Muzeji u Novom Sadu
Prikaz rezultata 1 do 11 od ukupno 11
  1. #1

    Muzeji u Novom Sadu

    Muzej grada Novog Sada- Petrovaradin


    Život grada Novog Sada od prve polovine 18. do sredine 20. veka ovekovečen je eksponatima iz arheologije, etnologije, istorije i istorijie umetnosti. Sav izloženi materijal vezan je za ličnosti i događaje iz prošlosti Novog Sada, od 1748. godine do sredine XX veka. Na svojevrstan način on ilustruje ukus, mogućnosti i kulturu stanovanja njegovih žitelja.

    Zbog svega toga Muzej spada u red najznačajnijih kuluturnih institucija u severnoj srpskoj pokrajini. Matična zgrada Muzeja smeštena je u Mamulinoj kasarni građenoj od 1755. do 1760. godine. Za posete je dostupan i oko jedan kilometar podzemnih vojnih galerija.
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  2. #2

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    U FORUMu postoji mali muzej minijaturnih knjiga.
    c'est en faisant n'importe quoi qu'on devient n'importe qui.

  3. #3

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Etnološka jesen u Muzeju Vojvodine


    Na Dan Muzeja Vojvodine, večeras će u 19 sati biti otvorena manifestacija "Etnološka jesen", kao i izložba dozidnica "Kad u kujni vlada red..." etnologa Ljiljane Trifunović. Manifestacija traje do 18. decembra i na njoj će biti predstavljene bogate kolekcije Etnološkog odeljenja Muzeja, uz popularizaciju i prikaz života nacionalnih zajednica Vojvodine. Izložba "Kad u kujni vlada red..." predstavlja dozidnice koje su imale dvojaku funkciju - ukrašavanje zida i zaštitu zida od prljanja.

    Muzej ove godine obeležava 162. godine postojanja. (Danas)

    Vise o tome ovde: http://www.vojvodinacafe.com/forum/v...jvodine-11766/
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  4. #4

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Galerija Matice srpske






    Najbogatiji umetnički muzej srpske umetnosti novijeg doba. Osnovana je 1847. godine. Kao samostalna ustanova Matice srpske deluje od 1958. godine. Njena stalna izložba hronološki prikazuje odabrana dela iz celokupnog umetničkog fonda koji sadrži oko pet hiljada umetničkih radova značajnih za nacionalnu istoriju umetnosti novijeg doba i kulturu srpskog naroda u Vojvodini od kraja 17. do kraja 20. veka. Sva umetnička dela koja je Galerija Matice srpske primila na poklon od mnogobrojnih darodavaca, preuzela na čuvanje od Srpske pravoslavne crkve i drugih vlasnika, otkupila iz privatnog vlasništva ili pribavila planskim kopiranjem zidnih slika, čuvaju se, proučavaju, zaštićuju i koriste pod odgovarajućim uslovima. U zavisnosti od fizičkih, umetničkih i kulturno istorijskih svojstava, umetnička dela u fondu Galerije razvrstavaju se u sistematske zbirke srpskog slikarstva, grafike, crteža, skulpture, oleografija i kopija. Sve zbirke su dostupne javnosti. Mogu da se razgledaju u stalnoj postavci i na povremenim izložbama.

    Po značaju i celovitosti izdvajaju se zbirke srpskog slikarstva, grafike i crteža 18. i 19. veka. One u punoj meri odražavaju sve vidove složenih procesa evropeizacije srpske umetnosti u periodu od Velike seobe 1690. do Ujedinjenja 1918. godine. Zbirka 20. veka pored radova slikara i vajara iz Vojvodine sadrži i dela autora sa šireg jugoslovenskog prostora. Formirana je u poslednjim decenijama i to pretežno otkupima ili donacijama. Završni segment stalne izložbe, koji obuhvata najvrsnija dela srpskog slikarstva prve polovine 20. veka, otvoren je za javnost 1992. godine, a njegovo proširenje na srpsku umetnost druge polovine 20. veka ostvareno je u 1997-oj, dakle, u godini obeležavanja velikog jubileja odnosno 150 godina postojanja i rada Galerije Matice srpske. Galerija Matice srpske organizuje povremene izložbe monografskog ili tematskog karaktera i izdaje prateće kataloge, monografije i druge posebne publikacije iz oblasti novije srpske umetnosti. U okviru javnog rada sa publikom, osim redovnih popularnih tumačenja stalne postavke, samostalno ili u saradnji sa drugim muzejima i kulturnim ustanovama priređuje stručna predavanja, promocije i koncerte.

