju srpskih vojnika u more, trajnog poetskog spomenika tragedije srpske vojske u Prvom svetskom ratu posle povlačenja preko Albanije. Studirao je filozofiju i pedagogiju u Beogradu. Učestvovao je u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Posle povlačenja preko Albanije radio je kao državni službenik na Krfu i u Solunu. Umro je od tuberkuloze u 25. godini i sahranjen je na solunskom groblju Zejtinlik.

    1893. - Povodom 400. godišnjice osnivanja Obodske štamparije, Književno-umetnička zajednica pod predsedništvom Milana Milićevića priredila je prvu izložbu srpskih knjiga u Beogradu.

    1901. - Rođen je američki filmski glumac Frenk Džejms Kuper, poznat kao Gari Kuper, jedan od najomiljenijih glumaca u istoriji Holivuda, prepoznatljiv po naglašenoj individualnosti. Snimio je 84 filma.

    1915. - Nemačka podmornica je u Prvom svetskom ratu torpedovala britanski putnički brod „Luzitanija” kod obala Irske, u kojem je poginulo 1.198 ljudi, uključujući mnoge Amerikance, što je pokolebalo neutraliste u SAD i doprinelo raspoloženju za ulazak u rat na strani sila Antante.

    1954. - Oslobodilačke snage Vijetnama potukle su Francuze kod Dijen Bijen Fua, što je uticalo na francusku javnost da pojača zahteve za prestanak besmislenog rata i francuska vlada je 21. jula 1954. prihvatila sporazum kojim je okončala vojnu intervenciju u bivšim kolonijama u Indokini.

    1995. - Kandidat konzervativaca, gradonačelnik Pariza Žak Širak, pobedio je kandidata socijalista Lionela Žospena na predsedničkim izborima u Francuskoj.

    1997. - U izveštaju vlade SAD osuđena je saradnja Švajcarske s nemačkim nacistima u Drugom svetskom ratu, posebno prihvatanje zlata i dragocenosti opljačkanih od žrtava holokausta. U studiji je navedeno da je time produžen rat, jer je podržana „sposobnost Nemačke da vodi rat”.

    1999. - Od kasetnih bombi, koje su prema ženevskim konvencijama zabranjene i za napade na vojne ciljeve, izbačenih iz aviona NATO isključivo na civilne ciljeve u strogom centru Niša, poginulo je najmanje 16 civila, a više od 70 je ranjeno.

    1999. - Američki avioni su s pet projektila razorili zgradu ambasade Kine u Beogradu, usmrtivši u njoj troje kineskih novinara, a jedan civil je ubijen prilikom bombardovanja obližnjeg hotela „Jugoslavija”. Prethodno je NATO avijacija, kao i pet dana pre toga, bombama s materijalima visoke provodljivosti onesposobila ključne trafo-stanice na širem području Beograda, izazvavši delimičan raspad elektroenergetskog sistema u Srbiji.

    1999. - Kod Lipljana je pronađeno telo Fehmija Aganija, najbližeg saradnika predsednika Demokratslog Saveza Kosova Ibrahima Rugove, kojeg su šiptarski teroristi ubili pošto su, odlaskom Rugove u Rim, „izgubili dalji interes da ga čuvaju”, kako je dan kasnije saopštio SUP Prištine. Prethodnog meseca Aganija su oteli pripadnici terorističke OVK i držali u izolaciji kako bi ga onemogućili da učestvuje u pregovorima Rugove s jugoslovenskim vlastima.

    2000. - Predsednik Rusije Vladimir Putin, uverljivi pobednik na izborima održanim mesec i po dana ranije, polaganjem zakletve na svečanosti u Kremlju zvanično je preuzeo funkciju šefa države. Njegov prethodnik Boris Jeljcin je, predajući dužnost, događaj ocenio kao istorijski, jer je prvi put u istoriji Rusije vlast mirno predata.

    2002. - U more na severoistoku Kine srušio se kineski putnički avion, što nije preživeo niko od 112 putnika i članova posade.

  6. #36

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 8. maj

    - Danas je praznik Sveti apostol i jevanđelist Marko. On je bio saputnik i pomoćnik apostola Petra koji je u svojoj Poslanici Marka nazvao svojim duhovnim sinom. Marko je napisao Sveto Jevanđelje, koje je i apostol Petar posvedočio kao istinito. Posejao je seme hrišćanstva po Liviji, Amonikiji i Pentapolju. Iz Pentapolja je otišao u Aleksandriju i tu osnovao crkvu, postavio episkope i učvrstio hrišćanstvo. Svoje propovedi je potkrepljivao mnogim čudesima i dobrim delima. Stradao je od neznabožaca koji su ga uhvatili i uz silne pogrde vukli po ulicama Aleksandrije. Sav izranavljen i krvav dospeo je u tamnicu, gde mu se javio anđeo nebeski, a potom i Isus. Sutradan su ponovo počeli da ga muče, ali je on izdahnuo i otišao dušom u bolji svet.

    1794. - Osnovana je prva pošta u SAD-u.

    1815. - Na brdu Ljubić kod Čačka, Srbi su u Drugom srpskom ustanku do nogu potukli trostruko jaču tursku vojsku. Oko 1.500 ustanika predvodili su Miloš Obrenović i Lazar Mutap, a oko 5.000 Turaka Imšir paša, poznat kao Ćaja paša. Pobeda je ustanicima ulila silno samopouzdanje i Srbe masovno podigla na oružje.

    1840. - Aleksandar Volkot patentirao je postupak za dobijanje fotografija.

    1873. - Prvu knjigu o vinu, "Iskusni podrumar", na srpskom je u Beču objavio Zaharije Stefanović Orfelin; u toj knjizi je pisao o berbi grožđa, spravljanju vina i podrumarstvu. Tvrdio je da su najbolja srpska vina manastirska, pre svih karlovačko.

    1886. - Farmaceut iz Atlante, dr John Styth Pemberton, otkrio je formulu za čuveni napitak - koka-kolu.

    1894. - Srpski fizičar Mihailo Pupin prijavio je u Njujorku patent za konstruisanje aparata za telefonske i telegrafske prenose na veće udaljenosti.

    1895. - Kina je ustupila Japanu Tajvan na Šimonisekijevom miru.

    1926. - Bennett i Byrd su prvi ljudi koji su preleteli avionom Severni pol.

    1962. - Trolejbusi u Londonu izlaze iz gradskog saobraćaja.

    1970. - Bitlsi su objavili album "Let it Be".

    1980. - Svetska zdravstvena organizacija je objavila podatak da su male boginje iskorenjena bolest.

    1984. - SSSR objavljuje da njihovi sportisti neće učestvovati na Olimpijskim igrama u Los Anđelesu.

    1988. - Fransoa Miteran je izabran za predsednika Francuske.

  7. #37

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 9. maj

    1265. - Rođen je najveći italijanski pesnik - Dante Aligijeri. Njegovo najznačajnije delo je "Božanstvena komedija", u kom na više mesta pominje i naš narod, naše krajeve i srpskog kralja Milutina. Ostala dela: "Novi život" (autobiografija u kojoj opisuje svoju ljubav prema Beatriče), "Gozba", "O narodnom govoru"...

    1502. - Kolumbo je isplovio iz Španije na svoje četvrto i poslednje putovanje u Novi svet.

    1788. - Engleski parlament doneo je akt kojim je zabranjena trgovina robljem.

    1899. - Patentirana je mašina za košenje trave.

    1901. - U Melburnu je prvi put zasedao Australijski parlament.

    1901. - U Beogradu je radi ostvarenja narodnog ideala - ujedinjenja srpstva - osnovana tajna organizacija "Ujedinjenje ili smrt", kasnije nazvana "Crna ruka", čije su vođe bili Dragutin Dimitrijević Apis, Ilija Radivojević i Bogdan Radenković. Organizacija je predviđala upotrebu nasilja u rušenju Otomanske imperije i Austrougarske.

    1936. - Italijani zauzimaju Adis Abebu nakon aneksiranja Etiopije.

    1945. - Potpisivanjem akta o bezuslovnoj kapitulaciji Nemačke u razrušenom Berlinu, zvanično je završen Drugi svetski rat. Tekst o bezuslovnoj kapitualciji potpisali su feldmaršal Vilhem Kajtel, general Hans Jirgen Štumpf i admiral Hans Georg fon Frideburg, a sa savezničke strane ruski maršal Georgij Žukov i saveznički general Artur Teder. Tim činom okončan je najstrašniji ratni sukob u istoriji čovečanstva u kojem je učestvovala 61 zemlja sa ukupno 2,1 milijardom stanovnika ili 96% svetskog stanovništva. Ratni vihor je odneo oko 50 miliona života, od kojih su oko 30 miliona bili civili. Samo u nacističkim logorima, umoreno je oko 12 miliona ljudi. Materijalna razaranja su nemerljiva.

    1945. - Čehoslovačka je oslobođena od nacističke okupacije.

    1946. - Italijanski kralj Viktor Emanuel, koji je pomagao Musolinijev fašistički pokret i oslanjao se na njega, abdicira posle pobede republikanaca na izborima, a na presto dolazi kralj Umberto.

    1949. - Princ Renije III stupa ne presto Monaka.

    1960. - Nigerija postaje članica Komonvelta.

    1960. - SAD je prva država koja je legalizovala upotrebu antibebi pilula.

    1970. - U SAD-u 100.000 ljudi demonstrira protiv rata u Vijetnamu.

    1997. - Prvi put od pada Sajgona, SAD naimenuje svog ambasadora u Vijetnamu.

  8. #38

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 10. maj

    1497. - Italijanski moreplovac Amerigo Vespuči kreće na svoje prvo putovanje u Novi svet.

    1570. - Ruski car Ivan IV Grozni postaje protestant.

    1594. - Mošti oca srpske državotvornosti i prvog srpskog arhiepiskopa, Svetog Save, Turci su spalili na Vračaru u Beogradu. Spaljivanju moštiju 359 godina posle svetiteljeve smrti prethodio je ustanak Srba u Banatu pod episkopom banatskim Svetim Teodorom Vršačkim, u kojem su ustanici na zastavama nosili ikone Svetog Save. Turski sultan Muhamed III naredio je Sinan paši da po svaku cenu uguši pobune Srba, a ovaj je - znajući da grob Svetog Save u manastiru Mileševa hodočaste čak i muhamedanci, koji se potom vraćaju veri predaka - preneo mošti u Beograd i spalio ih. U narodu je tada nastala pesma: "Na Vračaru Sinan viče,/gori, gori svešteniče,/to si od nas zaslužio,/što si raju prosvetio."

    1752. - Bendžamin Frenklin, američki fizičar, pisac i političar prvi put je testirao svoj pronalazak gromobran.

    1774. - Luj XVI stupa na francuski presto.

    1844. - Popečiteljstvo prosveštenija (Ministarstvo prosvete) Srbije naložilo je svim okružnim načelstvima da se staraju o sakupljanju starina. Taj datum uzet je kao dan osnivanja Narodnog muzeja u Beogradu, a akt o osnivanju jedne od najznačajnijih nacionalnih kulturnih institucija je - na inicijativu srpskog pisca Jovana Sterije Popovića, tada načelnika popečiteljstva prosveštenija - potpisan 4. septembra 1844.

    1872. - Prvi put je jedna žena nominovana za predsednika SAD. Bila je to Victoria Woodhull.

    1899. - Rođen je Fred Aster, američki filmski glumac i igrač. U svojoj igri spaja klasicizam s početka veka sa modernim shvatanjima plesa. Filmovi: "Vesela raspuštenica", "Vreme svinga", "Cilindar"...

    1923. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Grčka sklopile su konvenciju o osnivanju "slobodne zone u Solunu", koja je predata na upotrebu na period od 50 godina 6. marta 1925. Zona je obuhvatala 94.000 kvadratnih metara, a Jugoslavija je dobila isključivo pravo upotrebe i carinsku upravu, ali ne i policijsku, jer je područje ostalo pod grčkim suverenitetom. Novi aranžman SFRJ i Grčke o tranzitu jugoslovenske robe preko slobodne zone luke u Solunu potpisan je 3. februara 1975. u Atini, s važnošću od 10 godina, posle čega se automatski produžava svakih pet godina.

    1930. - U Čikagu je otvoren prvi planetarijum u SAD-u.

    1931. - U Burlingtonu (SAD) je padao grad veličine loptica za golf.

    1940. - Vinston Čerčil stupa umesto Nevila Čembrlena na mesto premijera Velike Britanije.

    1968. - U Parizu otpočinju mirovni pregovori SAD-a i Severnog Vijetnama.

    1969. - "Apolo 10" prenosi prve kolor slike Zemlje iz svemira.

    1979. - Umrla je srpska filmska glumica Italina - Ida Kravanja, poznata kao Ita Rina, posle udaje Tamara Đorđević, najpoznatija filmska glumica u Jugoslaviji između dva svetska rata i prva naša glumica koja je ušla u svetsku enciklopediju filma. Pre Drugog svetskog rata, igrala je niz glavnih uloga u filmovima nemačke i češke produkcije, a posle rata, epizodne uloge u nekoliko domaćih filmova. Filmovi: "Erotikon", "Galgentoni", "Fantom Durmitora", "A život teče dalje".

    1994. - Nelson Mandela položio je zakletvu kao prvi crni predsednik Južnoafričke Republike.

    1994. - Silvio Berluskoni formirao je italijansku vladu sa pet neofašista.

  9. #39

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 11. maj

    1330. - Konstantinopolj (Istanbul) postaje prestonica istočnog dela Rimskog carstva.

    1742. - Umro je Frančesko Stradivari, koji se zajedno sa svojim ocem smatra najvećim italijanskim majstorom za izradu violina i drugih gudačkih instrumenata.

    1751. - Otvorena je prva bolnica u SAD ("Pennsylvania Hospital").

    1812. - U engleskim balskim salama prvi put je izveden valcer.

    1850. - U San Francisku je otpočela izgradnja prve zgrade od cigle.

    1896. - Rođen je srpski kompozitor Josip Štolcer, poznat kao Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Dela: "Balkanofinija" za orkestar, "Simfonija Orijenta", za hor i orkestar, "Pesme moje majke" za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir.

    1904. - Rođen je Salvador Dali, španski slikar. Prošao je kroz faze futurizma, kubizma i apstraktnog racionalizma, da bi se utvrdio kao protagonist nadrealizma u Francuskoj i SAD.

    1916. - Predstavljena je Ajnštanova teorija relativiteta.

    1925. - Umro je srpski slikar Stevan Todorović, član Srpske kraljevske akademije. Slikarstvo je učio u Beču i Minhenu. Počeo je kao romantičar s istančanim osećanjem za kolorit, a završio kao predstavnik hladnog akademizma. Izradio je oko 300 portreta savremenika, uključujući Kornelija Stankovića, Đuru Daničića, Vladana Đorđevića i kraljicu Nataliju.

    1940. - Potpisan je jugoslovensko-sovjetski trgovinski ugovor. U strahu od italijanskih pretnji, Jugoslavija je tražila 200 aviona, tešku artiljeriju, tenkove i benzin. Šef sovjetske diplomatije, Vjačeslav Molotov, uslovio je isporuke uspostavljanjem diplomatskih odnosa, što je ostvareno 25. juna 1940.

    1943. - Izbeglička jugoslovenska vlada u Londonu je u Drugom svetskom ratu, na insistiranje britanske vlade, zatražila od četničkog komandanta Draže Mihajlovića da prekine saradnju s okupatorima i uspostavi dobre odnose s partizanima.

    1949. - U Njujorku je prodata prva polaroid kamera za 89.95 dolara.

    1949. - Izrael je postao 59. članica UN.

    1949. - Sijam menja ime u Tajland.

    1967. - U SAD je priključen 100.000.000-ti telefonski broj.

    1981. - Umro je Bob Marli, rege pevač, u 36. godini života od raka na plućima i mozgu.

    1992. - Umro je srpski glumac Jovan Milićević, koji je život posvetio pozorištu i umro u njemu tokom susreta "Joakim Vujić" u Kruševcu. Isticao se dramskim temperamentom, prodornom ekspresijom i naglašenom sposobnošću preobražavanja. Upamćen je po produbljenim kreacijama Tomasa Mora, Ričarda III, Prometeja, Hamleta, Mitje u "Braći Karamazovima", Verenika u "Krvavim svadbama".

    1994. - FK Inter iz Milana osvojio je 23. Kup UEFA.

  10. #40

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    12. maj

    1607. - Engleski avanturista Džejms Smit osnovao je prvo englesko naselje na tlu Severne Amerike, koje je kasnije po njemu dobilo ime Džejmstaun.

    1820. - Rođena je engleska bolničarka Florens Najtingejl, koja je otvorila prvu školu za bolničarke. U Krimskom ratu (1853-56) organizovala je prvu ekipu za negu ranjenika.

    1842. - Rođen je francuski kompozitor Žil Masne. Komponovao je preko 20 opera, ulavnom lirske tematike, kao i balete, oratorijume, orkestarsku muziku, kantate, solo pesme ("Manon", "Verter", "Don Kihot", "Tais").

    1871. - Umro je francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smenjuju govorne i pevačke deonice ("Fra Diavolo", "Crni Domino").

    1884. - Umro je češki kompozitor Bedžih Smetana, osnivač češke opere i moderne muzike ("Prodana nevesta").

    1888. - Britanija je uspostavila protektorat nad Severnim Borneom i Brunejom.

    1904. - Rođen je čileanski pesnik Pablo Neruda. Bio je učesnik Španskog gradjanskog rata, nakon kojeg se posvetio idealima socijalne pravde. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1971. ("Suton", "Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pesma", "Španija u srcu".

    1918. - Rođen je američki inženjer Džulijus Rozenberg, koji je sa suprugom Etel, 1953. kao prvi civil u SAD, osuđen na smrt i pogubljen zbog špijunaže, uprkos kampanji širom sveta da im bude pošteđen život.

    1925. - Vrhovni Sovjet SSSR-a usvojio je prvi sovjetski ustav.

    1926. - Maršal Jozef Pilsudski izvršio je državni udar i uspostavio vojnu diktaturu u Poljskoj.

    1937. - Engleski kralj Džordž VI krunisan je u Vestminsterskoj opatiji u Londonu. Ceremoniju je prenosila televizija BBC, prvi put uživo.

    1943. - Predajom nemačkog generala fon Arnima u Tunisu završene su borbe u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

    1949. - Zvanično je okončana sovjetska desetomesečna blokada Berlina tokom koje je grad snabdevan iz Savezne Republike Nemačke vazdušnim mostom.

    1957. - Umro je američki filmski glumac i jedan od najvećih režisera nemog filma Erih fon Štrohajm ("Pohlepa", "Svadbeni marš", "Kraljica Keli").

    1965. - Zapadna Nemačka je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom, a arapske zemlje su prekinule odnose sa vladom u Bonu.

    1988. - Svetska zdravstvena organizacija objavila je da u svetu ima više od 34.000 obolelih od side.

    1992. - Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je na zasedanju u Banja Luci donela odluku o formiranju Vojske Republike Srpske i osnivanju novinske agencije SRNA; nemoćni da spreče širenje sukoba u Bosni, posmatrači EZ napustili su Sarajevo.

    1994. - Palestinska policija je stigla na Zapadnu obalu u okviru priprema da od Izraela preuzme grad Jerihon, sedište palestinske autonomije u toj oblasti.

    1995. - Vlasnici "Rokfeler centra" u Njujorku, iza kojih je stajao japanski kapital, objavili su bankrot.

    1997. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin i čečenski vođa Aslan Mashadov potpisali su sporazum o obustavi neprijateljstava.

    2001. - Umro je popularni pevač Peri Komo, čiji je opušteni vokalni stil šest decenija vladao scenom, sa baladama kao što su "Uhvati zvezdu padalicu" i "Nemoguće".
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!

  11. #41

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 13. maj

    1643. - Veliki zemljotres u Santjagu (Čile) usmrtio je trećinu stanovništva grada.

    1798. - Rođen je srpski slikar Konstantin Danil, jedan od najvećih srpskih slikara 19. veka, predstavnik srpskog bidermajera. U stilu i tehnici bliskim bečkim klasicistima radio je ikonostase (najznačajniji su u Uspenskoj crkvi u Pančevu i u eparhijskoj crkvi u Temišvaru), portrete, mrtvu prirodu, kompozicije. Dostigao je pravo majstorstvo kao portretista, ispoljavajući izuzetnu umetničku snagu i plemenitost kolorita, pogotovo u periodu oslobađanja stega stilizacije, kad je modelovao slobodnije i težio psihološkoj analizi, što je naročito upečatljivo u portretima "Pavle Kengelac" i "Umetnikova žena".

    1830. - Ustanovljena je Republika Ekvador. Prvi njen predsednik bio je Juan Jose Flores.

    1835. - Osnovana je prva strana ambasada na Havajima.

    1848. - Skupština predstavnika 175 crkvenih opština vojvođanskih eparhija, zajedno s delegatima iz Srbije, izabrala je u Sremskim Karlovcima mitropolita Josifa Rajačića za partijarha, a pukovnika Stevana Šupljikca za vojvodu. Skupština je istakla i pravo Srba u Austriji i Ugarskoj na autonomni politički i kulturni razvoj, a 15. maja proglasila je Srpsku Vojvodinu, koja je obuhvatala Srem, Vojnu Krajinu u Sremu, Baranju i Bačku s bečejskim i šajkaškim okruzima i Banat s Vojnom Krajinom i kikindskim okrugom. Proklamovan je savez Srpske Vojvodine sa Slavonijom, Hrvatskom i Dalmacijom. Austrijska i mađarska vlada proglasile su odluke Majske skupštine nezakonitim, ali je austrijski ustav od 4. marta 1849. potvrdio osnivanje Srpske Vojvodine i Tamiškog Banata, u koje su uključeni Bodroška, Torontalska, Tamiška i Krašovska županija i Rumski i Iločki okrug Sremske županije. Vojvodina je dobila status posebne upravne teritorije, a austrijski car dobio je titulu velikog vojvode. Austrija je 27. decembra 1860. ukinula Srpsku Vojvodinu i priključila je Ugarskoj.

    1851. - Rođen je srpski pisac Laza Lazarević, jedan od najboljih srpskih realista. Prava je završio u Beogradu a medicinu u Berlinu. Napisao je samo devet pripovedaka, a jedna od njih - "Švabica" - fragmentarno je sačuvana. Mada obeležene patrijarhalnim pogledima na život, njegove pripovetke - sažete, s veoma snažnom unutrašnjom dramatikom - imaju klasičnu vrednost. Prevodio je ruske pisce Nikolaja Gogolja i Alekseja Pisemskog, ruskog književnog teoretičara Nikolaja Černiševskog, kao i francuskog pisca Ežena Srkriba (Eugene Scribe). Kao lekar, učestvovao je u organizaciji saniteta u Srbiji i objavio 54 rada u stručnim medicinskim časopisima, od kojih neki imaju izuzetan značaj. Ostala dela: "Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Vetar", "Na bunaru", "Školska ikona", "On zna sve", "U dobri čas hajduci", "Verter".

    1862. - Rođen je srpski pisac Janko Veselinović, realista i romantik narodnjak, prevashodno slikar mačvanskog sela, koje je opisivao s mnogo ljubavi, idealizujući patrijarhalni život. Odlično je poznavao srpski jezik i vešto ga koristio u romanima, pripovetkama i pozorišnim komadima. Dela: romani "Hajduk Stanko", "Junak naših dana", "Borci", zbirke pripovedaka "Slike iz seoskog života", "Od srca srcu", "Rajske duše", "Zeleni vajati", "Male priče", "Seljanka", pozorišna igra s pevanjem "Đido" (s Dragomirom Brzakom), komad "Potera" (s Čiča-Ilijom Stanojevićem).

    1881. - Rođen je srpski socijalista Dimitrije Tucović, vođa socijalističkog pokreta u Srbiji, pacifista, tj. vatreni protivnik rata, mada se kao rodoljub borio u oslobodilačkim ratovima Srbije od 1912. do pogibije 1914. Predvodio je u aprilu 1903. demonstracije u Beogradu protiv režima kralja Aleksandra Obrenovića i potom je morao da emigrira u Beč. Po povratku u otadžbinu, posle Majskog prevrata 1903, uređivao je "Narodne novine". Sekretar Srpske Socijaldemokratske partije postao je 1908, a teorijski časopis "Borba" pokrenuo je 1910.

    1887. - U Beogradu je osnovana Provizorna opservatorija Velike škole, čiji je rad omogućio izradu desetina naučnih radova koji su poslužili kao osnova za istraživanja klimatskih uslova. Kada je 1947. osnovan Republički hidrometeorološki zavod Srbije , Opservatorija je postala njegov sastavni deo.

    1888. - U Brazilu je ukinuto ropstvo.

    1931. - Umro je srpski kompozitor i horovođa Josif Marinković, član Srpske kraljevske akademije, koji je najveći deo stvaralaštva posvetio herojskoj romantičarskoj muzici, znatno je obogativši u tehničkom i izražajnom pogledu. Njegove solo pesme i mnoge horske kompozicije uz pratnju klavira poseban su doprinos srpskoj muzici. Završio je Orguljašku školu u Pragu, a u Beogradu je bio dirigent pevačkog društva "Obilić". Dela: horske kompozicije "Narodni zbor", "Junački poklič", "Kola", "Potočara", "Zadovoljna reka", solo pesme "Čežnja", "Kaži mi, kaži, Stojanke", crkvena muzika "Liturgija", "Pomen", "Carju nebesni", "Opelo".

    1940. - Vinston Čerčil, britanski premijer, održao je čuveni govor u kojem je rekao da nema šta drugo da ponudi do "krv, suze i znoj".

    1946. - U SAD-u je 58 čuvara iz logora Mathauzen osuđeno na smrt.

    1950. - Diner's Club izbacio je svoje prve kreditne kartice.

    1952. - Pandit Nehru postao je premijer Indije. On je posle Gandija najznačajniji borac za oslobođenje Indije od kolonijalnog ropstva.

    1966. - Rolingstonsi su izdali album "Paint it Black".

    1970. - Premijerno je prikazan film Bitlsa "Let it Be".

    1979. - Iranski šah i njegova porodica u Teheranu su osuđeni na smrt.

  12. #42

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    14. maj

    1316. Rođen je Karlo IV Luksemburški, kralj Češke od 1346, rimsko-nemački car od 1355. U Pragu je osnovao prvi univerzitet u srednjoj Evropi.

    1610. Verski fanatik ubio je u Parizu francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz dinastije Burbona.

    1643. Na francuski presto došao je četvorogodišnji Luj XIV nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.

    1796. Engleski lekar Edvard Džener uspešno je vakcinisao protiv velikih boginja jednog osmogodišnjeg dečaka i označio početak moderne imunologije.

    1811. Paragvaj je proglasio nezavisnost od Španije.


    1900. U Parizu su otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima su prvi put učestvovale žene.

    1912. Umro je švedski pisac Avgust Strindberg, jedan od najznačajnijih i najuticajnijih dramskih pisaca 20. veka ("Gospođica Julija", "Otac").

    1932. U Londonu je umro srpski političar, istoričar i ekonomist Čedomilj Mijatović, član Srpske kraljevske akademije. Kao šef srpske diplomatije potpisao je 1881. tajnu konvenciju sa Austro-Ugarskom. Prvi je u Srbiji počeo da izučava privrednu istoriju.

    1940. Tokom pregovora o predaji holandske vojske u Drugom svetskom ratu, nemački bombarderi razorili su dve trećine Roterdama. Poginulo je oko hiljadu ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuća.

    1948. Proglašena je država Izrael, osam časova pre okončanja britanskog mandata u Palestini. Prvi predsednik nove države postao je Haim Vajcman, a premijer David Ben Gurion.

    1955. U Varšavi je potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta. Ugovor su potpisale Albanija, Bugarska, Mađarska, Nemačka Demokratska Republika, Poljska, Rumunija, SSSR i Čehoslovačka.

    1968. Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom objavila je početak širokih društvenih reformi, poznatih kao "Praško proleće". Reforme su prekinute već u avgustu, ulaskom sovjetskih trupa u Prag.

    1973. Lansirana je prva američka vasionska laboratorija "Skajlab I".

    1989. Vođa peronista Karlos Menem postao je predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.

    1991. Samoubistvo je izvršila Đang Čing, udovica kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa "Kulturne revolucije" (1966-1976).

    1992. Glavnoj ulici u Beogradu, ulici Maršala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara. Naziv je kasnije promenjen u kralja Milana.

    1998. Umro je američki pevač i filmski glumac Frenk Sinatra, koji je svetsku slavu stekao nizom muzičkih hitova kao što su "Stranci u noći" i "Njujork, Njujork". Dobitnik je Oskara za ulogu u filmu "Odavde do večnosti".

    1999. U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo je 87 osoba, među kojima je najveći broj dece.

    2001. Savet NATO odobrio je povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.

    2001. Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni pobedio je na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.

    2002. Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su pokrenule UN za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u BiH bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.

    2003. Pred Tribunalom u Hagu počelo je suđenje grupi bivših oficira snaga bosanskih Srba (Vidoje Blagojević, Dragan Obrenović, Dragan Jokić) optuženih za zločine u Srebrenici u julu 1995. Četvrti optuženi Momir Nikolić je nakon priznanja krivice i nagodbi sa Tužilaštvom, izuzet iz postupka.

    2003. Irački zvaničnici su saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano preko 2.200 tela, žrtava režima Sadama Huseina.

    2003. Alžirska vojska je oslobodila 17 evropskih turista, koje su oteli islamski militanti i držali ih dva meseca u Sahari.

    2003. Posle blizu četrdeset godina planiranja i debata, otpočeli su podzemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.

  13. #43

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    Dogodilo se na današnji dan - 15. maj

    1567. - Marija Stjuart, škotska kraljica (1560-1567), udala se za Botvela, ubicu svog drugog muža.

    1610. - Francuski parlament naimenuje Luja XIII za novog kralja. On je vladao do 1643, a kasnije je, uz pomoć kardinala Rišeljea, zaveo apsolutizam u Francuskoj, ugušio ustanak hugenota i stupio u tridesetogodišnji rat.

    1618. - Johan Kepler otkrio je zakon o harmoniji, koji će biti objavljen u delu "Harmonices mundi" 1619, gde je izložen i Keplerov treći zakon o planetarnom kretanju.

    1672. - U Masačusetsu je donet prvi copyright zakon (Zakon o autorskom pravu).

    1800. - Engleski kralj Džordž III preživeo je i drugi pokušaj atentata.

    1859. - Rođen je Pjer Kiri, francuski fizičar i hemičar. On je sa svojom ženom Marijom 1898. godine otkrio radioaktivne elemente polonijum i radijum i dokazao da radioaktivnost uglavnom ne zavisi od spoljašnjih uslova. Godine 1903. Marija i Pjer Kiri dobili su Nobelovu nagradu za hemiju.

    1914. - Umro je srpski književni kritičar i istoričar književnosti Jovan Skerlić, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske kraljevske akademije, najuticajniji kritičar svog vremena. Diplomirao je na Velikoj školi u Beogradu i doktorirao u Lozani. Presudno je uticao na srpsku literaturu, boreći se za realizam i verodostojnost književnog dela. Prve radove objavio je u satiričnim i socijalističkim listovima, a zatim se visprenom kritikom - često beskompromisnom i presuditeljskom - najčešće oglašavao u "Srpskom književnom glasniku", koji je od 1905. do 1907. uređivao s Pavlom Popovićem, a potom do smrti sam. Dela: rasprave i studije "Pogled na današnju francusku književnost", "Uništenje estetike i demokratizacija umetnosti", "Francuski romantičari i srpska narodna poezija", "Srpska književnost u XVIII veku", "Omladina i njena književnost", "Istorija nove srpske književnosti", "Jakov Ignjatović", kraće studije, kritike i prikazi sakupljeni u devet knjiga pod naslovom "Pisci i knjige".

    1926. - Umro je poslednji turski sultan, Mohammed VI Vahideddin, koji je vladao od 1918. do 1922. godine.

    1928. - Prvi put se pojavio u javnosti Diznijev crtani junak Miki Maus.

    1930. - Ellen Church je prva stjuardesa koja je letela avionom.

    1933. - Prvi put je u američkom Senatu uveden sistem ozuvučenja.

    1945. - Jugoslavija je definitovno oslobođena od okupatora i jedinice Jugoslovenske armije slomile su i poslednji organizovani otpor neprijateljskih snaga u Drugom svetskom ratu. One su nemačkim trupama presekle odstupnicu, zarobile komandanta grupe armija E, general-pukovnika Aleksandera Lera (Alexander Loehr) - koji je u aprilu 1941. rukovodio bombardovanjem Beograda - i prinudile nemačke trupe na predaju. U četvorogodišnjem ratu, prema zvaničnim podacima jugoslovenskih vlasti, poginulo je milion i 706.000 Jugoslovena, a zemlja je porušena i opustošena.

    1948. - Egipat, Liban, Sirija, Egipat u Saudijska Arabija udruženim snagama napadaju Izrael.

    1957. - Velika Britanija je nad Božićnim ostrvima izvela probu svoje prve atomske bombe.

    1966. - Otpočela je izgradnja hidroenergetskog i plovidbenog sistema "Đerdap" na Dunavu.

    1970. - Izašao je poslednji album Bitlsa "Let It Be" u SAD-u.

    1970. - Južna Afrika je isključena iz Olimpijskih igara.

    1988. - Sovjetski Savez je otpočeo sa povlačenjem svojih trupa iz Avganistana.

  14. #44

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    16. maj


    1532. Španski osvajač Fransisko Pizaro iskrcao se sa malom grupom vojnika na severnu obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga u svom posedu do 1824.

    1703. Umro je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", u kojoj su i "Mačak u čizmama", "Crvenkapa" i "Uspavana lepotica".

    1770. U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj i Marija Antoaneta, kćerka austrijske carice Marije Terezije. Nakon Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

    1812. Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureštu kojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije.

    1881. U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj.

    1898. Rođen je srpski pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama "Otkrovenje" smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije između dva svetska rata.

    1898. Rođena je književnica Desanka Maksimović, jedna od najpopularnijih srpskih pesnikinja ("Pesnik i zavičaj", "Tražim pomilovanje", "Nemam više vremena", "Slovo o ljubavi").

    1916. Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

    1917. U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pisac Vladislav Petković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kome se nalazio ("Mi čekamo cara","Tamnica", "Nirvana", "Možda spava").

    1924. Rođen je gambijski državnik Daud Džavara, osnivač (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom.

    1929. U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu "Krila", glumici Dženet Gejnor i glumcu Emilu Dženingsu.

    1941. Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je zemlja bila pod danskom dominacijom i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. nakon narodnog plebiscita.

    1947. Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins, jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

    1961. General Park Čung Hi izvršio je vojni udar u Južnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.

    1969. Sovjetski vasionski brod "Venera 5" približio se Veneri i izbacio sondu koja će slati podatke o toj planeti.

    1972. Predsednici SFRJ i Rumunije Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku pustili su u rad hidroenergetski sistem "Đerdap" na Dunavu.

    1972. Umro je ganski političar i državnik Kvame Nkrumah, prvi predsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

    1974. Skupština SFRJ proglasila je Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika države.

    1974. Helmut Šmit je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta.

    1975. Japanka Junko Tabei je postala prva žena koja se popela na najviši svetski vrh - Maunt Everest.

    1984.
    Umro je američki pisac Irvin Šo. Proslavio se romanom "Mladi lavovi" (1949) ("Lusi Kraun", "Dve sedmice u drugom gradu", "Bogataš i siromah", "Veče u Vizantiji").

    1989. Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider, Deng Hsijaoping, sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalo, nakon 30 godina, prekinut "tihi hladni rat" između ove dve najveće komunističke države.

    1989. Automobilom-bombom u Bejrutu ubijen su libanski verski vođa šeik Hasan Halid i još 21 osoba.

    1990. Od raka grla, umro je poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior.

    1991. Britanska kraljica Elizabeta je, tokom zvanične posete SAD-u, postala prva kraljica koja se obratila Kongresu.

    1992. Povlačeći se iz Bosne, JNA je digla u vazduh bihaćki aerodrom pod planinom Plješevicom vredan oko šest milijardi dolara.

    1997. Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko napustio je Kinšasu ka kojoj su nezadrživo nadirali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

    1997. Umro je italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis, jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata ("Gorki pirinač", "Rim u 11 časova", "Cesta duga godinu dana").

    2001. Sjedinjene Američke Države označile Pravu IRA, odvojeni deo Irske republikanske armije, kao stranu terorističku organizaciju".

    2003. Od srčanog udara umro je američki glumac Robert Stak koji je slavu stekao ulogom detektiva Eliota Nesa u TV seriji o borbi protiv mafije "Nesalomivi".

    2004. Kuvajtska vlada usvojila je nacrt zakona kojim se ženama daje pravo da biraju i budu birane na parlamentarnim izborima, što je za korak bliže u ostavarenju punih političkih prava žena u toj državi, za koja se bore više od 40 godina.
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!

  15. #45

    Odgovor: Dogodilo se na današnji dan

    17. maj

    1395. - Kraljević Marko, najpopularnija ličnost srpskih narodnih pesama, poginuo je - kako svedoče oskudni istorijski podaci - kao turski vazal u bici na Rovinama protiv vlaškog vojvode Mirče. Kao najstariji sin i naslednik kralja Vukašina Mrnjavčevića, posle očeve pogibije 1371. u Maričkoj bici protiv Turaka, nastavio je da vlada srpskim oblastima oko Prizrena, Skoplja i Prilepa. Pouzdanih podataka o njegovom životu i vladavini gotovo da nema, ali je u narodnim pesmama predočen kao uzor junaštva, viteštva i čestitosti i zaštitnik nejakih od zuluma i nasilja.
    1510. - Umro je Sandro Filipeti, poznat kao Sandro Botičeli, firentinski slikar kvatročenta i jedan od najoriginalnijih slikarskih genija u svekolikoj istoriji umetnosti. Bio je učenik slavnog Fra Filipa Lipija, a slikao je pod uticajem Antonija Polajuola, učenika Donatelovog i Učelovog. Stvarao je mahom religiozne i alegorijske kompozicije, ističući se specifičnim linijskim stilom, a naročito je poznat po likovima Bogorodica sa malim Hristom ("Magnifikat", "Madona sa knjigom"...). Najčuvenija dela: "Proleće" (Primavera), "Rađanje Venere", "Mars i Venera", "Judita", "Blagovesti", "Poklonjenje kraljeva", portreti itd; čuvene su i Botičelijeve ilustracije za Danteovu "Božanstvenu komediju".
    1620. - Prvi ringišpil viđen je na vašaru u gradu Philippapolis, u Turskoj.
    1884. - Aljaska postaje deo teritorije SAD-a.
    1917. - Umro je srpski vojskovođa, vojvoda Radomir Putnik, koji se kao sjajan strateg posebno iskazao u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu; bio je učesnik u svim srpskim ratovima od 1876. do 1916. U dva srpsko-turska rata, od 1876. do 1878, komandovao je Rudničkom brigadom i Veterničkim odredom. U srpsko-bugarskom ratu 1885. bio je načelnik Štaba Dunavske divizije, a 1890. postavljen je za pomoćnika načelnika Glavnog generalštaba. Tada je u program obuke starešina uveo rešavanje taktičkih zadataka na Višoj školi Vojne akademije, gde je predavao taktiku i generalštabnu službu. Komanda nad Šumadijskom divizijskom oblašću poverena mu je 1893, ali mu je 1895. oduzeta i 1896. je penzionisan pod sumnjom da sarađuje s Radikalnom strankom. Reaktiviran je 1903. i otad je kao načelnik Glavnog generalštaba i ministar vojske 1904, od 1906. do 1908. i 1912. rukovodio ratnim pripremama. Zahvaljujući umnogome upravo njemu, srpska vojska naoružana je brzometnim oružjem i teškom artiljerijom, utvrđena je njena doktrina, povećan je i obučen rezervni starešinski kadar, otvorene su oficirske škole rodova, obučeno je više generacija generalštabnih oficira, izrađeni ratni planovi i propisani postupci mobilizacije. U Prvom balkanskom ratu je kao načelnik Štaba Vrhovne komande znatno doprineo pobedi srpskih armija u neočekivanom sudaru s turskom vojskom u Kumanovskoj, a zatim u Bitoljskoj bici, u oktobru i novembru 1912. U Drugom balkanskom ratu 1913. pravovremeno je rasporedio i pripremio vojsku, predvidevši bugarski napad, što je bilo odlučujuće za trijumf u Bregalničkoj bici. U Prvom svetskom ratu 1914. veštim manevrisanjem i grupisanjem glavnine srpskih snaga doprineo je slamanju nadmoćnih austrougarskih trupa u Cerskoj i Kolubarskoj bici. Rukovodio je povlačenjem srpske vojske 1915. U toku povlačenja srpske vojske teško je oboleo i upućen je u Francusku na lečenje, gde je umro.
    1928. - Otvorene su devete moderne Olimijske igre u Amsterdamu.
    1932. - Kongres SAD-a menja ime ostrvu i svojoj koloniji Porto Rico u Puerto Rico.
    1944. - General Dvajt Ajzenhauer, vrhovni komadant savezničkih snaga, određuje 5.jun za dan D.
    1961. - Fidel Kastro ponudio je SAD-u da razmeni zarobljene iz Zaliva svinja za 500 buldožera.
    1974. - Bajern iz Minhena osvaja 20. Kup Evrope u Fudbalu u Briselu.
    1989. - Van Gogov "Portret dr Gašea" prodat je na aukciji slika za 825 miliona dolara.
    1993. - Otkriven je novi Intelov Pentijum procesor.

Strana 3 od 98 PrvaPrva 123451353 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Hit dana
    Autor love hunter u forumu Muzika
    Odgovora: 804
    Poslednja poruka: 09.09.2017, 15:55
  2. Na današnji dan dogodilo (mi) se...
    Autor Sirijus u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 21.05.2013, 11:08
  3. 4 dana i 1 kindžal
    Autor kohili u forumu Filozofija
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 28.11.2009, 14:58
  4. Svakoga dana treba...
    Autor SQUAW u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.04.2009, 23:21
  5. Glupost dana!!!
    Autor Captain Jack u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 10.01.2009, 18:27

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •