Bečej - Šetajući obalom Tise
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 43
  1. #1

    Bečej - Šetajući obalom Tise

    Bečej je grad u koji sam počeo da odlazim zahvaljujući Tisi, prelepoj reci sa zlom sudbinom.

    Mi sa ovih geografskih prostora smo nekako navikli na zle i nesrećne sudbine koje su nam se vekovima obijale o glavu i onda čudi naša nepažnja i nebriga ka prirodi i stvarima oko nas.

    Tisa je lepotica sa blatnjavim nogama, laganim hodom kroz ravnicu, romantičnim obalama, tradicijom, ribarima, sviračima i svakojakim svetskim čudesima ...

    Evo par fotkica za početak, sve su snimljene ispod velike brane koja se nalazi na putu ka Novom Bečeju.

  2. #2

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Očekujem da će neko upućeniji napisati više o istorijatu ovoga starog i lepog grada ...

    a kada prodje taj ozbiljniji deo ja ću napisati nešto više o ribolovu na Tisi i o ribama iz snova ...
    pričaću vam o najvaspitanijim kučićima koje šarmantne i lepe bečejke izvode u šetnju kraj vode ...
    Jedan moj drugar gledajući taj večernji špancir kraj Tise zamišljeno je rekao:
    ''Kako ovde dobrih ženki ima.''
    Da li je mislio na kučiće ili ''mačiće'' vrag bi ga znao ...

    dotle evo još jedna fotkica sa vode ...

  3. #3

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Moj prvi susret sa Tisom ostavio je samo jedan utisak : opčinjenost mirnoćom, lepotom i tihom elegancijom. Njeno ime je i ime jednog predivnog četinara koji se po kvalifikacijama ne razlikuje od imenjakinje. Utoliko mi je bio veći jad i muka, kad sam je video nemilosrdno otrovanu. Toliki jad sam osetio isto kada su 99-te bacili bombe nato zlotvori na most na Dunavu kod Smedereva. Te noći se pod zemljom čuo jecaj srušenog diva. Tisa je svoj jecaj poslala svuda i svuda se osetio, jecaj otrovane lepotice!
    In vinas veritas

  4. #4

    Becej - grad za zivot

    Pozdrav ljudi! Mozete li mi reci nesto vise o Beceju? Zasto se odluciti za zivot u njemu. Ako ima neko iz Beceja?! Hvala

  5. #5

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise


    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  6. #6

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    @Zmax

    Dopunio bih tvoju prethodnu poruku ... malčice.

    Pesma je o ljubavi i o Tisi, to je ušičujno (ušičujno je nepostojeći izraz za nešto što možeš sa sigurnošću zaključiti slušajući) a pošto je to tako, sigurno se pitaš šta je očigledno, zar ne?
    Pa, očigledno je da to nije snimljeno na Tisi.

    Snimljeno je na Staroj Tisi kod Bačkog Gradišta, na tamošnjem mostu.
    Put kojim se devojka vozi biciklom je put izmedju vikend naselja i sela.
    Pejsaž je prelep i šteta što njega nisu više snimali a malo manje same sebe ali ... tako je kako je,

    Ovo napisah samo radi informisanja šire forumske javnosti.

    Prvo sam pomislio da spot prebacim u temu:
    Stara Tisa-Biserno Ostrvo / Vikend Naselje-Bačko Gradište
    jer za to postoji čak par razloga.

    Prvi sam već naveo, jer su snimci sa Stare Tise.
    Drugi je taj što je pesma najverovatnije nastala u doba kada je Stara Tisa bila reka, tj. pre regulacije toka Tise kojim se dobilo sadašnje stanje.

    Nekako mi je delovalo prirodnije da je spot tamo ali pošto si ga već postavila ovde a ne odskače od teme, mislim da je na dobrom mestu i da nema potrebe za premeštanjem.
    Zato sam dao objašnjenje i upustio se u ovo pisanije.