    Od osnivanja do danas Galerija Matice srpske je imala potporu svog osnivača - Matice srpske i svih njenih članova. Predlog da se osnuje Srpska narodna zbirka ili Muzeum, i galerija u njenom sastavu, dao je 1847. godine Teodor Pavlović, tadašnji sekretar Matice srpske i jedan od njenih najuglednijih članova. Predlog je obnarodovan u Srpskim narodnim novinama i u zajedno sa pozivom svim rodoljubivim građanimada novoosnovanom Matičinom muzeju poklanjaju ili poveravajuna čuvanje sve one predmete koji doprinose obogaćivanju narodnog duha i služe njegovom kulturnom napretku u budućnosti. I danas je Statutom Galerije Matice srpske predviđena mogućnost dopunjavanja i obogaćivanja njenih zbirki novim donacijama i to kako delima iz savremenog umetničkog stvaralaštva, tako i delima iz ranijih vremenskih razdoblja i stilskih epoha. Na taj nači se baštini ideja predsednika i velikog dobrotvora Matice srpske Save Tekelije koji je još 1842. godine zaveštao Matici dragocenu zbirku porodičnih portreta. Ona se i danas s pijetetom čuva u Galeriji Matice srpske kao jezgro njenog umetničkog fonda. Umetnički fond Galerije Matice srpske, sa bogatom zbirkom srpske umetnosti od 17. do 20. veka, decenijama je uvećavan poklonima i zaveštanjima.

    Od ukupnog broja dela u Galeriji, jedna trećina je poklonjena, a među njima je znatan broj onih od izuzetnog i velikog značaja za srpsku umetnost. Zahvaljujuć i ovim poklonima, Galerija je do danas formirala 32 poklon zbirke koje nose imena svojih darodavaca. Svojim poklonima, 16 velikih dobrotovora, 40 dobrotvora i 216 darodavaca doprineli su da galerijske zbirke dobiju sadašnji oblik i sadržaj.


    www.novisad.rs
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  5. #5

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Muzej Vojvodine




    Ustanova kulture sa muzeološkom tradicijom dugom više od 150 godina, jedan je od najvećih muzeja kompleksnog tipa u SCG koji u svojim zbirkama čuva neprocenjivu kulturnu baštinu prikupljenu na području Vojvodine. Osnovan je 1847. godine u Pešti, na sednici Upravnog odbora Matice srpske, na inicijativu uglednih Srba iz Vojvodine pod nazivom 'Srpska narodna zbirka ili Museum'. Godine 1933. otvoren je Muzej Matice srpske, prva javna kulturna institucija ove vrste u istoriji Novog Sada, sa zadatkom skupljanja, čuvanja muzejskih akvizicija sa područja Vojvodine. Muzej Matice srpske oformio je sledeće zbirke: galeriju slika, arheološku, etnološku i numizmatičku zbirku, zbirku dragocenih fotografija i klišea, biblioteku i arhiv. Posle II svetskog rata počinje dinamičan razvoj muzejske delatnosti u APV. Godine 1947. osniva se Vojvođanski muzej sa zbirkama iz arheologije, istorije, etnologije, umetnosti, zoologije, botanike, geologije, paleontologije i minerologije.

    Vojvođanski muzej u duhu tradicije Matice srpske iznedrio je ugledne kulturnonaučne institucije: Zavod za zaštitu spomenika kulture Vojvodine, Zavod za zaštitu spomenika prirode Vojvodine, Muzej grada Novog Sada, Pozorišni muzej, Muzej radničkog pokreta i narodne revolucije. Današnji naziv Muzej Vojvodine dobio je 1992. kada je došlo do spajanja Vojvođanskog muzeja i Istorijskog muzeja Vojvodine. Muzej Vojvodine spada među najstarije i najbogatije muzejske ustanove SCG sa zbirkama iz arheologije, istorije, istorije umetnosti i etnologije koji čuvaju blizu 500.000 originalnih predmeta. U sastavu Muzeja Vojvodine nalaze se depandansi: Dvorac u Čelarevu - izložbe stilskog nameštaja od baroka do neoklasicizma (18-20.vek), Muzej štampe - memorijalna kuća gde je 1942. godine štampan prvi broj lista Slobodna Vojvodina sa rekonstruisanom bazom i Etno kuća u Bačkom Jarku.

    Muzej Vojvodine istražuje, prikuplja, čuva, zaštićuje, stručno i naučno obrađuje, izlaže i publikuje predmete i građu od značaja za istoriju kulture naroda Vojvodine od vremena prvih tragova ljudske civilizacije na teritoriji Vojvodine do sredine XX veka. Predmeti raritetne umetničke i muzeološke vrednosti koji adekvatno odražavaju prošlost vojvođanskog područja izloženi su na stalnoj postavci Muzeja ukomponovanoj u tri tematske celine: arheologija, istorija (istorija umetnosti) i etnologija. Stalna postavka na 3.000 m2 sa 6.000 eksponata upečatljivo govori o prošlosti Vojvodine od praistorije do sredine XX veka i civilizacijskim dostignućima ljudi koji su ovde živeli u rasponu od 8.000 godina.

    Arheološki deo stalne postavke prikazuje tri aspekta - način stanovanja, način sahranjivanja i tragove materijalne kulture prvih civilizacija, kasnije etničkih grupa, sve do kraja srednjeg veka koje su egzistirale na području Vojvodine. Istorijskim delom stalne postavke predstavljena je kulturna, politička, privredna i vojna istorija Vojvodine do završetka II svetskog rata u svim segmentima društvenog života (zdravstvo, školstvo,duhovni život, likovna i primenjena umetnost, fizička kultura i sport, privreda, zanatstvo...). Etnološki deo stalne postavke ukomponovan je u sledeće tematske celine: narodna arhitektura Vojvodine (ruralna) vojvođansko selo - privreda, tkanje i predenje kao oznaka delatnosti žene Vojvodine, stanovanja, običajni život i nošnje naroda Vojvodine. Postavka je smeštena u dvezgrade Muzeja u Novom Sadu. Pored stalne postavke, Muzej organizuje izložbe na određene teme - tematske izložbe - iz sopstvenih zbirki i gostujuće izložbe iz drugih muzeja iz zemlje i inostranstva.

    U sastavu Istorijskog odeljenja je i Zbirka primenjene i likovne umetnosti sa zbirkama stilskog nameštaja, satova i slika, srebrnine, stakla, porcelana, fajansa, ženskog ručnog rada iz oblasti primenjene umetnosti. Iz oblasti likovne umetnosti formirane su zbirke: zbirka umetničkih slika, grafika, skulptura, tapiserija i mozaika sa brojnim unikatima. Tematske izložbe: likovne umetosti, primenje umetnosti, autorske, ciklus 'Vojvođanski umetnici', gostujuće iz inostranstva. Izložbe slika - Sava Šumanović. Ciklus 'Vojvođanski umetnici': Jovan Bikicki, Petar Mojak, Štefica Radovanov, Vera Zarić, Giga Đuragić, Sava Stojkov; skulpture: Jovan Soldatović, Zoran Petrović. Gostujuće izložbe: Vincent Hohnik - Slovačka; Fric Mihalj i Kalmar Marton, skulpture - Mađarska; Janoš Kas - Mađarska. Primenjena umetnost iz zbirke Muzeja Vojvodine: satovi iz kolekcije satova Muzeja, ikone na staklu.

    Muzej Vojvodine
    www.novisad.rs
    Poruku je izmenio Cecara, 04.07.2012 u 09:13
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  6. #6

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Mesec italijanskog neorealizma

    Propratni program uz izložbu počinje sutra panel diskusijom o neorealizmu...
    Inače, neorealizam u umetnosti se razvio kao kulturni pokret tokom i nakon Drugog svetskog rata u Evropi, pre svega u kinematografiji i književnosti. Književne veličine poput Moravije, Alvara, Gramšija, Pavezea i drugih predstavnika neorealizma prvi su kritičari i aktivna opozicija fašizmu. U kinematografiji zadatak režisera je bio da se pričama i retorici režima suprotstavi direktnim kontaktom sa stvarnošću. Stoga su filmske priče smeštene uglavnom među siromašnom radničkom klasom i odražavaju teške ekonomske i moralne okvire života posle rata.

    STVARNOST - Muzej savremene umetnosti Vojvodine pokrenuo je još jedan veliki projekat pod nazivom Godine neorealizma. Ta izložba obuhvata italijansku fotografiju iz ovog plodnog umetničkog perioda, ali predstaviće i bogate prateće segmente iz oblasti kinematografije i arhitekture velikog broja autora.
    Godine neorealizma simbolično su postavljene kao jedinstvena prilika da ovdašnji ljubitelji fotografije pogledaju više od 200 radova čak 30 autora, od kojih su većina amateri. Osim toga, u okviru izložbe, koja je postavljena sinoć i trajaće mesec dana u zgradi MSUV-a u Dunavskoj 37, objavljen je i reprint originalne publikacije sa tekstovima teoretičara i kustosa, intervjuima sa fotografima i reprodukcijama slika.
    Propratni program uz izložbu počinje sutra panel diskusijom o neorealizmu i uticajima ovog pokreta na modernu umetnost i kulturu. Zatim, u dva termina, od 11. do 14. i od 18. do 21. novembra, biće organizovane projekcije najznačajnijih filmskih ostvarenja italijanskog neorealizma.
    Nakon toga, od 23. novembra do 3. decembra, na redu je izložba najznačajnijih arhitektonskih ostvarenja italijanskog arhitekte Karla Skarpe, takođe predstavnika pomenutog umetničkog pravca.
    Inače, neorealizam u umetnosti se razvio kao kulturni pokret tokom i nakon Drugog svetskog rata u Evropi, pre svega u kinematografiji i književnosti. Književne veličine poput Moravije, Alvara, Gramšija, Pavezea i drugih predstavnika neorealizma prvi su kritičari i aktivna opozicija fašizmu. U kinematografiji zadatak režisera je bio da se pričama i retorici režima suprotstavi direktnim kontaktom sa stvarnošću. Stoga su filmske priče smeštene uglavnom među siromašnom radničkom klasom i odražavaju teške ekonomske i moralne okvire života posle rata.

    Obavezna filmska literatura
    Italijanski neorealizam u kinematografiji poseduje stvaralački temelj sličan onom koji je u modernoj književnosti postavio Gistav Flober svojim romanima. Oslonce naracije i dramaturgije, osećaj za detalje i veličanstvenu završnicu elemente koji će u gledaocu pobuditi nagon ili neku metafizičku nameru da, saosećajući i poistovećujući se sa filmskim likovima, poželi da im pomogne i spasi ih, da o njima razmišlja, da ih zapamti i nešto nauči. Urednik ciklusa koji će biti prikazan u dva termina u Muzeju savremene umetnosti je novosadski kino-kolekcionar Petar Protić.

    Filmski program

    11 - 14. novembar
    (svako veče od 19 h)
    Opsesija: Demonski ljubavnici
    Režija: Lukino Viskonti
    Deca nas gledaju
    Režija: Vitorio de Sika
    Kradljivci bicikla
    Režija: Vitorio de Sika
    Ulica
    Režija: Federiko Felini

    18 - 21. novembar
    Prijateljice
    Režija: Mikelanđelo Antonioni
    Krik
    Režija: Mikelanđelo Antonioni
    Dvadeseti vek
    Režija: Bernardo Bertoluči
    Drvo za klompe
    Režija: Ermano Olmi


    24 sata
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  7. #7

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Muzej piva "Carlsberg Srbija"



    U Muzeju Vojvodine od 5. do 20. jula 2010. godine gostuje deo izložbenog materijala Muzeja piva 'Carlsberg Srbija' iz Čelareva, koji je dopunjen predmetima iz zbirke Poljoprivrednog muzeja u Kulpinu.

    Posetioci imaju jedinstvenu priliku da, kroz priču o ovoj pivari, u Novom Sadu upoznaju kratak istorijat jedne od najstarijih i najrazvijenijih industrijskih grana kod nas. Prva industrijska preduzeća u vidu manufakturnih radionica na području današnje Vojvodine bile su upravo pivare.


    Čuveni veleposednik, industrijalac i dobrotvor Lazar Dunđerski je 1892. godine u Čibu (današnjem Čelarevu) osnovao Pivaru. Početni kapacitet te pivare iznosio je 10.000 hl godišnje. Povoljni uslovi za gajenje ječma i hmelja omogućili su njen razvoj i proizvodnju Dunđerskovog i Čib piva.

    Posle smrti Lazara Dunđerskog 1917. godine, fabriku je nasledio njegov sin dr Gedeon Dunđerski, koji je nastavio proces modernizacije proizvodnje i poboljšanja kvaliteta piva.


    Na osnovu Zakona o nacionalizaciji iz 1946, Pivara je prešla u državno i društveno vlasništvo. Kontinuitet u proizvodnji piva održao se i u posleratnom periodu (Pivara 'Čelarevo', PIK 'Podunavlje', Pivara 'Čelarevo' A.D.), a danas posluje kao 'Carlsberg Srbija' d.o.o.

    Ova pivara se, osim čuvenim brendovima, može pohvaliti i muzejskom postavkom, na kojoj je prikazan njen istorijat i razvojni put. Posetioci se mogu upoznati sa tradicionalnim, starinskim načinima pravljenja, skladištenja i distribucije piva. Muzej je posvećen osnivaču Pivare Lazaru Dunđerskom. Muzej piva 'Carlsberg Srbija' otvoren je 2008. u krugu Pivare 'Carlsberg Srbija' d.o.o. u Čelarevu. Osnivači su uspeli da prikupe brojne i vredne predmete (fotografije, reklamni materijal, burad, flaše, krigle, ugostiteljski inventar), koji na najbolji način svedoče o kontinuiranom radu Pivare od njenog osnivanja do danas.

    Poruku je izmenio Cecara, 04.07.2012 u 09:14 Razlog: kodovi
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  8. #8

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Muzej u pokretu


    U zajedničkom vrtu Galerije Matice srpske i Spomen - zbirke Pavla Beljanskog otvorena izložba Petra Lubarde i Ivana Radovića koje su deo projekta "Muzej u pokretu" Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.



    Dok se rekonstruiše zgrada, Muzej savremene umetnosti ne gubi vreme - delove svojih zbirki prikazuje u gradovima Srbije.


    Petar Lubarda, Konji

    U Novom Sadu na Trgu galerija i u zajedničkom vrtu Spomen - zbirke Pavla Beljanskog i Galerije Matice srpske, otvorene su izložbe naših velikih slikara.

    Od apstrakcije do predela čulnosti, izložba Ivana Radovića u spomen zbirci Pavla Beljanskog i Hronika vizije Petra Lubarde u susednoj galeriji Matice srpske nanovo osvetljavaju opuse značajnih umetnika.

    Predstavljaju ih odabranim najpoznatijim slikama. Radovića tipično vojvođansko selo i dela iz ostalih stvaralačkih faza, Lubardu čuveni Guslar, Konji, Kosovski boj, ali i dragocene slike koje su im prethodile, ili nastajale posle njih.

    "Izložba je rezultat saradnje Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i Galerije Matice srpske", rekla je Tijana Palkovljević, upravnica Galerije Matice Srpske.

    "Ta dva umetnika sarađivala su u prošlosti i to veoma uspešno", navodi Jasna Jovanov, upravnica Spomen zbirke Pavla Beljanskog.


    Ivan Radović,Krošnja

    U obe institucije, za vreme trajanja izložbi, gosti će imati priliku da vide i filmove iz serijala Slikari i vajari RTS-a i čuju zapažanja čuvenog Lazara Trifunovića o Lubardi i Radoviću.

    Tokom rekonstrukcije zgrade Muzej savremene umetnosti je u pokretu. Deo zbirki prikazuje se u gradovima Srbije.

    RTS
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  9. #9

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Spomen zbirka Jovana Jovanovića Zmaja
    Sremska Kamenica



    Nastanak muzeja jednog od najvećih pesnika srpskog romantizma Jovana Jovanovića Zmaja (1833-1904) tesno je vezan za osnivanje i rad društva ''Zmaj'', koje je osmišljeno 1904. godine. Kuća u Sremskoj Kamenici, u kojoj je pesnik proveo poslednje godine života, adaptirana je i za javnost otvorena 1933. godine. Istovremeno otkriven je spomenik ''Deca čika Jovi'', rad vajara Stevana Stojanovića.

    Briga i staranje o ovom muzeju povereno je tada Leposavi Jovanović, poslednjem potomku porodice. Posle ratnih pustošenja Zmajev muzej je, u obnovljenom izdanju, ponovo otvoren 1957. godine, kada je i pokrenut festival dečije poezije ''Zmajeve dečije igre''.

    Od 1958. godine u sastavu je Muzeja grada Novog Sada.

    Stalna postavka koncipirana je tako da prezentuje manje celine – pesnikov porodični život, književni i javni rad, rad na dečijoj književnosti, Zmajeva dela objavljena nakon njegove smrti, knjige i časopisi književnika i naučnika o Zmaju i Zmaj kao lekar. U posebnoj zgradi nalaze se posleratna izdanja Zmajevih dela na jezicima naroda i narosnosti SFRJ, prevodi na poljski i ruski jezik, knjige i časopisi o Zmajevom književnom radu, kao i materijal Zmajevih dečijih igara održanih do danas.

    U parku memorijalnog muzeja smeštena je 1973. godine bista Ivana Meštrovića ''Zmaj i dete''. Treće izdanje monografije ''Zmajev muzej'' (1993) sadrži istoriju nastanka muzeja, pesnikovu biografiju, reprodukcije i katalog izloženih predmeta.

    (korišćen tekst iz ''Vodič kroz muzeje i galerije Vojvodine, autora Vladimira Mitrovića i Lidije Mustedanagić)


    Izvor: vojvodinaonline
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  10. #10

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    Manual ~ Muzej zaboravljenih umetnosti



    Manual-muzej zaboravljenih umetnosti sastoji se iz radionice za izradu predmeta od kože tradicionalnim metodama i novog Muzeja. U okviru zagovaranja svojih proizvoda (predmeta od kože) radionica je počela sa sakupljanjem predmeta iz naše bliske i dalje istorije. Danas, posle skoro dve decenije, fundus Manuala ima oko 150000 predmeta čiji je period nastanka lociran između dva svetska rata. Karakteristika svih ovih predmeta je, pre svega, njihova nepretencioznost sa muzeološkog aspekta. Naime, nije poznat preveliki broj Muzeja koji se bavi ovom količinom bizarnih predmeta. Manual je uspeo do sada da artikuliše preko 20 tema , a dopuna i zaokruživanje istih trajaće dok traje i Muzej. Neke od tema su: pakovanje (limene kutije, drvene kutije , kartonske kutije...), kafane (drvene gajbe, staklena ambalaža, točionica za pivo ...), kancelarije (sekreteri, stolice , klaseri, radne lampe, kancelarijski asesoar...), reklamni materijal (plakati, limene table, emajlirane table, pepeljare, štenderi...), film (filmski projektori, plakate, filmovi...), umetnost (slike, skulpture...), zanatstvo (stolari, berberi, sarači, šnajderi, šeširdžije, češljari ...), putovanja (koferi, torbe, razglednice, plakati ...), instrumenti i električni uređaji (merni instrumenti ,vage ,radio aparati...), medicina ( zubar, lekar, ginekolog...)

    Adresa: Bulevar despota Stefana 5, (Kineska četvrt), Novi Sad

    izvor: enjoynovisad


    Evo jednog, doduše starog članka o istom, od 6.11.2007. iz 'Dnevnika'


    Manual, muzej zaboravljenih umetnosti

    Novi Sad je nedavno postao prvi grad u Srbiji u kojem je otvoren prvi privatni muzej, a glavni krivac za taj, slobodno možemo reći, istorijski događaj za Novi Sad i kulturu naše zemlje, bio je vlasnik kompanije Manual Siniša Žarin, koji je svoju dugogodišnju ideju konačno i realizovao. Manual, muzej zaboravljenih umetnosti nalazi se na Bulevaru despota Stefana 5, poznatijem kao Kineska četvrt, u blizini Limanskog parka. Specifičan izložbeni prostor Muzeja zaboravljenih umetnosti, prema planu, trebalo bi da bude deo Muzeja savremene umetnosti, čija je izgradnja planirana upravo u neposrednoj blizini prvog privatnog, Manualovog muzeja.
    S obzirom na to da je Muzej zaboravljenih umetnosti nastao pre svega zahvaljujući podršci direktora Muzeja savremene umetnosti Živka Grozdanića, prvi rezultati saradnje jedne državne i jedne privatne kulturne ustanove viđeni su već pretprošlog vikenda. Tada je u neobičnom muzejskom prostoru u Kineskoj četvrti otvorena je izložba In site, koju je Grozdanić otvorio i na kojoj su izloženi radovi nastali u Vojvodini, tokom devedesetih godina prošlog i početkom ovog veka.
    Pomenuta izložba završava se 9. novembra, a potom će te izložene radove u Muzeju zaboravljenih umetnosti zameniti samo neki od brojnih eksponata iz privatne kolekcije kompanije Siniše Žarina koje je vredno sakupljao prethodnih dvadeset godina.
    - Do sada smo sakupili više od 150.000 predmeta sa područja Vojvodine, a svi oni oslikavaju našu blisku, odnosno daleku prošlost. Poslednje tri godine, svakodnevno dvoje-troje ljudi iz naše firme vredno klasifikuje, fotografiše i obrađuje sve predmete, ali još uvek nismo uspeli da tačno izračunamo koliko ih zapravo posedujemo. Većina tih predmeta će biće izložena u Muzeju, ali nažalost ne baš svi, jer muzejski prostor nije dovoljno velik kaže u razgovoru za Dnevnik vlasnik Muzeja zaboravljenih umetnosti Siniša Žarin.
    Jedna od oblasti kojima će se prvi privatni muzej baviti je izdavaštvo, a među prvima biće izdata knjiga fotografija. Naime, Manual je vlasnik preko 500 slika između dva rata, koje će kataloški biti obrađene.
    - Sve je to obrađeno sa likovnog i dizajnerskog aspekta, neke su radili poznati dizajneri i slikari iz tog vremena. Naša knjiga će imati oko 300 strana, sa preko 1000 fotografija, čiji je autor Nenad Marjanović, modni fotograf koji je proglašen za najboljeg modnog fotografa za 2007. godinu. Okupili smo interesantnu ekipu entuzijasta, a na knjizi je radilo preko 20 ljudi. Trudimo se da energiju mladih umetnika koji su tek završili akademiju usmerimo na pravi put i da im približimo ovu estetiku koja nas fascinira kaže naš sagovornik.
    Siniša kaže da slučajnost više ne postoji, te da je ozbiljan hobi dostigao nivo profesionalizma.

    - Da bismo nastavili tim tempom, naš prvi zadatak bio je otvaranje muzeja, u kojem će se naći samo deo od hiljadu i više eksponata. Uskoro ćemo postaviti sajt Muzeja zaboravljenih umetnosti, kako bi svako uvek imao pristup i mogao da vidi šta se dešava u muzeju. Želimo da budemo vrlo posećen, komercijalni muzej, a ostaće tajna kako to nameravamo da postignemo kaže Žarin i dodaje - mi smo svih ovih godina besomučno bacali ljudima rukavicu u lice, pokušavajući da isprovociramo ambijent i okruženje, ne bismo li naterali nekoga da razmišlja slično kao mi. Međutim, bezuspešno, jer su institucije malo zabajatile, a ljudi koji u njima rade su postali previše inertni smatra Žarin.
    Sanja Ignjatovic

    Spas u novom zakonu o kulturi

    Direktor Muzeja savremene umetnosti Živko Grozdanić u izjavi za Dnevnik kaže da bi izgradnja novog Muzeja, pored Manualovog, trebalo da počne 2009. godine i to na površini od 10.000 kvadratnih metara. - Od Grada smo dobili prostor, a Pokrajina će finansirati izgradnju. No, sada je najvažnije da smo dobili prvi privatni muzej, u kojem ćemo prikazati najnovije radove umetnika iz Vojvodine kaže Grozdanić. On velike nade poklanja na Nacrt zakona o kulturi, koji bi do januara trebalo da bude usvojen. Novi zakon, naglašava direktor Muzeja savremenih umetnosti, veoma je važan za sve koji se bave umetnosšću, pre svega zbog činjenice da će njime privatne i javne institucije biti izjednačene, a kultura posle toliko godina depolitizovana.

    Radionica kao muzej

    Siniša Žarin je prethodnih 20 godina vredno sakupljao najrazličitije eksponate u Vojvodini i njima je bukvalno preplavio radionice u kojima je Manualova proizvodnja, te taj prostor više liči na muzej nego na radionicu. Bukvalno je svaki kutak, svaki pedalj radionice popunjen predmetima koji oslikavaju prošlost Vojvodine. Mogu se tu videti stari satovi, ventilatori, torbe, kosilica za travu, držači za kišobrane, televiziori i radio uređaji, staklene flaše, kuhinjski aparati iz Drugog svetskog rata i brojni drugi eksponati. Osim toga, soba na spratu pretvorena je u biblioteku, sa bogatom litereturom iz umetnosti. Studenti Akademije umetnosti svakodnevno dolaze u tu biblioteku i pozajmljuju knjige.
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  11. #11

    Odgovor: Muzeji u Novom Sadu

    “Istorija umetnosti – za početnike” u Muzeju Vojvodine

    Od srede, 4. jula, u Muzeju Vojvodine počinje ciklus predavanja “Istorija umetnosti – za početnike”.

    Prvi ciklus, koji će trajati tokom jula, posetiocima će pomoći u traženju odgovora na pitanje “zašto su baš oni – Mikelanđelo Buonaroti, Rembrant, Van Gog i Pikaso – označeni kao geniji pojedinih epoha”.

    Na predavanjima će biti reči o tome kako su se našli u svetu umetnosti, u kojim uslovima i kako su stvarali, kako su živeli, koja su im najznačajnija dela… Posebno zanimljiva će svakako biti predavanja o tome na šta bi trebalo obratiti pažnju kada se nađete ispred umetničkog dela u nekom od svetskih muzeja ili galerija.

    Prva radionica posvećena Mikelanđelu Buonarotiju održaće se u sredu, 4. jula, u 19 časova, u Muzeju Vojvodine (Dunavska 35).

    Radionice vode Slađana Velendečić, kustos pedagog i Milica Bogosavljević, istoričar umetnosti.

    Izvor: RTV
    Poruku je izmenio Cecara, 04.07.2012 u 09:16
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Slične teme

  1. O Novom Sadu
    Autor Najgora u forumu Novi Sad
    Odgovora: 53
    Poslednja poruka: 10.07.2015, 22:31
  2. GSP u Novom Sadu
    Autor Lady S u forumu Novi Sad
    Odgovora: 118
    Poslednja poruka: 29.01.2015, 19:40
  3. Noćni život u Novom Sadu
    Autor Kunic u forumu Novi Sad
    Odgovora: 52
    Poslednja poruka: 02.08.2011, 15:59
  4. Nevreme u Novom Sadu
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 13.06.2008, 11:20
  5. Di-džej zvezde u Novom Sadu
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 23.11.2007, 12:30

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •