Glogonj
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2

Tema: Glogonj

  1. #1

    11 Glogonj

    Glogonj se nalazi na Lat 4459′N i Long 2033′E i 75 metara nadmorske visine. Pripada pančevačkoj opštini i nalazi se u njenom severozapadnom delu. Smešten je na levoj obali reke Tamiš, na sredokraći između Pančeva i Opova.

    Po svemu sudeći naselje je svoje ime dobilo prema imenu žbunaste biljke, trnovitih grana, belih cvetova i sitnih bobičastih plodova crvene boje glogu. U prastara vremena ova biljka je pokrivala velike površine današnjeg naseljenog mesta, dok se danas zadržala samo mestimično, pored poljskih puteva i puteva ka susednim mestima.

    Na starim topografskim kartama Glogonj se kao naselje prvi put pominje daleke 1586. godine, mada najstariji pronađeni predmeti govore o mogućem postojanju naselja još u bronzanom dobu.

    Istorijski izvori kazuju da je kroz istoriju na ovom području bilo više masovnih kolonizacija. Prvi kolonisti su bili Nemci, koji su pristigli 1765. godine, a odmah potom u Glogonj dolaze i Rumuni. Velike promene u strukturi stanovništva su se desile posle okončanja II svetskog rata kada je veliki broj Nemaca (Švaba) iseljen. U to vreme vrši se masovna kolonizacija Makedonaca u Glogonj. Struktura stanovništva se neznatno menja i u toku građanskog rata 90-tih u bivšoj SFR Jugoslaviji kada je došao jedan broj srpskih porodica iz bivših jugoslovenskih republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

    Po strukturi stanovništva Glogonj je danas multietnička sredina što je jedno od najvećih bogatstva ovog mesta. U Glogonju živi veliki broj Srba, Makedonaca i Rumuna, dok je znatno manje Mađara, Hrvata i Crnogoraca.

    Najveći broj žitelja Glogonja danas se bavi poljoprivrednom proizvodnjom dok manji broj radi u fabrikama i institucijama u Pančevu i Beogradu.

    Seju se prvenstveno žitarice, odnosno pšenica, kukuruz i ječam. Od industrijskog bilja najzastupljenije kulture su: suncokret, soja i delimično šećerna repa. Krompir i povrće poput, kupusa i karfiola se najviše gaji, ali se takođe uzgaja crni i beli luk, paradajz, paprika i brokola. Poslednjih godina Glogonj je jedan od najvećih proizvođača krompira i kupusa po kojima je poznat naširoko. Otuda i slogan „Na zemlji sloga i mir, u zemlji glogonjski krompir“. Glogonj kroz datume
    1586. Istorija prvi put pominje postojanje naselja – Glogonj.
    1660. Predstavnici pećke patrijaršije obilaze stošezdesetiosam mesta u Banatu – i tom prilikom registruju postojanje sela Glogonj.
    1716. Prema jednom izvoru selo se pominje kao naselje sa 16 kuća.
    1717. Prema drugom izvoru ima samo 10 kuća (Jabuka prema istom izvoru ima 15).
    1723-1725. Na Mercy-jevoj karti naše mesto se vodi kao napušteno selo po imenu Glokansna.
    1765. Prvi put se pominje škola. Učitelj je sve do 1777. godine bio Josif Panaček. Učitelj je imao obezbeđen stan, godišnju platu od 176 forinti i 4 kubika drva. To je tzv. “Trivial schule”
    1767. Naše mesto je uključeno u vojnu granicu (koja postoji jos od 1704.) i postaje sedište 4-te cete nemacko-banatskog graničnog puka broj 12. U glogonjsku četu spadaju Sefkerin, Borča i Ovča. Vojna kancelarija je smeštena u zgradi koja je posle ukidanja vojne granice služila kao opštinska kuća – sve do 1910. godine.
    1768. 9. maja Glogonj je posetio Car Jozef II.
    1771-1772. Srpski deo stanovništva se iselio pritisnut strogom vojnom vlasti.
    1774. Mesto je naseljeno nemačkim kolonistima. (Banat je kolonizirao guverner Mercy dovodeći ljude iz Nemačke, Belgije, Italije, Španije…)
    1775. Sagrađena je katolička crkva i otvorena škola.
    1779. Glogonj, po nekim izvorima, ima 856 stanovnika.
    1781. Car Josif II seli Rumune iz današnjeg Žitišta (tadašnje ime je Begej Sveti Đurađ) između ostalog i u Glogonj.To je prvo organizovano naseljavanje – kolonizacija, Rumuna u Glogonj. Istovremeno su u Glogonj naseljene i porodice iz Ardeala (Rumunija), pobunjene protiv tamošnjih vlasti.
    1788. Krajem septembra, Turci upadaju u selo, pljačkaju ga i pale. Leševi pobijenih stanovnika su pokopani na levoj obali Tamiša, na jugo-zapadu sela.
    1790-1791. Mnogo stanovnika Glogonja biva pokošeno opakom bolešću – kolerom.
    1794. U Glogonj su kolonizirane porodice iz Sibiia (Rumunija). Iste godine doselilo se i nekoliko mađarskih porodica iz Magiar-Itebe i Hodnez’o'rasarhaly, koje su se vremenom asimilirale sa Nemcima.
    1800. Doseljava se još rumunskih porodica iz Kleka i Iankaida (Jankovog Mosta).
    1806. Osnovana je parohija rumunske pravoslavne crkve, a prvi propovednik je bio Isak Todorović. (Rumuni su dotle bili vezani za crkvu u Sefkerinu)
    1808. Postoji podatak da 4/5 stanovnika Glogonja čine Nemci, a 1/5 Rumuni.
    1819. Komandant čete stacionirane u Glogonju je Stevan Šupljikac, koji je 1844. godine postavljen, kao vojvoda, na čelo srpske nacije.
    1825. Juna meseca je veliko nevreme, takvo da je oboren i toranj katoličke crkve. Iste godine je u Glogonju otvorena opštinska škola sa nastavnikom Johan Duptza.
    1828. Rumuni su dobili svoju opštinsku školu sa učiteljem Jovom Popovićem.
    1839. Rumunskoj crkvenoj opštini je dodeljen sadašnji plac.
    1840. Počela je gradnja rumunske crkve (II po redu, na sadašnjem placu sa zvonikom od čvrstog materijala), koja se održala sve do 1911. godine.
    1841. Sazidana je nova – sadašnja katolička crkva, na mestu stare.
    1848. Naše selo doživljava najezdu skakavaca, koji nanose velike štete usevima. Početkom septembra iste godine, prema predanju, jedno odelenje srpske vojske iz Crepaje upada u Glogonj. Navodno su od meštana tražili 8000 guldena i stoku, kao porez na paljevinu. Kako su se stanovnici Glogonja povinovali i platili – trupe su se povukle ne nanevši nikakvu drugu štetu.
    1863. Bila je izuzetno loša godina. Posle duge i hlane zime usledilo je vrelo i suvo leto, tako da su mnoge domaće životinje uginule od gladi. Gladovalo je i stanovništvo i da država nije izašla u susret i obezbedila seme za predstojeću sezonu, ne bi se mogla pripremiti setva. Srećom sledeća godina je bila rodna.
    1865. Po nekim izvorima u Glogonju te godine živi 728 Rumuna. Rumunska škola ima 70 učenika, a učitelj je Nikolae Vesianu, sve do 1877. kad učiteljsko mesto preuzima Đorđe Jakša.
    1872. To je godina ukidanja vojne granice. Njenim ukidanjem – Glogonj postaje središte Sreza opština: Jabuka, Kačarevo, Borča i Ovča. Ali, nažalost, samo na kratko. Već sledeće 1873. godine Srez je ukinut, a Glogonj priključen pačcevačkom srezu. Ukidanjem vojne granice (1872.) ukida se i vojna sanitetska služba. Iz tog razloga, (zajedno sa Sefkerinom), organizovana je civilna zdravstvena zaštita. Prvi lekar je bio Jozef Klajn. U isto vreme je organizovana i civilna pošta, a prvi poštar je Đorđe Dragoj.
    1876. Ukidanjem vojne granice ukinuta je i tzv. “Trivial” škola, te se ove godine osniva mađarska državna škola.
    1880. Glogonj, po nekim izvorima, ima 2468 stanovnika.
    1886. 15. marta je u Segedinu sačinjen Ugovor sa mađarskim erarom o kupovini Potamišja.
    1889. Osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo.
    1890. Naše mesto ima 2911 stanovnika.
    1892. Rumunska škola ima 169 učenika.
    1901. Osnovana je biblioteka i kazino.
    1906. Osniva se lovačko društvo.
    1911. Sazidana je rumunska crkva (III po redu) u vizantijskom stilu.
    1913-1914. Kroz Glogonj prolazi pruga na relaciji Pančevo-Bečkerek (Zrenjanin).

    Bunar za vodu, neophodan parnjacama, nalazio se na ulazu u sadašnji park, preko puta, opet sadašnje, osnovne škole.
    1918. Osnovano je kulturno-umetničko društvo “Veselia” sa tri sekcije: mešoviti hor, folklorna sekcija i dramska sekcija.
    1938. U okviru kud “Veselia” osnovan i orkestar.
    1940. Glogonj ima 3 kuglane, jednu letnju i dve u zatvorenom prostoru, od kojih je jedna automatska. Kuglane su srušene 1946-47. godine.

    U selu postoje tri fudbalska kluba. Jedan rumunski pod imenom “Jugoslavija”, od koga je nastao FK “Bratstvo”, i dva nemačka kluba: GSK – Glogonjski sportski klub i drugi koji je po nekima nosio ime Ajntraht. Tu su naravno i tri fudbalska terena, jedan je na istočnom kraju današnje ulice Borisa Kidriča – na utrini, drugi je kraj groblja – gde se nalazi i današnji teren, a treći na severnom kraju sela.
    1943. Postavljena je kocka u delove današnjih ulica JNA i Oslobođnja – put Pančevo-Zrenjanin.
    1945. Prvi kolonisti iz Makedonije, stižu decembra. Kolonizacija je nastavljena i sledeće godine, a doselilo se oko 400 porodica, pretežno iz okoline Kumanova.
    1946. Posečen je park i pretvoren u oranicu. Na tom mestu su sazidani i objekti zamišljeni kao stočna farma.
    1957. Glogonj je dobio električnu energiju.
    1967-1968. Demontiran je mlin i odnet iz Glogonja.
    1973. Nešto više od 300 kuća se udružilo i izgradilo seoski vodovod. Danas je priključeno više od 1000 domaćinstava.
    1978. Kaldrmisane su sve ulice u mestu.
    1988. Asfaltiran je plato u centru sela kao i sve staze u parku.
    1989. Urađena je gasna mreža, koja pokriva citavo selo. Istovremeno je zajedno sa Jabukom urađen i deo gasovoda (od raskrsnice za Kačarevo do Jabuke). U akciju je bilo uključeno 580 domaćinstava iz Glogonja.
    1992. 2. aprila Glogonj ima 3473 stanovnika.
    1994. 16. septembra u Glogonju živi 3607 stanovnika.
    1995. Administrativni centar FEDEMUS-a (Republički festival dečijeg muzičkog stvaralaštva) je u periodu od 1995-1998. bila škola u Glogonju. Hor osnovne škole “4. oktobar” Glogonj, kojim rukovodi Simeon Mišev je tokom te tri godine bio hor Republičkog festivala dečijeg muzičkog stvaralaštva. Za to vreme, hor je snimio tri kasete, CD, 4 TV emisije, a ostvarena su tri direktna TV prenosa festivala
    1995. Izvršena anketa građana kojom je odlučeno da Petrovdan bude seoska slava srpske pravoslavne crkve. Pored Petrovdana, u predlogu je bila i Đurđevdan.
    1996. Urađen je i preostali deo dovodnog gasovoda, (deo od Jabuke do ulaza u Glogonj) i priključeno na gas prvih 150 domacinstava.
    1996. Sportsko društvo “Bratstvo” Glogonj je započelo gradnju sportskog centra radovi su okončani 1998. godine.
    1997. Poljoprivredni kombinat “Tamiš” Glogonj je pripojen Poljoprivrednom kombinatu “Frikom” iz Padinske Skele.
    1999. Održan je 39. Festival rumunskog stvaralaštva u Jugoslaviji. Na festivalu je učestvovalo skoro 1000 amatera, koji neguju rumunsku muziku i folklor, kao i još desetak kulturno umetničkih društava svih naroda i narodnosti iz cele Vojvodine. Festival je direktno prenosila TV Novi Sad.
    2000. “Trgoprodukt” je zatvorio robnu kuću u centru sela, a zgradu prodao. Novi vlasnik je zgradu preuredio i u prizemlju otvorio prodavnicu prehrambene robe i piceriju, dok je sprat pretvoren u jednu veliku salu za održavanje svečanosti (svadbe, ispraćaji u vojsku i sl.), koja može da primi do 400 gostiju.
    2003. Postavljeno je osvetljenje u parku

    Izgrađene tribine na stadionu FK “Glogonj”
    2004. Postavljen predajnik mobilne telefonije na zgradi Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

    Izgrađena ograda na groblju.

    9.jula potpuno su izgorele bioskopska sala i diskoteka Doma kulture “Mladost” u požaru koji je zahvatio ovu ustanovu.

    Asfaltirana ulica “29. novembar”.
    2005. FK “Glogonj” je postao drugoligaš.

    Asfaltirana je Školska ulica.

    Završena je totalna rekonstrukcija puta Pančevo-Opovo. preuzeto sa sajta www.glogonj.net
    Poruku je izmenio Gang Green, 22.03.2011 u 00:23
    Lajte kere varosanke....

  2. #2

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •