Predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova Srbije su u Briselu, u sedištu NATO, predati podaci o lokacijama na teritoriji Srbije na kojima se nalaze kasetne bombe iz vremena kada je 1999. godine Alijansa bombardovala teritoriju tadašnje SR Jugoslavije. U saopštenju Ministarstva spoljnih poslova navedeno je da će dobijeni podaci biti od najvećeg značaja za realizovanje projekata čišćenja lokacija kontaminiranih neeksplodiranom kasetnom municijom, čije prisustvo i posle osam godina od bombardovanja ugrožava bezbednost civilnog stanovništva. Zbog velikih troškova potrebnih za uspešno čišćenja lokacija, biće neophodno angažovanje zainteresovanih zemalja donatora i medjunarodnih organizacija, na čemu će se Ministarstvo spoljnih poslova svesrdno angažovati, kaže se u saopštenju.
Dostavljanje podataka o lokacijama zaostalih kasetnih bombi rezultat je intenzivne i konzistentne diplomatske aktivnosti koju je Ministarstvo spoljnih poslova pokrenulo početkom godine. Time se na najbolji način potvrdjuje konkretna saradnja sa našom zemljom u okviru programa Partnerstvo za mir, navedeno je u saopštenju.
Dostavljanje ovih podataka od strane NATO-a predstavlja važan doprinos rešavanju ozbiljnog humanitarnog problema koji poslednjih godina dobija sve veću pažnju medjunarodne javnosti.
Uspešnom ishodu, bez sumnje, doprinela je i pozitivna kampanja u pojedinim zemljama članicama NATO-a, kao i medjunarodnim organizacijama.
Kako je prethodno javio Tanjug, podaci važe za čitavu teritoriju Srbije, uključujući Kosovo i Metohiju, a dokument bi trebalo da sadrži koordinate GPS na koje je bačeno više od 1.000 kasetnih bombi.
Mihajlović: Za razminiravanje terena neophodan novac
Direktor Centra za razminiravanje Srbije Petar Mihajlović izjavio je da će podaci NATO o lokacijama u Srbiji koje su gadjane kasetnim bombama 1999. godine u velikoj meri olakšati otkrivanje bombi ali da neće doprineti bržem "čišćenju terena".
Mihajlović je rekao Tanjugu da je za razminiravanje terena, uz precizno utvrdjivanje lokacija, "glavni kočničar nedostatak novca" koji, kako je naveo, očekujemo od medjunarodnih donatorskih organizacija.
Mihajlović je naveo da je u kontaktu sa Ambasadom Srbije u Briselu i da očekuje da podaci NATO budu uskoro dostavljeni Centru za razminiravanje.
Kada dobijemo podatke o lokacijama sa kasetnim bombama uporedićemo ih sa našim da bi smo precizno utvrdili gde se nalaze minsko-eksplozivna sredstva, rekao je direktor Centra za razminiravanje.
Prema ranijim navodima, kasetnim bombama je zagadjeno više od 23 kvadratna kilometra teritorije Republike Srbije.
Beograd je u februaru zatražio od NATO-a podatke o lokacijama na koje su bačene bombe. Kasetne bombe su 1999. godine ubile na desetine civila, tokom napada na Niš, ali i na brojne lokacije u Srbiji, a naročito na Kosovu i Metohiji.
Opasnost od kasetnih bombi je u tome što jedan broj ne eksplodira pri prvom kontaktu, već može da ekslodira godinama kasnije. Naročito su opasne po decu koja ih sakupljaju, misleći da se radi o igračkama.
Podaci NATO-a će poslužiti da se odredi koja mesta su još ugrožena. Za projekat razminiranja zaraženih područja je zadužena Norveška, u saradnji sa srpskim Centrom za deminiranje.