    PS.
    Pošto si škrtarila sa rečima i nisi ni jednu jedinu reč napisala uz taj spot,
    sada za kaznu da napišeš par poruka u ovom vojvodjanskom delu.

  7. #7

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Bečej

    Bečej, lep i gostoljubiv grad smešten u srcu Vojvodine, uz desnu obalu mirne, sanjive Tise. Ovaj 900-godišnjak, svojim ritmom i navikama prkosi vremenu, vlasti i istoriji, ostajući uvek neusiljen, spreman da se menja u meri vlastite odluke i pristanka.Smešten na bačkoj zemlji, vodi i suncu, vekovima greje svoje stare krovove, parkove, kao da čeka, prizeman i umišljen u dremljivom sumraku ćutanja i tišine neku važniju i stalniju pažnju, neki odlučujući podsticaj. Prvi pisani pomen Bečeja se nalazi u povelji iz 1091. godine, koja se odnosi na zbivanja u vezi sa ugarskim ratovima protiv jednog turskog plemena, Kumana. U njoj se napominje da su, u ratu protiv Kumana, Ugari, pod vođstvom Kapolča, prečli Tisu kod Bečeja. Naziv Bečej iz tog vremena se ne odnosi na neko naselje na teritoriji sadašnjeg Bečeja, niti na teritoriji sadašnjeg Novog Bečeja, već na tvrđavu i pristanište na Tisi. Tvrđava se nalazila na adi, 6 kilometara udaljenoj od današnjeg Bečeja, u neposrednoj blizini današnjeg Novog Bečeja.

    O postojanju grada na Tisi svedoči i darovnica ugarskog kralja Bele IV iz 1238. godine u kojoj on selo Bečej (Willa Wechey) daje kaluđerima krstašima iz Stonog Beograda. Ime Bečej najverovatnije potiče od imena moćne srednjovekovne porodice Bechey koja se nastanila u ovom kraju za vreme prvih Arpadovića i u srednjem Potisju imala značajne posede. Utvrđenje Bečej je verovatno bilo izgrađeno za zaštitu prevoza na Tisi i kontrolu rečnog saobraćaja, a isto tako i za odbranu bečejskog vlastelinstva.

    Posle Mohačke bitke, 1526. godine, počinje period turske vladavine ovim prostorima, ali ne i Bečejom. Četvrt veka je bečejska tvrđava odolevala snažnim turskim napadima...

    Vojska Mehmeda Sokolovića je septembra 1551. godine, posle niza neuspelih pokušaja, uspela da osvoji grad na Tisi...
    Na žalost, ta krasna varoš iz Čelebijinog zapisa i to moćno srednjovekovno utvrđenje je posle austro-turskog rata i sklopljenog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine, kao i sva utvrđenja na Tisi, "osuđeno" na rušenje. Odluka Karlovačkog mirovnog ugovora je sprovedena 1701. godine i to veoma savesno, jer danas postoje samo manji ostaci južnih zidina kao jedini tragovi postojanja snažnog i moćnog srednjovekovnog uporišta.

    Po rušenju tvrđave, iste godine je na teritoriji sadašnjeg Bečeja, u blizini tadašnjeg naselja Kovina, niklo novo naselje Bečej. Habzburgovci su, da bi se zaštitili od turskih upada iz Banata, 1702. i 1703. godine, obrazovali vojnu granicu duž Tise i Moriša. Tako je prilikom izgradnje novog naselja Bečej, prvo napravljen rov ili šanac koji ga je okruživao i štitio. Zbog toga je Bečej tada nosio ime Šanac Bečej, sve do 1774. godine kada dobija naziv Stari Bečej... Da bi se stišalo ogromno nezadovoljstvo graničara, ustanovljen je 1751. godine Potiski krunski distrikt sa sedištem u Bečeju. Distrikt je prvi Bečeju dao status grada...

    (Izvodi su iz monografije "Bečej" (1997), autora Dušana Opinćala)


    Velelepni posed, smešten u neposrednoj okolini Bečeja pod novim imenom hotel "Fantast", i dalje nosi duh starih vremena i tajne graditelja, veleposednika Bogdana Dunđerskog. Legende o njegovom životu, porodici i bogatstvu danas uglavnom prepričavaju kustosi koji se trude da, uz obilazak imanja, na što bolji način dočaraju glamur starog dvorca.
    Grofovska porodica Dunđerski s početka 19. veka iz Hercegovine nastanila se u tada austrougarsku Vojvodinu. Bogdan Dunđerski bio je, bez sumnje, najzanimljivija ličnost, za razliku od ostalih koji su bili nastanjeni u Novom Sadu. Veći deo života proveo je na svom imanju kod Bečeja. Tamo je pre jednog veka, sledeći svoje snove, sagradio dvorac koji je odslikavao svu moć i bogatstvo. Nikada se nije ženio, a kako se i danas prepričava, imao je tri velike ljubavi, žene, konje i vino.Više od polovine nekadašnjeg imanja Dunđerskog zauzimala je ergela, koja je pre rata brojala oko 1.400 rasnih konja. Danas se u njoj nalazi oko 80 grla u šest konjušnica, a postoji i staza za trening galopera. Iz ove ergele potekla su mnoga čuvena grla, a najpoznatiji od njih je svakako Fantast, koji je osvojio tripl-krunu za vreme Kraljevine Jugoslavije, a po ovom pastuvu trkaču je hotel dobio ime.(Autor:
    Marija Čolić)



    I šta je Bečej bez Tise,njegove večite inspiracije


    Vratiću se na ovu temu, ovom divnom gradu,
    sa nekim ličnim fotografijama,
    koje mi trenutno nisu pri ruci ,
    za sad moj mali doprinos je ovaj
    Poruku je izmenio silvia, 07.12.2011 u 10:27
    Ćuti i prenesi dalje....

  8. #8

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Citat simke kaže: Pogledaj poruku
    Pošto si škrtarila sa rečima i nisi ni jednu jedinu reč napisala uz taj spot,
    sada za kaznu da napišeš par poruka u ovom vojvodjanskom delu.
    Ko me je vukao za miša!?!

    Arheologija i istorija

    Na teritoriji današnje opštine, prilikom arheoloških iskopavanja, nađeni su predmeti iz ranijih epoha ljudskog društva. Na osnovu do sada obavljenih istraživanja i nađenog materijala, zna se da je ovo područje bilo naseljeno od V milenijuma p.n.e., odnosno od starijeg neolita. Na mestu današnjeg grada i u njegovoj okolini život se odvijao kroz gotovo sve praistorijske kulture i periode. Nađena su naselja iz neolita, eneolita, bronzanog doba kao i naselja iz gvozdenog doba, sve do istorijskog perioda.



    Početkom naše ere teritoriju nastanjuju Sarmati, koji su svoje tragove ostavili u naseljima. U burnim godinama Velike seobe naroda i kroz ovu teritoriju su prošla mnoga plemena zadržavajući se duže ili kraće na jednom mestu i ostavljajući iza sebe kuće i grobove. Najbrojnije ostatke iz tog perioda ostavili su Avari između VI i IX veka, koji su u grobovima svojih pokojnika često ostavljali bogate priloge.



    U srednjem veku u gradu i okolini, formiralo se nekoliko naselja. Neka od njih su prestala da postoje, dok su se neka razvila, i do danas egzistiraju: Bečej, Bačko Gradište, Bačko Petrovo Selo.
    Srednjevekovna naselja, kojih danas više nema, su Botra i Perlek.
    Naselje Botra nalazilo se južno od Bečeja. Na potezu Botra - Perlek nalazilo se niz naselja od VIII do XV veka. Od ostataka, ponađena je jednobrodna crkva sačuvana u temeljima oko koje se nalaze grobovi.

    Severno od Bečeja nalazilo se naselje Perlek. Ono je zaživelo još u XI-XII veku. Prema turskim tefterima pominje se kao naselje jos 1650. godine, ali je 1698. godine bez stanovnika. Arheološkim iskopavanjem u ovom naselju nađen je čitav niz objekata: poluukopane zemunice, silosi, otpadne jame, bunari, rovovi... Najlepši predmeti, koji su nadjeni na ovom lokalitetu nalaze se danas u holu fabrike "Carbo-Dioxid", gde je napravljena mala izložba.
    Srednjevekovni ostaci naselja Bečej do sada nisu konstatovani. Verovatnoća da se ono nalazi ispod današnjeg grada u velikoj meri otežava njegovo traženje.



    Prvi pismeni pomen Bečeja je iz 1091. godine, Bačkog Petrovog Sela 1092., Bačkog Gradišta 1316. godine, dok je Mileševo izgrađeno posle I, a Radičević posle II svetskog rata.

    Kao utvrđenje Bečej se spominje 1238. godine kada je ugarski kralj Bela IV svojom darovnicom poklonio Bečej u posed kaluđerima krstašima iz Stolnog Beograda. Do sredine XVI veka on je promenio desetak feudalnih gospodara u okviru feudalne Mađarske. Čuveni turski vojskovođa Mehmed-Paša Sokolović osvaja ga 1551. godine i pod turskom vlašću ostaje do 1687. godine.
    Nakon velikog austrijsko-turskog rata krajem XVII veka, velike seobe Srba pod Arsenijem III Čarnojevićem i sklapanja mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine ova teritorija dolazi u austrijsku vlast. Da bi osigurala svoje carstvo od upada turaka, bečka vlada je duž novih granica osnovala Potisko-pomorišku vojnu granicu.
    Posle austrijsko-turskog rata od 1718. godine i sklapanja mira u Požarevcu iste godine, Turska gubi Banat, a samim tim prestaje potreba postojanja Potiske vojne granice. Tadašnje županijske vlasti tražile su ukidanje privilegije graničara, čemu se ovi žestoko suprodstavljaju. Da bi umirila graničare bečka vlada 1751. godine osniva Potisko-krunski distrikt sa sedištem u Bečeju. U njemu je bilo četrnaest potiskih opština. U periodu od blizu jednog veka postojanja distrikta, u Bečeju se razvilo zanatstvo, trgovina i druge privredne i društvene delatnosti i on postaje politički i kulturni centar srednjeg Potisja. U to vreme dolazi i do povećanja broja stanovnika, tako po popisu iz 1820. godine, u njemu živi 8.357 stanovnika.
    Bečej će u sastavu austrougarske carevine ostati do 1918. godine, kada ovi krajevi ulaze u sastav Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Između dva svetska rata imamo začetke industrije u Bečeju sa oko 1500 radnika i taj broj se neće značajnije menjati.
    Posle II svetskog rata Bečej je i dalje sresko mesto sve do 1955. godine kada je pripojen Vrbaškom, a te godine prelazi u novosadski srez do 1965. godine kada su i ukinuti srezovi. Godine 1955. Mileševo i Radičević ulaze u sastav opštine Bečej, a 1960. godine i Bačko Gradište i Bačko Petrovo Selo. Takva administrativna podela postoji i danas.
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  9. #9

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Bečej, grad u srcu Vojvodine, smešten je na sredini našeg dela toka reke Tise. Njegovo ime se prvi put spominje 1091. godine, ali se naziv odnosi na tvrđavu i pristanište na Tisi. Ovo moćno utvrđenje je Karlovačkim mirom srušeno, a na toj teritoriji niklo je novo naselje – Bečej u kome su Habzburgovci obrazovali Potisku vojnu granicu da bi se zaštitili od Turaka. Tada se zvao Šanac Bečej, a od 1774. godine, Stari Bečej. U drugoj polovini 19. veka dolazi do razvoja zemljoradnje, trgovine, zanatstva i industrije. Danas je Bečej opština.

    Bečej je grad lepih građevina: zgrada opštine, tehničke škole (nekada je bila jedna od najstarijih osnovnih skola u Vojvodini, sagrađena 1703. godine), gimnazije (počela sa radom 1925. godine), kuća Bogdana Dunđerskog (u centru grada), a tu su i pravoslavna crkva posvećena svetom velikomučeniku Georgiju (iz 1858. godine, ikone je radio Uroš Predić) i katolička crkva (iz 1830. godine, a sliku „Uspenje Bogorodice”, na oltaru, radio je čuveni bečejski slikar Mor Tan), Eufemijina kapela, spomenik Petru Prvom Karađorđeviću i mnoge druge.

    Najveća atrakcija Bečeja je svakako Tisa (nastaje spajanjem Crne i Bele Tise), na čijim obalama može da se uživa u svako doba godine. Najveće iznenađenje za turiste je „cvetanje” Tise koje se dešava sredinom juna. Tih dana je njena površina prekrivena milionima leptirića koji sa peskovitog dna isplivavaju kao larve. Ovo treba doživeti, kažu oni koji su imali sreću da se zateknu na reci u to doba godine.

    Iako Bečej nema uređenu plažu, moguće je baviti se ribolovom, vožnjom čamcima kroz krivaje, kanale i šetnjama obalom ili posmatranjem ptica. U Dubovačkom ritu je međunarodno stanište ptica, posebno čaplji. Bečejski ribnjak je za one koji ne vole da se muče, ali vole nadaleko poznat riblji paprikaš. Tu je i „Biserno ostrvo”, gde obavezno treba probati čuveni „krokan”, jedinstveno vino sa geografskim poreklom.

    Zaštićena kao spomenik kulture je Prevodnica u Bečeju. Nalazi se na spoju kanala Dunav–Tisa–Dunav sa Tisom i prva je u Evropi koja je imala pogon na struju koju je sama proizvodila. Smatra se da je projektovana u Ajfelovom birou, a Bečejci je popularno zovu „Šlajz” (češći naziv je Turbina ili Ajfelova turbina - primedba moderatora). Hotel „Bela lađa” nalazi se na 800 metara od centra grada, na obali reke. Tu je i sportsko-rekreativni centar „Mladost” u čijem sastavu se nalaze: sportska hala, otvoreni i zatvoreni bazeni, teretana, trim kabinet, streljana, sauna i otvoreni teniski tereni i stadion fudbalskog kluba „Bečej”. U okviru kompleksa je i zdravstveni centar „Jodna banja” sa izvorima termalne vode, goranski park, šetalište duž Tise sa trim stazama pogodnim za pripremu sportskih ekipa.

    Bečej je idealno mesto za razvoj lovnog i sportskog turizma. Ovde je održana i prva vaterpolo utakmica.

    Turistički kompleks „Fantast” smešten je u istočnom delu Bačke, na 14 kilometara od Bečeja. Zamak veleposednika Bogdana Dunđerskog osamdesetih godina prošlog veka pretvoren je u hotel „Fantast”, a ime je dobio prema čuvenom pastuvu galoperu. Na prostoru od 65 hektara nalaze se dvorac, ergela, mali kaštel, kapela, park i ostali prateći objekti. Lepotom se posebno ističu otvoreni bazen i dve monumentalne kapije od kovanog gvožđa. Najveću vrednost predstavlja ikonostas u kapeli koji je oslikao Uroš Predić. Pravi doživljaj je čuti zanimljive priče o porodici Dunđerski, koje pričaju turistički vodiči.

    Smeštaj se može pronaći i u domaćinstvima gde se mogu probati i specijaliteti ovog kraja.

    U Bečeju obavezno treba posetiti Gradski muzej, Narodnu biblioteku ili odgledati predstavu u Gradskom pozorištu. Posebno zadovoljstvo je šetnja gradskim parkom ili kejom duž Tise, i to u svako doba godine.

    Veliki broj restorana, kafića i noćnih klubova čine posebnu atmosferu ovog grada, a provod se dugo pamti.

    Politika

    ...pokraj mene više nisi, čamcem plovim sam po Tisi ...
    Poruku je izmenio simke, 20.11.2007 u 13:57
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  10. #10

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    E pa Simke, ima da me vozaš čamcem po Tisi na proleće...
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  11. #11

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku
    E pa Simke, ima da me vozaš čamcem po Tisi na proleće...
    To će biti zmajevita vožnja
    ali zašto tek u proleće,
    ako uhvatim štogod vremena za zimsko varaličarenje Smuđa
    imaš rezervisan prevoz i mesto u čamcu,
    fotoaparat se podrazumeva ...

    naravno, posle ćeš da vodiš na toplu čokoladu u Stage ili na limunadu u Penny Lane.


    Klub ''Penny Lane''

  12. #12

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Pa ja ne volem zimu ... samo proleće ili leto ... kad ima puno ,a sve ostalo važi,inače će doći da te popapa Crni Gruja ... ,ali znam ... da se bojiš vrabaca, nosio bi praćku ...
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  13. #13

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku
    Pa ja ne volem zimu ... samo proleće ili leto ... kad ima puno ,a sve ostalo važi,inače će doći da te popapa Crni Gruja ... ,ali znam ... da se bojiš vrabaca, nosio bi praćku ...
    Dobro, shvatio sam ... ne moraš da vodiš na toplu čokoladu
    ali ako se stvarno plašiš zime vodim te prvo kod Maćike u piceriju '' Kentucky'' na par vrućih rakija pa ima Tisa da provri pod tobom.

    Nego da ne ispadne da spamujemo temu ličnom prepiskom evo male pričice:

    Ajfelova turbina
    izlaz Velikog Bačkog kanala u Tisu


    Ovo je omiljena lokacija ribolovaca, skoro da nema dana kada nećete sresti bar nekoliko njih koji pokušavaju da prevare Smudja u ovo doba godine ili neke druge ribe zavisno od doba godine i vodostaja reke.

    Dno reke je ovde poput džungle, nema čega nema: kamenja, podvodnih sprudova, betona, granja, armatura, granja, kamenja, betona, podvodnih sprudova, armatura ... ma živa milina.
    Pretpostavlja se da je to jedno od najčuvenijih groblja raznih ribolovačkih varalica, poput novosadskog špica, gde su takodje pohranjene reci na čuvanje, najveće varaličarske špecije i uzdanice ... u ogromantnim količinama.

    Ajfelova turbina nije poznata samo po ribolovcima iako su oni najbrojniji i najverniji posetioci ove lokacije, tu počinje šetalište, tu je i spomen kompleks u krugu koga imate uvek neke tajanstvene mlade ljude koji nešto šapuću, maze se i drže se vrlo čvrsto da se ne bi slučajno zagubili u moru osećanja ...
    Tuda se šetaju i stariji gradjani, koji zastanu da popričaju, da se vide sa poznanicima i da posmatraju kako sve prolazi kao talasi reke.

    Jednostavno, radi se o lokaciji koja je prepuna adrenalina, živosti, lepote i neke mistične energije ... treba je obići i osetiti, reči nisu dovoljne da bi opisale ovo mesto.

  14. #14

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Ubiće me Simke,ima tema o Fantastu ... ,
    bežim dok je vreme...
    Ko je mene poznavao, ni pakao mu neće teško pasti.

  15. #15

    Odgovor: Bečej - Šetajući obalom Tise

    Citat zmax kaže: Pogledaj poruku
    Ubiće me Simke,ima tema o Fantastu ... ,
    bežim dok je vreme...
    Tačno. Premestio sam tvoju poruku baš tamo u temu o Fantastu.

    Znaš da ne možeš pobeći i da sledi kazna ali pošto mi se prilog dopao dozvoljavam tvojoj kreativnosti da sama izabere kaznu naravno u okviru ovog dela o Vojvodini.

    Pošto ti Zmax-e poput svih zmajeva letiš visoko , baci svoj zmajeviti pogled i pogledaj koji nam grad ili tema ovde nedostaju, inače

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Cvetanje Tise
    Autor nenad.bds u forumu Životinjsko carstvo
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 13.06.2009, 00:10

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •