Pančevo - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 41 od ukupno 41

Tema: Pančevo

  1. #31

    Odgovor: Pančevo

    Citat ELA kaže: Pogledaj poruku
    Turkmen, fotografije su super .... i moram priznati, da mi je Pancevo mnogo lepse nocu

    Ne sekiricaj se za kvalitet slika - neke su mi upravo zbog toga, veoma lepe npr. "Зграда на углу Браће Јовановића и Димитрија Туцовића" deluje kao da je neko umetnicko delo, a ne fotografija


    ps. zapalo mi za oko, da na fotkama "nema zive duse"..... u koliko sati si ti to fotkao?
    Hvala, hvala Ta zgrada možda i bolje igleda noću, ne vidi se kakva je fasada tj u kakvom je stanju. A i na zgradi na ulazu u Narodnog fronta sam kamuflirao grafite (malo sam falsifikovao tu sliku i sliku Sv Florijana).

    U koje doba sam slikao, ne pitaj Radni dan posle 2:00 tada nema žive duše i fotkaš kako hoćeš i odakle hoćeš. Samo oni iz higijene su me gledali kao da sam sa Marsa pao... a za dnevne fotke najbolje nedeljom rano ujutru dok još svi spavaju. Niko ti ne smeta. Mada je to za noćno slikanje mnogo bitnije. Biće još slika kada budem našao slobodnog vremena.



  2. #32

    Odgovor: Pančevo

    Juzni Banat,Pancevo grad koji je ekonomski iza Vrsca.Nikad nisam gotivio Pancevo pre svega zbog njihove bliskosti Beogradu koja ih je unistila.Dokazi na sve strane.
    Vrsac ne zato sto je moj grad,je daleko bolji za zivljenje nego Pancevo.

  3. #33

    Odgovor: Pančevo

    Potseca me na jednu pesmu koju mnogo volim...
    ...Kad sam krenuo u Pancevo, zivot me prvi put naceo...
    Ne poznajem ovaj grad,ali eto zbog muzike,vec ga volim !

  4. #34

    Odgovor: Pančevo

    Gimnazija Uroš Predić Pančevo



    Snimak iz 2002. pre obnove fasade


    Počeci pančevačke gimnazije vezuju se za prvu polovinu 19. veka, kada je carskim ukazom osnovana trorazredna "Carsko-kraljevska glavna škola" (Oberschule ili Hauptschule). Tridesetih godina pančevački ugledni trgovci, Toma Sandulović i Ignjat Barajevac, zaveštali su imanja opštini u kulturne svrhe. Od njihovog novca osnovani su fondovi koji će u kasnijim godinama imati veliki uticaj na razvoj ove obrazovne ustanove. Uspenska crkva ponudila je zemljište za izgradnju škole. 1851. godine postojeća škola pretvorena je u "Carsko-kraljevsku nižu realku". Osam godina kasnije, ovoj školi dodato je i jedno odeljenje jednogodišnje praktične škole. Zgrada škole izgradjena je 1859. godine. Uvođenjem V i VI razreda 1863. škola se pretvara "Carsko-kraljevsku višu realku", što se danas smatra godinom nastanka škole. Činjenica je da je pančevačka realka u to vreme bila jedna od najcenjenijih škola u carstvu, što dokazuje i uspeh njenih đaka na izložbi u Parizu 1867. i fakultetima u Nemačkoj i Švajcarskoj. Nakon austro-ugarske nagodbe, škola 1872. menja naziv u "Ugarsko-kraljevska državna viša realka", a od 1881. godine, kada je otvoren I razred, postaje "Ugarsko-kraljevska drzavna realna gimnazija". Po otvaranju svih 8 razreda 1888, škola postaje i zvanično "Ugarsko-kraljevska drzavna visa gimnazija". Iste godine sagrađena je i zgrada škole, koja i danas služi u iste svrhe. Ono što je odlikovalo rad škole u ovom periodu bio je stalni pritisak prvo austrijskih, pa onda i mađarskih vlasti na domaći (većinom srpski)živalj. O tome govori činjenica da je u određenim periodima zvaničan jezik bio isključivo mađarski. Od 1872. godine pančevačku gimnaziju pohađao je i naš poznati fizičar Mihajlo Pupin, kasnije direktor Kolumbija koledža. Njegov savremenik, slikar Uroš Predić, maturirao je 1876. u ovoj školi. U to vreme u gimnaziji su se izučavali sledeći predmeti : veronauka, latinski jezik sa književnošću, grčki jezik sa knjževnošću, nemački jezik sa književnošću, geografija, istorija Mađarske, opšta istorija, pripreme iz filozofije (psihologija i logika), matematika, prirodopis (biologija i hemija), fizika, geometrija, nacrtna geometrija, lepo pisanje i fizičko vaspitanje sa elementima vojnih vežbi. Početkom Prvog svetskog rata zgrada Gimnazije pretvorena je u vojnu bolnicu. Od 1915. do 1918. škola radi u prostorijama Srpskog veroispovednog zabavišta i Srpske devojačke škole.

    Posle rata nastaju problemi - nastava je obustavljena zbog manjka ogreva, nestručnog kadra i nedostatka knjiga. Epidemija šarlaha napada školu, pa je i zbog toga prekidana nastava. Bez obzira na sve, Gimnazija preživljava. Godine 1934. škola dobija dodatne prostorije u neposrednoj blizini glavne zgrade (Ulica Vuka Karadžića). Kao profesor, doduše fizičkog, u ovom periodu radio je Miloš Crnjanski.

    Okupacija 1941. unosi promene i u živote pančevačkih gimnazijalaca. Kompromitovani profesori i učenici (u demonstracijama 27. marta) bili su streljani. Đaci jevrejske nacionalnosti izbačeni su iz škole.Gimnazija je i dalje uz manje prekide radila, doduše skraćeno i nekvalitetno. Uz srpski, zvaničan jezik bio je i nemački. Po naredbi nemačke vlasti , Gimnazija je iseljena iz svoje zgrade i premeštena na Starčevački put, pa odatle u Ulice vojvode Bojovića. Učionice su postojale i u zgradi Osnovne škole Branko Radičević, u Ulici doktora Kasapinovića, Svetozara Miletića i Braće Jovanovića. Nedićeva vlast uspeva da izdejstvuje izvesne reforme u školstvu, što je donekle popravilo situaciju u školi. Mnogi učenici i profesori Gimnazije stradali su u toku rata, o čemu svedoči spomen - ploča na ulazu u školu.

    Posle rata, situacija se stabilizovala. Reformom 1950. ukida se osmogodišnja gimnazija, a 1958. škola dobija naziv koji i sada nosi - "Uroš Predić". Do 1959. godine pančevačka gimnazija bila je opšta, ali se te godine otvaraju dva smera : prirodno-matematički i društveno-jezički. Sredinom sedamdesetih godina reforme u školstvu donele su novu podelu smerova i drugi naziv. Ove reforme su bile (srećom) kratkog veka, pa se stanje ubrzo vratilo u normalu.
    Gimnazija Uroš Predić Pančevo, danas predstavlja jednu od najboljih škola, ne samo u Banatu, već i u celoj Srbiji. Ovaj podatak potvdjuju uspesi njenih učenika na svim poljima od nauke do sporta. Priznanje ovih uspeha je i poklon Fonda za otvoreno društvo - 9 računara za opremanje kabineta za informatiku, koji se dodeljuje najboljim školama.

    Ukazom Vlade Republike Srbije iz avgusta 1997. zgrada Gimnazije stavljena je pod zaštitu države.



  5. #35

    11 Odgovor: Pančevo

    Pa slikaj sad gimnaziju kakva je, a ne kakva je bila pre 8 godina!!!!



    Pozzz
    Choose to know!!!

  6. #36

    Odgovor: Pančevo

    Slikao je Nenad, samo par strana unazad



  7. #37

    Odgovor: Pančevo

    Pančevo – Pančevci su se potajno nadali da će njihov grad postati „srpski Holivud”. Kada je u leto 1987. ovde stigao producent Karlo Ponti sa suprugom Sofijom Loren i sa tadašnjim gradonačelnikom utanačio uslove o izgradnji kulisa za snimanje televizijske serije i filma „Mama Lučija“, zavladala je prava pomama tvrdnji kako je Pančevo grad koji filmadžije ne zaobilaze.

    Između stare i napuštene železničke stanice i Tamiša nikao je za nekoliko nedelja filmski Njujork iz tridesetih godina prošlog veka. Ponti obavio posao i otišao, a ostale su priče.

    Dve naredne godine Pančevci su odbijali da sruše kulise filmskog Njujorka, nadajući se da je to dovoljno da ovde dođu da snimaju i drugi. Godinu dana posle „Mama Lučije“ snimao je tu Darko Bajić „Zaboravljene“, a TV Novi Sad jednu epizodu iz serijala „Varošarije“, a onda su kulise počele da trule i padaju same. I danas možete čuti nekog Pančevca kako tvrdi da je „Njujork“ na Tamišu valjalo sačuvati, makar kao turističku atrakciju (?!).

    No, iako je vetar nade da će Pančevo zameniti tada već zaboravljeni Filmski grad u Košutnjaku prohujao sa Pontijem, istina je da je to, posle Beograda, najviše slikan naš grad. Petoro pančevačkih entuzijasta: Radiša Stanišić, Nenad Živković, Ljubomir Radovanović, Aleksandar Stanojlović i Anđelija Cvetić objavili su nedavno knjižicu „Pančevo u kadru“, sa popisom 54 filmska i televizijska projekta koji su u celini ili delom od 1956. do danas realizovani u Pančevu.

    – Tokom nekoliko meseci istraživanja, zatražili smo pomoć, preko Interneta, sedam stotina Pančevaca, ne bismo li otkrili nešto što nismo znali. Javilo nam se pedesetak, ali je sada izvesno da spisak svega što je snimano u Pančevu nije konačan. Na samoj promociji knjige dobili smo podatke o nekoliko filmskih projekata realizovanih u Pančevu za koje nismo znali – kaže Nenad Živković.

    Počelo je 1956. sa dve velike koprodukcije: „Mihajlo Strogov“ i „Čuvaj se, La Tur“. Prvi je režirao Karmine Galone a drugi Žorž Lampin. Još se mnogi Pančevci sećaju da su statirali u ovom drugom, koji je sniman na terenima blizu Jabuke. Uživali su u kostimima, kojih je za La Tura napravljeno deset hiljada. Za potrebe sovjetsko-jugoslovenske koprodukcije „Aleksa Dundić“, 1958. godine, Pančevo je „glumilo“ Voronjež.

    Prvi domaći film sniman u Pančevu 1956. godine bio je „Partizanske priče“ Stoleta Jankovića, a u starom jezgru grada, još uvek poprilično urušenom, snimani su neki od kultnih domaćih filmova: „Skupljači perja“ 1967. Aleksandra Petrovića, „Kad budem mrtav i beo“, takođe 1967, Živojina Pavlovića, „Ko to tamo peva“ 1980. i „Maratonci trče počasni krug“ (1982) Slobodana Šijana. Na Tamiškom kupalištu sniman je 1983. „Balkan ekspres“ Branka Baletića. Kafanu „Bel epok“ „glumile“ su prostorije Ribolovačkog društva „Marko Kulić“.

    Godine 2008. polovina Ulice Petra Drapšina, u centru Pančeva, „preobučena“ je kulisama da bi tu Lilijana Kavani snimala TV film „Ajnštajn“.

    U selima kraj Pančeva, posebno na obroncima Peščare, mnogo je snimano. „Pukovnica“ Đorđa Kadijevića u Dolovu, „Hitler iz našeg sokaka“ Vladimira Tadeja u Glogonju, „Salaš u malom ritu“ Branka Bauera u Omoljici. Godine 2009. u Pančevu je snimljen prvi srpski zombi film „Zona mrtvih“ Milana Konjevića i Milana Todorovića, a poslednji na listi su ove godine snimani „Koriolan“ Ralfa Fajnsa i domaći „Šišanje“ Stevana Filipovića.

    Gradske vlasti su ovih dana najavile da će konačno početi davno najavljivana obnova starog pančevačkog jezgra koje je toliko bilo privlačno filmadžijama, a ekipa koja je napravila „Pančevo u kadru“ nagoveštava da će napisati knjigu sa potpunijim spiskom filmova ovde snimljenih i pričama sa snimanja. Hoće li novo „staro Pančevo“ biti privlačno za slikanje kao ovo polurazrušeno, videće se, ali priča o „srpskom Holivudu“ u Pančevu ostala je, ipak, samo pusta želja.

    Miodrag Šašić http://www.naslovi.net/2010-12-11/po...olivud/2181797
    Poruku je izmenio Gang Green, 22.03.2011 u 00:25
    Lajte kere varosanke....

  8. #38

    Odgovor: Pančevo

    Pročitala sam sve postove.Svašta nešto sam videla i naučila.O ovom gradu ću ipak iz mog ugla.

    Pošto sam živela i školovala se u Beogradu, Pančevo mi je bilo blizu( čak sam imala i drugarice koje su odatle i pričale su mi dosta o njemu) ali me put nikad nije naveo tamo.
    Jednog toplog leta u predvečerje obrela sam se u Pančevu i zaljubila se u ovaj grad na prvi pogled.Sve mi je tamo bilo lepo i sve mi je nekako bilo blisko iako sam prvi put došla u taj grad.Ljudi su bili prijatni,predusretljivi,opušteni ,normalni.Arhitektura me nije "napadala" kao u Vršcu taj gotski stil sa masom nekih narogušenih djavola po zgradama i na katedrali.Sve je bilo blizu,podeljeno u neke prijatne celine bez odudaranja u visini gradjevina.Mnogo zelenila,mnogo klupa i kanti za smeće.Mogo sadržaja za decu i prijatnih ambijenata za popodnevnu ili večernju kafu.Sve institucije ne mnogo udaljene jedna od druge.Opisala sam samo ukratko doživljaj tog grada.
    Od tada volim da se vraćam u njega.Kada dodjem osećam se kao da sam došla kući.
    Pančevo je jedini grad u kome bih (pored ovog u kom sam sad)mogla da živim i da mi to prija.

    Kako reče Mika: Pančevo-to je kad se vratiš...
    O da! Čuda su moguća,ako dovoljno jako veruješ u njih

  9. #39

    Odgovor: Pančevo

    Citat Turkmenbashi kaže: Pogledaj poruku
    Da ubacimo još malo fotografija...
    Preobraženska crkva
    Nalazi se u gornjem gradu, gotovo na samoj obali Tamiša. Kada dolazite iz pravca Beograda, čim siđete sa mosta na Tamišu, prva raskrsnica levo. Odluka o zidanju nove crkve doneta je 1848 godine, a tek 1873 položen je kamen temeljac (te se taj godina uzima kao godina nastanka sadašnje Preobraženjske crkve). Projekat je dao arhitekt Ivačković, a radove su izveli Franjo Erlmajer iz Beograda i Mihajlo Tomić iz Pančeva. Crkva je osvećena 18 decembra 1878 godine. Toranj je visok 41 m, crkva je visoka 36 m, a dugačka 25.2 m i široka 18.3 m. Neovizantijski stil crkve bio je samo početak određenih umetničko-političkih strujanja koja su pripremala sporo, ali sigurno, ujedinjenje Srba s jedne i druge strane Save i Dunava. Ivačkoviću pripada zasluga što je prvi uneo elemente novih nastojanja, koja su u suštini bila romantičarska. Unutra se nalaze brojne vredne ikone a i sam ikonostas, rad Uroša Predića je od ogromne vrednosti.
    Umesto nestalih slika u postovima, evo novih:

    Ime: p.jpg Pregleda: 473 Veličina: 168.5 KB

    Ime: p (1).jpg Pregleda: 484 Veličina: 185.9 KB

    Ime: p (3).jpg Pregleda: 728 Veličina: 211.9 KB

    Ime: p (2).jpg Pregleda: 379 Veličina: 212.4 KB

    Ime: p (4).jpg Pregleda: 433 Veličina: 141.2 KB Ime: p (5).jpg Pregleda: 429 Veličina: 127.3 KB

    Ime: p (6).jpg Pregleda: 517 Veličina: 118.7 KB Ime: p (7).jpg Pregleda: 453 Veličina: 101.7 KB

    Ime: p (8).jpg Pregleda: 428 Veličina: 203.0 KB

    Ime: p (9).jpg Pregleda: 354 Veličina: 171.8 KB

  10. #40

    Odgovor: Pančevo

    Панчевачка општина. Поред Дунава
    Ime: 11995537_10204918162054116_570103498_n.jpg Pregleda: 433 Veličina: 52.9 KB
    Пас ће те увек разумети

  11. #41

    Odgovor: Pančevo

    ŠMINKANJE NA GIMNAZIJSKOM TRGU

    Pred novu 2016.godinu zadesio sam se na znamenitom Gimnazijskom trgu Pančeva, jezgru varoši sredinom XVIII veka.
    Čini mi se da sam bio medju malobrojnima koji su shvatali da se baš tada odvijao dogadjaj koji se može videti jednom ili nijednom u lljudskom veku - menjan je brojčanik na satu rimokatoličke crkve sv. Karla Boromejskog...

    Ime: r.jpg Pregleda: 378 Veličina: 310.7 KB
    Pogled prema crkvi sv. Karla Boromejskog na Gimnazijskom trgu iz parka na Trgu kralja Petra I, kako se sada zove .

    Ime: r (1).jpg Pregleda: 309 Veličina: 253.1 KB
    Nisam doznao da li je to prva obnova brojčanika od postavljanja sata.


    Ime: r (2).jpg Pregleda: 327 Veličina: 109.4 KB Ime: r (3).jpg Pregleda: 250 Veličina: 142.1 KB

    Ime: r (4).jpg Pregleda: 332 Veličina: 320.4 KB
    Alpinisti su ovaj posao obavili na sve četiri strane.

    Ime: r (5).jpg Pregleda: 244 Veličina: 277.5 KB
    Istovremeno je peskarenjem čišćen i kip svetog Trojstva podignut ispred katoličkog samostana 1870. koji je uz crkvu. Na samostanu je uklonjen stari malter, a da li je u medjuvremenu od mog slikanja i omalterisana zgrada, ne znam.

    Ime: r (6).jpg Pregleda: 273 Veličina: 244.6 KB

    Ime: r (8).jpg Pregleda: 314 Veličina: 270.1 KB
    Na trgu je lep trostrani pano sa opisom znamenitosti koje se tu nalaze. Ooovo je detalj sa panoa.

    Ime: r (7).jpg Pregleda: 283 Veličina: 236.0 KB
    Gimnazijski trg je bio i scenografija u više filmova i TV serija.

    Ime: r (9).jpg Pregleda: 249 Veličina: 218.3 KB
    Gimnazija nosi ime slikara Uroša Predića. Bista je pored ulaza.

    Ime: r (10).jpg Pregleda: 248 Veličina: 302.1 KB

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •