Zrenjanin
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 104

Tema: Zrenjanin

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    14 Zrenjanin

    Evo ga moj grad Zrenjanin, na slovo ''B'' i ''P'', iz ugla iz kojeg ga vidi moj veliki prijatelj, gospodin Zoran Međo, fotograf, zaposlen u Zrenjaninskoj bolnici na Patologiji, gde fotografiše razne morbiditete...inače meni je radio svadbu...

















    Poruku je izmenio gerbes, 13.03.2007 u 09:10
    Moj ego pie čekove koje moje telo ne moe da unovči

  2. #2

    Odgovor: Gradovi Vojvodine

    BEČKEREK- ime koje je grad nosio šest vekova, u upotrebi je od prvih pisanih tragova o naselju (početak XIV veka) do 1935. godine, kada dobija naziv Petrovgrad, po kralju Petru I Karađorđeviću. Današnje ime dobija nakon II svetskog rata, po revolucionaru Žarku Zrenjaninu. Etimološko značenje: ne postoje verodostojna objašnjenja o poreklu i značenju imena Bečkerek. Ime Bečkerek izgovaralo se u raznim varijantama. Odstupanja se mogu protumačiti delom kao greške u pisanju, a delom kao različiti dijalektički izgovori jedne iste reči. Sama reč "Bečkerek" bila je predmet mnogih tumačenja i objašnjenja. Neki istoriografi izvode reč iz imena naroda Pečenega.



    Barany Agoston u knjizi "Torontalvarmegye Hajdana", izdatoj u Budimu 1845, pominje da su Bečkereku dali ime Pečenezi, koji su naseljavali krajeve između Haemusa i Dunava. Istoričar Sentklarai tvrdi da je osnivač ovog naselja pleme Beče i Gregor, početkom XIV veka. Turski putopisac Evlija Čelebija opisuje naselje kao "Beš Telek" ("pet dinja"- pet poluostrva između begejskih meandara na kojima se razvilo naselje).


    Felix Milleker u delu "Geschichte der Stadt Veliki Becskerek", štampanom u Vršcu 1933. godine, podelio je ovaj naziv na dve zasebne reči: Beče i Kereke, što bi značilo: "Bečeova šuma". Poznato je da je ugarski feudalac Imre Bečei osnovao obližnji grad Bečej 1311. godine, da je ovde posedovao lovišta, te ova tvrdnja nije bez osnova. Po jednom autoru, ime Bečkerek slovenskog je porekla i potiče od reči Peč (stena) i Kereks, odnosno Kirche, što bi značilo "Kamenita crkva".
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  3. #3

    Odgovor: Gradovi Vojvodine

    PETROVGRAD - Na sednici gradskog veća grada Velikog Bečkereka, 29. septembra 1934, narodni poslanik dr Toša Rajić podneo je predlog o promeni imena grada. U vezi sa ovim, između ostalog, rekao je: "1918. godine naš kraj je oslobođen i ujedinjen u nacionalnu državu, pod vođstvom nacionalne dinastije Karađorđevića. Naš grad, koji je kroz vekove i uz ogromne žrtve vodio borbu da očuva nacionalno obeležje ovih krajeva, bio je uvek veran izražaj naših nacionalnih težnji i stremljenja. Tu svoju borbu za nacionalnu i državnu slobodu vodio je časno, ali pod imenom koje je nametnuto našem narodu i koje mu je bilo uvek strano i tuđe. To ime se moglo razumeti i tolerisati u jednoj državi u kojoj smo mi, silom istorijskih okolnosti, morali živeti, a koja je bila najizrazitiji protivnik naših nacionalnih i državnih ideala. U 1918. godini, kada smo se oslobodili i kada smo stvorili jednu jedinstvenu nacionalnu državu, mi smo dužni da našem gradu damo ime našeg Vladaoca Oslobodioca i ime nade našeg naroda, budućeg Vladara Kraljevine Jugoslavije: Petrovgrad, kao simbol naše velike nacionalne budućnosti i našeg aktivnog nacionalnog života u ovim krajevima.
    Uveren sam da će ova promena imena našega grada biti jedan postupak više za naš aktivan i konstruktivan nacionalni život". Predlog je gradsko veće usvojilo aklamacijom, jednoglasno.Odluka Gradskog veća odobrena je na višoj instanci 18. februara 1935. godine, od kada grad nosi ime Petrovgrad.





    ZRENJANIN - Tokom Drugog svetskog rata, nemačka okupaciona vlast, mada nezvanično, vraća gradu ime Veliki Bečkerek (Gross Becskerek). Zvanično ime, Petrovgrad, grad zadržava sve do 2. oktobra 1946, kada, na dvogodišnjicu oslobođenja, dobija ime Zrenjanin, po revolucionaru Žarku Zrenjaninu.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  4. #4

  5. #5

    Odgovor: Zrenjanin

    Ovako je moj grad izgledao u proslosti................
    Priložene slike Priložene slike    

  6. #6

    Odgovor: Zrenjanin

    @Leonard Peltier

    Hvala ti još jednom za ove lepe stare slike koje si podelio sa nama, nisam propustio da pokažem svoje zadovoljstvo ni pomoću onog kvadratića u gornjem desnom uglu ali ne smeta ni ovako javna pohvala, zar ne?

    Imao bih jednu molbu, za tebe ili pak za nekoga drugoga ko je upućen a to je da nam objasni šta je na ovim fotografijama. Naravno vrlo rado bi čuli i anegdote ili neke priče vezane za prikazane objekte i delove grada.

  7. #7

    Odgovor: Zrenjanin

    Evo još sličica.........

    Nisam neki stručnjak, ali evo kratkih objašnjenja:

    Slika1: 'mali most' (nekada Ajfelov most..........da, da - onaj Ajfel ). U pozadini sa desne strane zgrada muzeja, sa leve strane sadašnja srednja elektrotehnička škola "Nikola Tesla"
    Slika2: pogled na 'mali most' iz pravca opštinske zgrade. U pozadini sa leve strane zgrada Muzeja, pravo u pozadini Protestantska crkva
    Slika3: glavna ulica u Zrenjaninu nekada. U pozadini levo se vidi Katolička crkva.
    Slika4: taxi nekada. Taksisti ( verovali ili ne ) ispred Katoličke crkve (centar Zrenjanina).
    Slika5: pogled na opštinsku zgradu. Vidi se i spomenik Kralju Petru

    Ovo je onako............. laičko objašnjenje na brzinu (za Simketa)


    P.S Zanimljive sličice Zrenjanina možete naći na: Razglednice Zrenjanina
    Priložene slike Priložene slike    
    Poruku je izmenio Leonard Peltier, 29.10.2007 u 16:37

  8. #8

    Odgovor: Gradovi Vojvodine

    Hvala gerbes, prelepe su slike Zrenjanina *mala suza se stvorila u ocima*
    pozdrav

  9. #9

    Odgovor: Gradovi Vojvodine

    Zrenjanin kroz vekove



    Smatra se da je najstarije naselje na mestu danasnjeg Zrenjanina nastalo u prve dve decenije 14. veka. U pisanim izvorima mesto se tada jos kao selo prvi put pominje 10. jula 1326. godine u dokumentu, budimskoj Povelji a nesto kasnije u spiskovima sakupljaca papskog desetka koji su ovde, izmedju 1333. i 1335. godine, sakupljali priloge za papu od katolickog dela svestenstva Beckereka.



    U istorijskim izvorima grad Zrenjanin se prvi put pominje pod imenom Beckerek. Za sve vreme svog postojanja do 1935. g. poznat je pod imenom Beckerek sa raznim varijantama u izgovoru i pisawu - Becke, Bechereki, Bechekrekuy, Bekuskrereki, Bekuskerequi, Pechberkuy, Pechkereki, Perchkerekq, Bochkerecki, Boihereki, Bexchkereke, Bechekereke, Beshjkerekuu, Beurquerel, Betschekerecki, Weschekharqokh.






    Prvi podatak o Zrenjaninu nalazi se tako|e u jednom dokumentu budimskog kaptola iz 1422 g. a iz najstarijih poznatih planova se vidi da su ovde prvobitno bila naseljena tri velika ostrva i dva poluostrva. Srpsko stanovnistvo je ovde zivelo od seobe Slovena u ove krajeve, od VI veka. Srbi, domoroci u Banatu, bili su odani pravoslavlju, o cemu saznajemo iz zakljucka Sinoda madjarskih biskupa u Segedinu 1309. g. koji zabranjuje da se Madjarice ubuduce udaju za Srbe "sizmatike" jer nisu mogle da ih prevedu u svoju veru, a one su ipak prelazile u pravoslavlje. Srbi pocinju intenzivnije prelaziti u krajeve severno od Save i Dunava krajem XIV veka, sto je posledica turskog pritiska i osvajanja juga Srbije. Broj naseljenika se povecao posle 1403. g. kada je madjarski kralj Zigmund sklopio savez sa srpskim despotom Stevanom Lazarevicem o zajednickim vojnim akcijama protiv Turaka. Zauzvrat za saveznistvo i vernost Zigmund je despotu Stevanu darivao posede u Ugarskoj, medju kojima su bili Becej i Beckerek. Beckerek, koji tada postaje sredicte Torontalske zupanije, pocetkom 15. veka dobija na poklon srpski espot Stevan Lazarevic, koji pocinje da naseljava srpsko stanovnistvo. Zahvaljujuci dolasku novih stanovnika, nekadasnje selo ubrzo prerasta u varos sa razvijenim zanatstvom i trgovinom. U jednom od dokumenata budimskog kaptola se navodi da je 1411. despot Djura| poklonio svome ro|aku Pavlu de Birinji iz Verone Beckerek kao imanje koje se tada nazivalo Oppidum.

    Pocetkom 16. veka turski upadi u juznu Ugarsku postaju sve brojniji, tako da podizanje tvrdjave u cilju odbrane od turskih upada postaje preka potreba. Tvrdjava je podignuta 1527. godine ali je Turci osvajaju vec 1551. godine. Iduci na Temisvar Mehmed pasa Sokolovic je prethodno osvojio dve banatske tvrdjave - becejsku i beckerecku.

    Turci ostaju gospodari tvrcjave sve do 1697. godine kada su trupe austrijskog generala Evgenija Savojskog usle u grad. Odlukom Karlovackog mira tvrdjava je bila srusena, a u varos se vracaju Turci. Rusevine ove tvrdjave posluzile su kasnije da se na njima izgrade temelji zupanijske zgrade, odnosno, zgrade opstine Zrenjanin. Posle osvajanja Temisvara od strane Turaka varos postaje sediste begova. Inace, Zrenjanin je u proslosti igrao vaznu ulogu kao politicko sediste. Tragom istorijskih podataka saznaje se da su Turci ostali u Beckereku sve do 1716. godine kada su posle poraza od Austrije napustili ovaj kraj.

    Od 1717. g. Beckerek se naglo poceo razvijati. Za vreme Turaka stanovnictvo Banata i Beckereka, sem turske vojske, bilo je gotovo iskljucivo srpsko ali je ono zbog stalnog ratovanja silno razredjeno. Po oslobodjenju od Turaka, Rumuni su dobrovoljno naseljavali ove krajeve, dok su s druge stane vlasti silom aseljavale Nemce i Madjare. Od tada je Beckerek dobio danasnje saroliko stanovnistvo. Pozarevackim mirom 1718. godine Beckerek je pripao Austriji. Dva velika rata vodjena u razdoblju od 20 godina opustosile su varos tako da je ostalo svega stotinu kuca i oko 400 stanovnika. Austrija odmah posle rata pristupa kolonizaciji ovih krajeva, naseljavajuci Srbe iz Potisja, Madjare, Nemce a nesto kasnije Francuze iz Alzasa i Lotaringije, Spance i Italijane, koji su ubrzo izumrli, jer nisu mogli da podnesu nezdravu klimu. Medju kolonistima bilo je zanatlija i trgovaca koji su doprineli brzem ozivljavanju i unapredjivanju privrede. Reka Begej je kanalisana a njegovi brojni rukavci su isuseni, zatrpani. Beckerek dozivljava svoj privredni procvat sredinom 18. veka Prva manufaktura za proizvodnju piva podignuta je 1745. godine.

    Ekonomkski uspon Beckereka nije ostao nezapazen. Grad je Poveljom austrijske carice Marije Terezije 6. juna 1769. g. postao slobodno trgoviste sa napomenom "kada vremenom zanatstvo i vestine, zajedno sa trgovackim stalezom u ovom trgovistvu budu vecma uzdignuti bicemo u svako doba skloni ovom trgovistvu dodeliti prava jednog grada..." Beckerek ostaje trgoviste do Zakona o opstinama iz 1886. g. kada postaje grad sa uredjenim savetom. Te, 1769. godine je pocela sa radom i bolnica a 1784. godine i apoteka. Politicki znacaj Beckereka posebno je porastao obnavljanjem Torontalske zupanije 1779. godine sa sedistem u ovom gradu.

    Dalji uspon grada zaustavljen je velikim pozarom 30. avgusta 1807. godine u 15 casova i 45 minuta kada je unisteno oko 800 zgrada, trgovackih i zanatlijskih radnji i skladista a jedino su neos tecene ostale Pravoslavna i Rimokatolicka crkva i kapela sv. Vendelina. Iste godine u roku od tri meseca izbio je pozar jos deset puta. Velikim naporima grad je posle tri decenije povratio svoj nekadasnji privredni primat u Banatu. U Madjarskoj buni 1848./49. godine kada srpski izaslanici 8. aprila nisu mogli da se sporazumeju sa Lajosem Kosutom, koji Srbima nije hteo da prizna "po privilegijama pripadajuca prava," nego je rekao "Sablja ce sve resiti" pobunili su se Srbi u Beckereku, zbacili staru opstinsku upravu i izabrali novu. Za vreme revolucije grad je vise puta prelazio iz ruke u ruku ali bez stete po stanovnistvo.

    Posle ukidanja feudalizma grad pocinje brze da se razvija. Iako je ovo poljoprivredno podrucje veoma se uspesno razvijaju zanatstvo i trgovina, kao i industrija. Godine 1850. grad je dobio Pokrajinski sud a 1853. g. Okruzni sud, Finansijsku direkciju i Zandarmeriju. Telegrafsku stanicu grad je dobio 1856. g. U Beckereku je 1870. g. bilo 19.667 stanovnika i 1.960 kuca. Beckerek je postao varos sa uredjenim magistrotom 10. decembra 1872. g. kada je postavljeno i prvo cinovnistvo. Prvo radnicko udruzenje Banata osnovano je u gradu 1878. g. pod nazivom "Drustvo za obrazovanje radnika" a 10. avgusta 1878. g. u Beckereku je osnovana Pcelarska zadruga. Zeleznica je u grad stigla 1883. g. Prvi parni mlin podignut je 1886. g. Prva elektricna centrala podignuta je 1896. godine. U Gornjoj Muzlji je 1888. g. naseljeno 400 madjarskih porodica kojima je dodeljeno najpre 4.000 a zatim jos 6.795 katastarskih jutara erarne zemlje. Medjutim, Madjarima iz Gornje Muzlje bilo je mnogo da placaju velike gradske poreze pa su se 1905. g. otcepili od Beckereka i osnovali zasebnu Opstinu.

    Po madjarskoj statistici iz 1900. g. u Beckereku je 26.407 stanovnika u 3.372 kuce. Medju njima je 9.279 Madjara, 8.091 Srbin, 8.055 Nemaca, 423 Slovaka, 281 Rumun, 70 Hrvata i 199 ostalih. bataljon "Gvozdenog puka" pod komandom pukovnika Dragutina J. Ristica docekali su na zeleznickoj stanici predstavnici srpskog narodnog veca. Ovde je inace, u decembru, osnovana Nemacka kulturna i privredna zadruga za cijeg je predsednika izabran Oskar Tolvet. U periodu izme|u dva rata Veliki Beckerek je sediste Torontalsko Tamiske zupanije i administrativni centar jugoslovenskog Banata sve do 1929. godine. Kada je Nemacka napala Jugoslaviju grad je okupiran vec 12. aprila 1941. godine. Ovo podrucje dalo je devet narodnih heroja. Posle troipogodisnje okupacije grad je oslobodjen 2. oktobra 1944. godine.

    Privredni polet grada pocinje posle 1945. godine, kada su izgradjeni novi industrijski kapaciteti. Privreda zrenjaninske opstine je veoma raznovrsna industrija, poljoprivreda, sumarstvo gradjevinarstvo, saobracaj, trgovina, ugostiteljstvo i zanatstvo. Vodeca grana je prehrambena industrija, a osim toga veoma znacajne kapacitete imaju tekstilna, metalna i industrija koze. Ovo podrucje je bogato naftom i plinom. Podrucje zrenjaninske opstine je najgusce recno cvoriste u Evropi, gde u krugu od 30 kilometara proticu Begej, Tamis, Tisa, Karas, Dunav i kanalska mreza sistema Dunav - Tisa - Dunav. Pored reka u plavnom podrucju, obraslom bujnom vegetacijom prostiru se bogata lovista. Skolstvo je veoma razvijeno osnovno, srednje, vise i jedan fakultet. U gradu rade sledece kulturne institucije; pozoriste, muzej, biblioteka, istorijski arhiv... Grad Zrenjanin je poznat sportski centar, ciji su sportisti doprineli afirmaciji sporta.

  10. #10

    Odgovor: Zrenjanin

    mislim da je u zrenjaninu kao i u drugim gradovima trenutno najaktuelniji letnji raspust...
    hvala bogu da je gotova skola...
    prvi ponedeljak kad mogu da spavam do 2h

  11. #11

    Odgovor: Zrenjanin

    Зрењанин
    Из Википедија
    Скочи на: навигација, претрага
    Град Зрењанин
    Трг Слободе
    Грб Зрењанина
    Грб Зрењанина
    Опште информације
    Локација Средњoбанатски округ, Војводина, Србија
    Географска дужина и ширина 4522′40″N, 2023′10″E
    Надморска висина 82 m
    Површина 1,326 km
    Становништво 79,773 (општина 132,051) (2002)
    Густина насељености /km
    Поштански број 23000
    Позивни број +381(0)23
    Регистарске таблице ZR
    Званична презентација града
    Политика
    Дан града 2. октобар (Дан ослобођења у Другом светском рату) и

    17. новембар (Дан ослобођења у Првом светском рату и Дан општине)
    Градоначелник Горан Кнежевић, (ДС)
    Скупштина Александар Мартон, (ЛСВ)
    Положај у Србији

    Положај у Србији

    Зрењанин је град у Средњобанатском округу. Стари назив је био Велики Бечкерек, затим између два светска рата Петровград (мађ. Nagybecskerek, нем. Grobetschkerek, румунски: Becicherecu Mare). Зрењанин је највећи град у српском делу Баната, и трећи по величини у Војводини после Новог Сада и Суботице. Према попису из 2002. било је 79773 становника (према попису из 1991. било је 81316 становника).
    Садржај
    [сакриј]

    * 1 Историја
    * 2 Градска насеља
    * 3 Религија
    * 4 Култура
    * 5 Архитектонски споменици
    * 6 Спорт
    * 7 Привреда
    * 8 Туризам
    * 9 Градови побратими
    * 10 Познате личности
    * 11 Демографија
    o 11.1 Подела насеља према етничком саставу становништва
    * 12 Референце
    * 13 Спољашње везе
    * 14 Види још

    Историја [уреди]

    Зрењанин се спомиње 1326. године као село подигнуто на три острва реке Бегеј. Сматра се да је на месту градског центра некад био аварско-словенски ринг. Место је потом било у поседу мађарске властелинске породице Бече. Пред турску најезду, постаје власништво српског деспота. Касније је била подигнута и тврђава, а место су населили Срби, Немци, Румуни, Италијани, Французи, чак и Шпанци (Нова Барселона). Велики Бечкерек, стари назив места, постао је трговиште 1769. године.

    На Батки се налазе остаци неолитске старчевске културе, а код Арадца некропола из времена велике сеобе народа. Најстарије грађевине су православна црква Успенска црква у Светосавској улици (1746); затим, католичка катедрала (186; зграда позоришта (1840), жупаније (1885) и Народни музеј (1894). Град се развио око утврђеног језгра као агломерација сеоских насеља и плански подигнутих насеља.

    Град је 1807. доживео катастрофални пожар. У револуционарној прошлости, у народноослободилачком рату, из овога краја је седам народних хероја погинуло у борби, а око 10.000 родољуба било је у логорима и затворима; 2.500 их је стрељано. После Другог светског рата је град доживео привредни процват. После 1991. године, претежно извозна оријентација привреде је практично упропаштена санкцијама и распадом Југославије, јер је изгубила тржиште. Након промена октобра 2000. године, град се лагано опоравља. За време Аустро-Угарске био је главни град угарске жупаније Торонтал, чији је највећи део после Првог светског рата припао Краљевини Срба, Хрвата и Словенаца, а мањи део Краљевини Румунији.

    Од 1935. године град се назива Петровград, а од 1946. године Зрењанин, по народном хероју Жарку Зрењанину Учи.

    Новим законом о територијалној организацији Зрењанин добија статус града[1].

    Градска насеља [уреди]
    Зграда Општине са спомеником краљу Петру I Карађорђевићу
    Зграда Општине са спомеником краљу Петру I Карађорђевићу

    * Багљаш
    * Буџак
    * Граднулица
    * Доља
    * Дуваника
    * Зелено Поље
    * Леснина
    * Мала Америка
    * Мужља
    * Центар
    * 4 Јул
    * Чонтика
    * Шумица
    * Нова Колонија
    * Ружа Шулман
    * Житни Трг, Зрењанин
    * Бригадира Ристића
    * Берберско
    * Болница
    * Буџин булевар

    Религија [уреди]

    Према попису становништва из 2002-ге године, већина становништа Зрењанина су Православне вере (77.28%). Остале религије заступљене у општини су Римокатоличанство(12.01%), Протестантизам (2.13%), и остали. Православни хришћани у Зрењанину припадају Банатској епархији Српске православне цркве са седиштем у Вршцу. Зрењанин је такође центар Зрењанинске бискупије Баната.

    Култура [уреди]

    У граду и околини има доста културно-историјских споменика и познатих институција: Народни музеј, Народно позориште "Тоша Јовановић", историјски архив, библиотека, ликовна колинија у Ечки са галеријом и многобројне школе.


    Архитектонски споменици [уреди]
    Протестантска црква, зграда Суда и Мали мост
    Протестантска црква, зграда Суда и Мали мост

    * Градска кућа, изграђена 1816, реконструисана 1887, необарок, Ђула Партош и Еден Лехнер.
    * Финансијска палата, данас Народни музеј, изграђена 1894, неоренесанса, Иштван Киш.
    * Позориште, изграђено 1839, класицизам, најстарија позоришна зграда у Србији.
    * Суд, грађен од 1906. до 1908, романтизам, Шандор Ајгнер и Маркус Ремер.
    * Катедрала, грађена од 1864. до 1868, романика, Стеван Ђорђевић.
    * Буковчева палата, изграђена 1905, неоренесанса.
    * Стара Војводина, изграђена 1886, неоренесанса, Бела Пелкл.
    * Гимназија, изграђена 1846, реконструисана 1937. и касније.
    * Успенска црква, изграђена 1746, барок, најстарија црква у граду.
    * Мали мост, изграђен 1904, најстарији мост у граду.


    Спорт [уреди]

    Зрењанин има дугу спортску традицију. Први спортски клубови су основани у 1880-има. Из Зрењанина је био фудбалски клуб Пролетер, који је био активан од 1947. до 2005. године.

    Данас постоји клуб ФК Банат, који игра у првој савезној лиги и своје домаће утакмице игра у Карађорђевом парку, градском стадиону који има капацитет за 18.700 гледалаца.

    Привреда [уреди]

    Зрењанин је значајан индустријски центар Баната и Војводине. Најстарији индустријски објекат је пивара, основана 1745. године. У Зрењанину постоји развијена индустрија текстила, тепиха, намештаја, дувана, грађевинско-индустријски комбинат, бродоградилиште на Бегеју, и пољопривредно-прехрамбена индустрија. На Бегејском каналу развијен је риболов.

    У Зрењанину постоји и хемијска индустрија и термоелектрана-топлана.

    Туризам [уреди]
    Храм успења пресвете богородице, изграђена 1746
    Храм успења пресвете богородице, изграђена 1746
    Римокатоличка катедрала светог Ивана Непомука, грађена 1864-1868
    Римокатоличка катедрала светог Ивана Непомука, грађена 1864-1868

    * Дани пива
    * Царска бара
    * Музички фестивал Sunflower
    * Бања Русанда

    Постоје и ловишта. Поред Меленаца је и бања Русанда (основана 1859).

    Градови побратими [уреди]

    * Бекешчаба, Мађарска
    * Арад, Румунија
    * Темишвар, Румунија.

    Познате личности [уреди]

    Познате особе које су рођене или живеле у Зрењанину:

    * Жељко Лучић (*196, певач
    * Слободан Бурсаћ (1941-1993), диригент
    * Дејан Бодирога (*1973), кошаркаш
    * Бранимир Бојић (*1983), књижевник
    * Бранимир Брстина (*1960), глумац
    * Звонимир Вукић (*1979), фудбалер
    * Дејан Говедарица (*1969), фудбалер
    * Владимир Грбић (*1970), одбојкаш
    * Никола Грбић (*1973), одбојкаш
    * Константин Данил (1798 или 1802-1873), сликар
    * Владимир Ивић (*1977), фудбалер
    * Ђура Јакшић (1832-187, сликар, песник, приповедач ...
    * Бојан Костреш (*1974), бивши председник Скупштине Војводине
    * Тодор Куљић (*1949), професор Филозофског факултета у Београду
    * Миле Лојпур (1930-2005), гитариста
    * Тодор Манојловић (1883-196, писац
    * Чедомир Попов (*1936), академик
    * Живан Хајдаревић Црногорац (1675-1751), прота
    * Жарко Чабаркапа (*1981), кошаркаш
    * др Војин Матић оснивач дечје клиничке психијатрије у Србији
    * Тивадар Вањек академски сликар
    * др Емил Гаврила публициста
    * Дејан Чапо (*197, председник Бејзбол савеза Војводине
    * Оливера Ковачевић, новинар
    * Нада Шаргин, глумица
    * Јована Бракочевић, одбојкашица

    * Иван Ленђер, пливач
    * Aнђелко Стојанов (1938 - 2002) свештеник - обновитељ Руске цркве у Зрењанину

    Демографија [уреди]

    У насељу Зрењанин живи 64.791 пунолетни становник, а просечна старост становништва износи 39,9 година (38,1 код мушкараца и 41,5 код жена). У насељу има 28.710 домаћинстава, а просечан број чланова по домаћинству је 2,77.

    Ово насеље је углавном насељено Србима (према попису из 2002. године).

    График промене броја становника током 20. века


    Демографија
    Година Становника




    1948. 38564 [2]
    1953. 44168
    1961. 55539
    1971. 71424
    1981. 81270
    1991. 81316 80333
    2002. 81390 79773
    Етнички састав према попису из 2002.[3]
    Срби

    56.560 70,90%
    Мађари

    11.605 14,54%
    Југословени

    1.948 2,44%
    Роми

    1.577 1,97%
    Румуни

    633 0,79%
    Хрвати

    484 0,60%
    Словаци

    361 0,45%
    Македонци

    334 0,41%
    Црногорци

    327 0,40%
    Немци

    140 0,17%
    Бугари

    96 0,12%
    Словенци

    82 0,10%
    Муслимани

    72 0,09%
    Албанци

    60 0,07%
    Руси

    48 0,06%
    Горанци

    26 0,03%
    Чеси

    16 0,02%
    Русини

    16 0,02%
    Украјинци

    14 0,01%
    Буњевци

    12 0,01%
    Бошњаци

    7 0,00%
    Власи

    4 0,00%
    непознато

    1.206 1,51%


    Становништво према полу и старости [4][ ▼ Покажи ]
    м ж
    ? 98



    98
    80+ 425



    945
    75-79 660



    1532
    70-74 1356



    2114
    65-69 1991



    2521
    60-64 2150



    2602
    55-59 2075



    2430
    50-54 3227



    3606
    45-49 3400



    3602
    40-44 2710



    3057
    35-39 2657



    2757
    30-34 2547



    2527
    25-29 2873



    2768
    20-24 2997



    2897
    15-19 2622



    2503
    10-14 2305



    2254
    5-9 1971



    1913
    0-4 1851



    1732
    просек 38.1 41.5
    Домаћинства[ ▼ Покажи ]
    Број домаћинстава по пописима од 1948-2002. Година пописа 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002.
    Број домаћинстава 12525 14517 18736 23809 28529 28608 28710

    Домаћинства по броју чланова по попису од 2002. Број чланова 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 и више Просечан број чланова
    Број домаћинстава 6175 7213 6385 6392 1668 625 160 48 22 22 2.77
    Становништво старо 15 и више година према брачном стању и полу[ ▼ Покажи ]
    Пол Укупно Неожењен/
    Неудата Ожењен/
    Удата Удовац/
    Удовица Разведен/
    Разведена Непознато
    Мушки 31788 9439 19673 1320 1306 50
    Женски 35959 7374 19835 6365 2344 41
    Становништво према делатности коју обавља[ ▼ Покажи ]
    Пол Укупно Пољопривреда, лов и шумарство Рибарство Вађење руде и камена Прерађивачка индустрија Производња и снабдевање... Грађевинарство Трговина Хотели и ресторани Саобраћај, складиштење и везе
    Мушки 15091 568 43 361 4723 539 2192 1987 306 1146
    Женски 12561 253 11 78 3491 167 373 2456 342 361
    Оба 27652 821 54 439 8214 706 2565 4443 648 1507
    Пол Финансијско посредовање Некретнине Државна управа и одбрана Образовање Здравствени и социјални рад Остале услужне активности Приватна домаћинства Екстериторијалне организације и тела Непознато
    Мушки 201 457 869 474 550 481 - 1 193
    Женски 481 394 663 1188 1845 386 5 - 67
    Оба 682 851 1532 1662 2395 867 5 1 260

    Подела насеља према етничком саставу становништва [уреди]

    * Са српском већином: Зрењанин, Банатски Деспотовац, Ботош, Елемир, Ечка, Клек, Книћанин, Лазарево, Лукићево, Меленци, Орловат, Перлез, Стајићево, Тараш, Томашевац, Фаркаждин и Чента.
    * Са мађарском већином: Лукино Село и Михајлово.
    * Са румунском већином је Јанков Мост.
    * Етнички измешана насеља су: Арадац (са релативном српском већином) и Бело Блато (са релативном словачком већином).

    Референце [уреди]

    1. ^ Службени гласник 129-07, 29. децембар 2007.
    2. ^ Књига 9, Становништво, упоредни преглед броја становника 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, подаци по насељима, Републички завод за статистику, Београд, мај 2004, ISBN 86-84433-14-9
    3. ^ Књига 1, Становништво, национална или етничка припадност, подаци по насељима, Републички завод за статистику, Београд, фебруар 2003, ISBN 86-84433-00-9
    4. ^ Књига 2, Становништво, пол и старост, подаци по насељима, Републички завод за статистику, Београд, фебруар 2003, ISBN 86-84433-01-7


    Спољашње везе [уреди]

    * Мапе, аеродроми и временска ситуација локација (Fallingrain)
    * Сателитска мапа (Wikimapia)
    * Гугл сателитска мапа (Maplandia)
    * План насеља на мапи (Mapquest)

    Викизворник
    Викимедија остава има још сродних мултимедијалних датотека:
    Zrenjanin
    Википутовања

    Вики путовања Вас додатно могу информисати ако пратите линк:
    Зрењанин

    * Службена презентација општине и града Зрењанина
    * Информације о Зрењанину
    * Привредни портал града Зрењанина
    * Званична презентација Туристичке организације Зрењанина
    * Млади у Зрењанину
    * Лист Зрењанин
    * MZ Sava Kovačević Zrenjanin
    * MZ Šumica Zrenjanin
    * Данијелова вила



    Координате: 45 23' 01" СГ Ш, 20 22' 55" ИГД

    Види још [уреди]

    * Град Зрењанин
    * Банат


    Грб Србије Градови у Републици Србији Застава Србије

    Београд Ваљево Врање Зајечар Зрењанин Јагодина Крагујевац Краљево Крушевац Лесковац Лозница Ниш Нови Пазар Нови Сад Панчево Пожаревац Приштина Смедерево Сомбор Сремска Митровица Суботица Ужице Чачак Шабац


    [сакриј] п р у Насељена места града Зрењанина

    Зрењанин Арадац Банатски Деспотовац Бело Блато Ботош Елемир Ечка Јанков Мост Клек Книћанин Лазарево Лукино Село Лукићево Меленци Михајлово Орловат Перлез Стајићево Тараш Томашевац Фаркаждин Чента
    Добављено из "http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BD"
    Категорије страница: Градови у Србији Град Зрењанин Насељена места у Војводини Банат
    Love comes again......

  12. #12

    Odgovor: Zrenjanin

    U toku je sredjivanje Jezera 2

  13. #13

    13 Odgovor: Zrenjanin

    Pozdrav za sve Zrenjanince. Posetila sam ga proslog vikenda i odusevila koliko se izgradio i gradi. Bice za koju godinu jos lepsi nego sto je sada.


    Poruku je izmenio zmax, 01.08.2008 u 21:53 Razlog: bold
    me me para a quin soy.
    Entindame para a quin soy.
    Causa que esto es estar alguna vez.

  14. #14

    Odgovor: Zrenjanin

    Evo gradi se i put oko Kulturnog Centra. Al, šta će od toga biti, ne znam, videćemo..
    Stanujem u centru, i sinoć nisam mogao da spavam do ujutro u 4 sate. Komšije u kafiću su mi tako puštale ono što oni nazivaju muzikom, da su mi prozori zveckali od silnih decibela. Nemogućno!!
    Ko rano poludi, ceo vek mu u veselju prođe!

Slične teme

  1. Zrenjanin - ne sme da bude uspešan (?!)
    Autor itebejac u forumu Politika
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 20.04.2009, 11:35
  2. Zrenjanin - novi/stari grb i zastava
    Autor Sunny u forumu Banat
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 23.08.2008, 13:09
  3. Zrenjanin - Ista muzika za sve kafiće
    Autor silvia u forumu Banat
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 06.05.2008, 10:13
  4. Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 05.01.2008, 04:46

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •