SRBOBRAN
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Opština Srbobran se nalazi u Vojvodini i zauzima središnji deo Bačke na površini od 284 kvadratna kilometra. Opštinu čine 3 naselja: Srbobran, Turija i Nadalj. Srbobran kao grad, najveće je i najbrojnije naselje istoimene opštine. Turija i Nadalj su seoska naselja. Većim delom grad leži na levoj, a manjim na desnoj obali Velikog bačkog kanala. Sa severa i istoka opasan je meandrom rečice Krivaje koja se nešto istočnije od Srbobrana uliva u Veliki bački kanal.
Geografski položaj Srbobrana je veoma povoljan. Sem vodenog puta Velikim bačkim kanalom kojim je preko Dunava i Tise povezan sa svetskim vodenim putevima, kroz njega prolaze i dva veoma značajna suvozemna puta koja se ukrštaju u samom centru grada. Meridijanskog pravca je Internacionalni put koji povezuje jug sa severom naše zemlje, odnosno srednju i južnu Evropu. Uporedničkog pravca je put koji povezuje Podunavlje sa Potisjem. Isti, uporednički pravac, pokraj južne ivice naselja ima i železnička pruga Sombor-Bečej.
Ovako povoljan geografski položaj i blizina glavnog grada Vojvodine Novog Sada, uticala su da se Srbobran razvije u jedno od većih naselja u Vojvodini.
PRIRODNE ODLIKE OPŠTINE SRBOBRAN
Prirodne uslove u opštini Srbobran čine plodno zemljište više lesne zaravni i niže lesne terase, umerena kontinentalna klima i obilje voda. Ovi uslovi predstavljaju izuzetno povoljne geografske odlike, kako za ljudske aktivnosti, tako i za njihovo stanište.
Najveće prirodno bogatstvo opštine Srbobran je izuzetno kvalitetno poljoprivredno zemljište. To zemljište po pedološkom sastavu čine cernozemi i livadske crnice na lesnoj podlozi.
Od podzemnih voda, najveći značaj imaju termalne vode sa povoljnom temperaturom, ali se one za sada nedovoljno koriste. Površinske vode se uglavnom koriste za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, a Veliki bački kanal i za saobraćaj. U površinske vode se ubrajaju: rečica Krivaja, Veliki Bački kanal (u sastavu hidro sistema Dunav-Tisa-Dunav) i bare medju kojima je najpoznatija Beljanska.
Teritorija opštine Srbobran je siromašna mineralnim sirovinama. Pronadjene su izvesne količine nafte i znatnije količine gasa koji se eksploatiše. Od nemetalnih sirovina, tradicionalno se koristi ciglarska glina.
IME NASELJA
Sva tri naselja u opštini su imala burnu istoriju. Uz to, grad Srbobran nije uvek imao današnje ime. Do 1904 Srbobran je nosio sledeće nazive:
St. Tamas
Szt. Tamas
Sent Tomas
Szent Tomas
Sentomaš
Szenttamas
Bacs. Szent Tamas
Bac. Senttamas
Prema pisanim izvorima na madjarskom jeziku, u povelji o dodeljivanju plemstva iz 1751. godine, za doprinos pobedi nad Turcima u bici kod Sente, uz prezime Nikolić stavljeno je i Srbogradski, što znači da se ondašnji Sentomaš nazivao i Srbograd i bio preteča današnjem imenu Srbobran.
Od 1904. do 1918 godine, Srbobran je nazivan Sentomaš, što prevedeno na srpski jezik znači Sveti Toma. Naziv Sentomaš, Srbobran je imao i za vreme četvorogodišnje madjarske fašističke okupacije od 1941. do 1944. godine.
Od 1918. godine, Srbobran nosi svoje današnje ime, dobijeno po šancu koji je 1848. godine gradjen za odbranu naselja kod današnje Srbobranske ulice. U pomenutom šancu nalazili su se Srbijanci, pa je zbog toga šanac nazvan "srbijanski", a potom i "Srbobran". Po tom šancu, naselje je dobilo današnje ime Srbobran.
Pojedini delovi Srbobrana nazivaju se i sada starim imenima: Unčić, Kać, Tuk, Begluk, Staro vašarište, Dodinci i Jankovci.
Turija je svoje ime dobila po rečici Turiji, desnoj pritoci reke Drine, odakle su došli prvi stanovnici Turije.
Nadalj za poreklo svoga imena ima više verzija. Najverovatnija je ona da je Nadalj svoje ime dobio po pustari koju su naseljivali kmetovi.