Vršac - Strana 4
Strana 4 od 5 PrvaPrva ... 2345 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 46 do 60 od ukupno 61

Tema: Vršac

  1. #46

    Odgovor: Vršac

    Ljudi ovo je dobro,bolje ne moze

  2. #47

    Odgovor: Vršac

    Crkva Sv. Gerharda nije katedrala, jer u Vršcu nema biskupa. Katedrala je u hrišćanskoj terminologiji crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju stolicu, odnosno sedište i obavlja verske obrede.
    Nije ni bazilika, kako je često pogrešno nazivaju. Druga je po veličini katolička crkva u bivšoj SFRJ, odmah posle zagrebačke katedrale.
    "The trouble with programmers is that you can never tell what a programmer is doing until it’s too late"

  3. #48

    03 Odgovor: Vršac

    Некада, чак не ни тако давно, добронамерни је пролазник кроз центар "лепе вароши" могао да шета мирним улицама, крај достојанствених кућа и ужива у хладу крошњи, пролетње разлисталих или

    оденутих у шарено, јесење рухо, да слути дух прошлих времена ослобођен тензија тзв. модерног, ужурбаног живљења. Истини за вољу, није било могуће не запазити ожиљке које су градском језгру задали "савремени" солитер познат као "робна кућа" и рогобатан хотел. Нажалост, текуће грађевинарске егзибиције ударнички настављају херостратски посао уништавања и обесмишљавања градске прошлости. Да ли то савременици заиста толико мрзе и презиру своје претке са ових простора - уколико су их уопште имали - или су њихова самољубивост и сујета такви да градњом споменика својој величини желе, још за живота, да закораче у бесмртност? Постоји ли и другачији начин да се живи у миру са прошлошћу, садашношћу и временима која долазе?
    Одговор на ова питања лако се може наћи уколико се ишета из центра у "обичан" Вршац, тамо где не живи нико битан тренутној власти. Та је периферија мало (мало више!) запуштена, на њој се ништа не гради у име општег прогреса, сијалице на бандерама ретко се мењају, не поправљају се ни тротоари, а стуб ограде моста преко запуштеног потока (приручне депоније) несметано пада јер нико о томе неће и не жели да брине. Тамо, у такозваном паорском крају, поносно стоје старе кући са својим оригиналним капијама и прозорима и њима таквима није тешко да, као од шале, прескоче век служења генерацијама својих станара. Можда зидови нису превише равни за данашње стандарде, нема модних (и модерних) детаља - са све алуминијумском столаријом! - али има топлине и душе. И има жеље да се потомцима остави нешто вредно, да се сопствено постојање и трајање обележи градњом која ће бити по мери људи, која ће бити корисна и ваљана и дуго пошто њених градитеља више не буде на лицу земље. Ти вредни и скромни људи ће остати у сећању своје деце, рођака и комшија а ко се сећа дичних градитеља солитера? Овај природни (редо)след најбоље се чита у оној народној: Ово је секира мога деде - тата јој је променио дршку, а ја ушице.
    Градитељ обичне паорске капије са вршчанске периферије, која је умела да пропусти и прими пуна кола блага скинутог са њива или кола балеге којима ће се нађубрити испоштена земља како би и догодине дала плод, кроз коју су прошли и свадбарски фијакер и ковчег са покојником, скромно је на попречној греди уписао своје иницијале "ЖП" и између њих годину градње - 1901. Мада се фарба на капији љушти она је сигурним, стаменим кораком ушла у свој други век спремна да се носи са временским приликама и неприликама, да брани своје укућане и њихову муку. И уколико чељад не буде бесна она ће своју улогу, због које је подигнута, и надаље испуњавати.
    Но, ако се нове генерације Вршчана угледају на "вредне" општинске неимаре и визионаре, уместо чувања старина ближе ће им бити рушење без реда и оправдања. Станари времешних кућа неће се осећати почаствовани што су наследили дела својих родитеља и неће их чувати и сачувати са потомке. Уместо поноса такви ће се стидети старина и уништавати их изневеравајући тако дух малих градова и варошица у којима, за разлику од велеграда, има (или би требало да буде) места за живот који поштује своју околину и прошлост, а насртљиву и превртљиву савременост посматра са задршком. Управо из тог разлога, варошице јесу заводљиве и племените средине. Када им се тај ореол уништи постаће само сива места за становање која, ма колико се трудила, заостају за блиставим градовима будућности.
    У варошима каква је Вршац прогрес не подразумева рушење и сечење већ поштовање капија које су напуниле 110 година, паркова и дрвореда који спутавају подивљалу кошаву и блаже летњу жегу или старих кућа које памте прошле векове. Без патине прошлих времена неће бити више Лепе вароши.
    Ко ово не разуме тај не зна ништа о месту у коме живи свој век.
    Nikad ne raspravljajte s budalom, ljudi možda neće primjetiti razliku.

  4. #49

    12 Odgovor: Vršac

    Nikad ne raspravljajte s budalom, ljudi možda neće primjetiti razliku.

  5. #50

    01 Odgovor: Vršac

    Izvor: Blic

    Simboli masona na fasadama
    Aleksandar Čupić | 30. 01. 2011. - 00:02h

    VRŠAC - Da je slobodnih zidara nekada bilo u Vršcu svedoče brojni simboli na kulturno-istorijskoj baštini grada. Da li savremena arhitektura ukazuje da su masoni i danas ugledni stanovnici ovog starog banatskog grada, međutim, zbog tajnovitosti, otvoreno je pitanje.

    Akademski slikar i poznavalac istorije mr Tomislav Suhecki kaže da ne treba svako trouglasto pročelje proglašavati masonskim uticajem, ali potvrđuje da su slobodni zidari ostavili značajan trag u razvoju Vršca.

    Zapisano je da je 1875/76. godine postojala tajna loža “Egalitas”. O njihovom postojanju svedoče simboli na fasadi grandiozne Železničke stanice, daleko kapitalnijeg zdanja nego u drugim varošima tadašnje Evrope.

    - Pitanje je koliko bi Vršac zaista bio napredan u doba austrougarske vladavine da nije imao građane koji su bili članovi masonskog pokreta, istovremeno i velike lokalpatriote. Njihova obeležja, tokom vekova niko nije skrnavio, bez obzira ko je i kako bio na vlasti, iako su mnogi na položajima težili upravo da eliminišu misterioznu moć masona, koja, ruku na srce, zna da bude jako korisna sredini u kojoj žive - kaže Suhecki.


    I nova vršačka arhitekturna asocira na prisustvo masona. Savremeno građevinarstvo u velikoj meri neguje tradicionalne oblike, a oblici sami po sebi inputiraju značenja.

    - Arhitektura je nevina, i samo paranoičan i zlurad čovek može u korisnim detaljima tražiti sakrivena značenja. Trougao sa tri stuba još iz doba antike asocira na stabilnost, vitalnost i trajanje. I u savremenoj vršačkoj arhitekturi imamo takve elemente - kaže Suhecki.

    Istorijom masonerije u Vršcu do sada niko se nije ozbiljnije bavio. Čak se ni Rotari klub više ne pojavljuje u javnosti.

    - Može da se kaže da za Vršac, kao razvijenu građansku sredinu, nije dobro što nema Rotari klub. Članstvo u njemu nije elitno po sebi, već tu članovi eksponiraju svoje obaveze prema sugrađanima. Misterija masonstva danas je multiplikovana kroz razne akademije i udruženja hiperinteligentnih ljudi. Masonski oblik hijerahije lako se prepoznaje. U zdravim društvima, oni donose boljitak - kaže Suhecki.

    Masoni su u Vršcu najuticajniji bili tokom 19. veka, a njihova angažovanost krunisana je Tržišnom poveljom koju je Vršac dobio 1804. godine od Bečkog dvora, kao centra Austrougarske monarhije. Veliku zaslugu ima vladika Josif Šakabenta (rođen kao Josif Jovanović 1743. umro 1805. godine), sinovac patrijarha Arsenija IV Šakabente. Masoni tvrde da je episkop vršački jedan od najpoznatijih srpskih slobodnih zidara. Episkopalnu vlast u vršačkoj eparhiji Šakabenta je preuzeo 1786. godine, i od tada je osnovao nižu gimnaziju i internat, obnovio manastir Mesić i izdejstvovao da Vršac u Austrougarskoj dobije status “slobodnog kraljevskog grada”.

    Dugo je i Vladičanski dvor u Vršcu na krovu imao veliki simbol masonerije, Davidovu zvezdu, o čemu svedoče još samo fotografije.

    Zna se da je mason bio i srpski reformator Dositej Obradović koji je rođen u Čakovu (danas Rumunija) nedaleko od Vršca. - Aura tajnovitosti, konspiracije i ilegale, u doba interneta, sve se više gubi. Čak i sami masoni ne taje svoje postojanje i delovanje. Ali, to samo povećava njihovu odgovornost, preuzetu obavezom da će poštovati pravila i biti časni i odgovorni. Za običnog čoveka uvek će biti fascinantna mistična udruživanja koja možda imaju moć i da vladaju našim sudbinama. Naravno, uvek postoje i druga mišljenja - kaže Suhecki.

    Obnovljena loža 24 na internetu
    Masoni svoje prisustvo potvrđuju i na internetu. Veb sajt Lože „Aurora“, potpuno slobodno – zidarske lože br 24 može se naći na adresi (link brisao moderator). Prema njihovim podacima osnovana je 8. juna 1905. godine. Rad u Autrougarskoj monarhiji počela je pod zaštitom Velike lože Ugarske. Opstala je u užasima Prvog svetskog rata i radila je u državi Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Njeno samouspavljivanje desilo se pod najezdom fašizma avgusta 1940. godine. Loža “Aurora” je probuđena 2007. godine, pod zaštitom Velike lože Srbije.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 14.02.2011 u 11:00
    Deus Meumque Jus

  6. #51

    Odgovor: Vršac

    Jesenje predvečerje u centru...










  7. #52

  8. #53

    Odgovor: Vršac

    ВРШАЧКА КУЛА СА НОВИМ ИМЕНОМ И САДРЖАЈЕМ


    ''...Odluka o kompletnoj rekonstrukciji zdanja donesena je na sastanku uprave 4. marta 2009, godine kada je odlučeno da se potpuno rekonstruiše prvobitno zdanje sa Donžon kulom, zidovima i malom kulom, te da se ime zdanja promeni u Vršački zamak. Radovi su počeli naredne 2010. godine i završena je prva faza radova koja je obuhvatila potpunu rekonstrukciju Donžon kule ili Vršačke kule, kako je ranije bila poznata, sa dodatkom manje zgrade pored nje, tzv. Kapija kule, regulisanjem zidarskih radova, izgradnjom unutrašnjih nivoa Donžon kule sa postavljanjem krova.'' (Vikipedija)


    Слике су са почетка новембра 2011.

    ''Са источне стране града Вршца, на брегу познатом под именом Кула, на 400 m надморске висине, налазе се остаци мањег средњовековног утврђења издуженог облика, чији су бедеми прилагођени облику платоа ширине 18, а дужине 46 m. Утврђењем доминира кула висине 19,85 m која се налази у источном делу платоа. Њена основа је у облику неправилног правоугаоника спољних димензија 13,80x11 m. Зидови дебљине до 3,90 m грађени су од ломљеног камена у кречном малтеру. Кула је имала приземље и три етаже. Остаци пећи са два ложишта и димњаком, очувани на трећој етажи, упућују на њену стамбену функцију. Оштећења на кули санирана су 1894. и 1933, истраживачки радови мањег обима извођени су 1952, 1970. и 1983, а конзерваторски 1965–66. Систематска археолошка истраживања унутар бедема започела су 1997. и трајала у континуитету до 2002. и, по мишљењу аутора, недвосмислено показала да су у питању остаци дворца који је саграђен у првој половини 15. века, а у функцији остаје до 1522. Откривени су бедеми, ширине 1,60 m, преградни зид у пуној дужини од 18,20 m, кружна кула на западном делу и објекти у унутрашњости, међу којима се истиче цистерна у подножју донжон куле. Археолошка истраживања су пратили конзерваторски радови.'' ('Споменичко наслеђе Србије' - Завод за заштиту споемника културе РС)

    Вршачка кула је споменик културе великог значаја.


    ''Ова велелепна грађевина симбол је града и околине. Највероватније је сазидао деспот Ђурађ Бранковић 1439. године.
    Тврђава је саграђена на брду високом 399 метара. Поред сачуване донжон куле постојала је једна мања полукружна кула. Висина спољних зидова износи 19,85 м, а стране су широке 13,80 м и 11 м. Карловачким миром 1701. године је почело рушење куле, тако да се више није могла користити војне сврхе.'' (TO Vršca)



    ''...Međutim najizvesnije je da je utvrđenje čiji se ostaci danas nalaze na vrhu Vršačkog brega podigao Đurađ Smederevac, najverovatnije posle pada Smereva i cele Despotovine 1439. godine. Već 1456. godine zauzele su ga Osmanlije u sklopu napada na Smederevo i Beograd, ali se nisu dugo zadržale u njemu.

    Osmanlije su utvrdu i okolinu zauzele 1552. godine i držale su ga sve do 1716. godine, kada je ušao u sastav Austrijskog carstva...

    Konzervatorski i restauratorski radovi na kuli su izvedeni 1984. i 1993. godine, a od 1997. godine su otpočela sistematska arheološka iskopavanja celokupnog lokaliteta kojim su otkriveni ostaci jake kružne kule koja se nalazila nasuprot danas očuvanoj. Sama kula i ostaci utvrde su tokom NATO agresije na SRJ pretrpeli oštećenja usled raketnih napada na telekomunikacioni predajnik koji se nalazi u njenoj blizini, izvedenih 30.04. i 12.05.1999. godine.'' (Vikipedija)


    ''Nakon što je pokrajinski sekretarijat za kulturu obezbedio četiri miliona dinara za treću fazu rekonstrukcije Vršačke kule, iz Vršca se nadaju da njihov grad može postati prepoznatljiv baš po muzejima.

    "Vršačka kula je najvredniji projekat očuvanja kulturne baštine u Vojvodini, posle kompleksa u Baču, koji je iz sličnog istorijskog perioda", rekao je pokrajinski sekretar Milorad Đurić.

    On je sa direktoricom Gradskog muzeja Vršac Anicom Medaković potpisao ugovor o sufinsiranju nastavka radova na Vršačkoj kuli, jednom od najznačajnijih srednjovekovnih objekata u Vršcu i okolini, prenosi portal “Vesti Online”.

    "Ako se svemu ovome doda i Sterijin muzej, koji će uskoro biti otvoren, i Muzej 'Paje Jovanovića', bićemo vrlo blizu ideji o Vršcu kao gradu muzeja", rekao je Đurić...

    Prema njegovim rečima, kulturna istorija Vršca veoma je bogata i treba iskoristiti sve potencijale i od kulture napraviti razvojnu šansu. Radovi na Vršačkoj kuli su u toku i trenutno se uređuju unutrašnji prostor, prilaz kuli, a uporedo se rade i zidine utvrđenja.'' (B92 - 21. 04. 2012.)






    Zanimljivo je da se Kula iz daljine vidi kao objekat bele boje. Pre obnove kula je delovala kao tamni objekt.

    Da će i Vrščani prihvatiti novo ime - teško je poverovati.

  9. #54

    Odgovor: Vršac

    Planiram jedan izlet u Vršac, ali sam čuo da je Severina štošta pokupovala oko Brega. Pa me interesuje može li se popeti do tvrđave, ili ćemo proći kao sa Ledničkim Jezerom? Jel zna neko nešto o ovome?
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

  10. #55

    Odgovor: Vršac

    Citat itebejac kaže: Pogledaj poruku
    Planiram jedan izlet u Vršac, ali sam čuo da je Severina štošta pokupovala oko Brega. Pa me interesuje može li se popeti do tvrđave, ili ćemo proći kao sa Ledničkim Jezerom? Jel zna neko nešto o ovome?
    ......naravno da mozes da se popnes do tvrdjave i da se kreces gde god zelis...e,a sta si jos cuo,zivo me zanima?...
    ...btw,ako ti trebaju jos koje informacije,tu sam...
    ...hell ain't a bad place to be......

  11. #56

    Odgovor: Vršac

    Nikad ne raspravljajte s budalom, ljudi možda neće primjetiti razliku.

  12. #57

    Odgovor: Vršac


    Nikad ne raspravljajte s budalom, ljudi možda neće primjetiti razliku.

  13. #58

    Odgovor: Vršac

    Planiram da sredin0m oktobra dođem u Vršac. Došla bi Stupovim busem, pa me zanima da li postoji neki organizovani prevoz od Stupove stanice do planina? Nadam se da vam pitanje ne zvuči glupo, nikada nisam ni prošla kroz grad.

  14. #59

    Odgovor: Vršac

    Citat zelena vila kaže: Pogledaj poruku
    Planiram da sredin0m oktobra dođem u Vršac. Došla bi Stupovim busem, pa me zanima da li postoji neki organizovani prevoz od Stupove stanice do planina? Nadam se da vam pitanje ne zvuči glupo, nikada nisam ni prošla kroz grad.
    Nisam Vrščanin, ali sam radio jedno vreme u ovom gradu. Nisam siguran, ali mislim da sa pomenute stanice ne postoji organizovani autobus do "planina". Postoje lokali do Središta i Gudirice (Kutrice), do Markovca i šta ti ja znam već. Ali, mislim da to tebe ne interesuje. Organizovane posete se realizuju za grupe (organizovane, ) i zato ti predlažem da pozoveš turističku organizaciju Vršca i da se informišeš na pravi način da ne bi "džabe" dolazila...

    Inače sledećeg vikenda u Vršcu se održava grožđebal, vrlo zanimljiv događaj sa karnevalski i vašarskim šmekom, uvijen u dim roštilja, i ozvučen sa decibelima koje generušu preko ozvučenja glasovi poznatih estradnih zvezda. Naravno, biće tu, grožđa, vina, svilenih bombona, alve, kretoša i ko zna čega sve ne...
    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  15. #60

    Odgovor: Vršac

    Eto, baš me ti lokali zanimaju, makar mi se tako čini. Dolazim sa društvancem i plan je da provedemo fin dan u prirodi, da se popnemo na Gudurički vrh i vidimo taj čuveni pogled. I onda da odemo da vidimo Kulu. Znam da planinarska društva organizuju izlete, ali mi bi da idemo u svojoj režiji, tako da m0žemo da odm0rimo kada hoćemo i da stanemo i lepo vidimo ono što nam se sviđa, a vala i da sednemo da jedemo kada smo gladni, a ne kada nam vodič kaže da možemo da jedemo. uh, raspisala sam se ja...

Strana 4 od 5 PrvaPrva ... 2345 PoslednjaPoslednja

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •