Bela Crkva, gradic na krajnjem jugu Banata udaljen je 96 km od Beograda ka istoku. Predivna priroda, stare ulice i fasade baroknog stila, parkovi i jezera, cine je jedinstvenom oazom za turiste. Tihim i usporenim ritmom zivota cini posetioce opustenim i osvezenim.

Planinski vazduh koji dolazi sa obronka Karpata, veliki broj suncanih dana u godini, domaca kuhinja i ostale pogodnosti pruzaju mogucnost istinske relaksacije i nezaboravnog odmora.

Belocrkvanska kotlina spuštena je između Vršačkih planina na severu, do Dunava na jugu i Karpatskih planina na istoku. Ona je otvorena prema zapadu - Panonskoj niziji, zbog čega u odnosu na nju predstavlja njen poveći zaliv. Vetrovi su u kotlini navejali les i pesak. Les pokriva sve niže predele kotline, dok je pesak navejan na zapadnoj strani u obliku dugačkih dina u pravcu jugoistok-severozapad. Ovaj pesak odvaja Belu Crkvu od Deliblatske peščare.
Bela Crkva se nalazi u centralnom delu proširenja reke Nere naslaljajući se na njen severni, viši obod, a južnije spušta se u vlažnu i barovitu Nerinu dolinu. Ovo više zemljište vrlo je pogodno za vinogradarske kulture, a ostalo zemljište za zemljoradnju. Kao tle nekadašnjeg Panonskog mora, ovo zemljište ima veliki privredni značaj. Zemljište oko Bele Crkve pruža povoljne uslove za razvoj vinogradarstva i voćarstva. Zbog tako pogodnih uslova, kotlina je gusto naseljena. Bela Crkva leži u toj plodnoj i vinorodnoj kotlini na nadmorskoj visini od 89.5 m, geografskoj širini 44o 53' 55'' i geografskoj dužini 21o 25' 24''.

Belocrkvanska opština prostire se na 353 km2 površine. Ima oko 21.500 hektara oranice. Ostali deo zemljišta čine: livade, pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, šume i drugo.

Kroz belocrkvansku kotlinu protiču reke Karaš i Nera a preseca je i kanal Dunav - Tisa - Dunav.

Nera je leva i najmanja pritoka Dunava. Ona izvire u Rumuniji a u našu zemlju ulazi kod sela Kusića. Od tog mesta pa do ušća u Dunav, Nera predstavlja graničnu reku prema Rumuniji u dužini od 27 km.

U okolini Bele Crkve postoji šest veštačkih jezera, nastalih u udubljenjima iz kojih se vadio šljunak. Različite su veličine i dubine a najveći je u neposrednoj blizini Bele Crkve.

Bela Crkva i okolina imaju umereno kontinentalnu klimu koju karakterišu duga i topla leta, nešto hladnija, a ponekad hladna i snegovita zima, kraća proleća i toplija jesen. Klimi ovog kraja posebnu specifičnost daje košava. To je jak, suv i slapovit vetar koji duva i do tri nedelje. Košava je jugoistočni vetar koji duva u pravcu severozapada. Osim košave dosta često duva severac i severozapadni vetar. Severac je hladan vetar i najčešće duva zimi, a severozapadni vetar donosi kišu.




Posetioce posebno oduseve predivna, kristalno cista jezera od kojih je sedam pogodno za kupanje. Posetioc moze odabrati jezero sa divljim plazama, totalno okruzeno nedodirnutom prirodom ili se odluciti za jezero sa svim mogucnostima koje jedna urbana plaza pruza - tusevi, restorani, poslasticarnice, sportski tereni, vodeni sportovi, jedrilice za rentiranje.


Glavno jezero, koje se nalazi oko 800 m od centra grada, je urbanizovano. Na njemu postoji uređena plaža sa tuševima i plivalište sa skakaonicom. Tokom letnje sezone organizovane su škole plivanja i jedrenja.

Vračevgajsko jezero ima auto kamp sa pedesetak kamp jedinica, restoran i bungalove "Oaza". Plaža je šljunkovita, a ljuljaške, klackalice i tobogan uživanje su za nalmlađe goste.

Jezero Šljunkara trenutno je najveće jezero. Minimum urbanih sadržaja samo upotpunjuje prirodnu okolinu ovog jezera, okruženog vrbama.

Šaransko jezero, sa svojom netaknutom prirodom, pravi je raj za porodične izlete i pecaroše.

Najveće je ujedno i najnovije jezero. Kako je na njemu još uvek u toku eksploatacija šljunka, posećuju ga samo pecaroši. Još nije dobilo svoje ime pa ga jednostavno zovu Novo jezero.