jel zna neko kako su Sremski Karlovci dobili ime
Da ova tema nebi bila uskoro zatvorena pokušat ćemo da ju osvežimo sa nekim drugačijim pristupom Sremskim Karlovcima.Recimo dešavanjima u njima.Karlovci u zadnje vreme imaju mnoštvo dešavanja u kojima ima mesta za sve.Ove godine recimo održat će se po 17 put IZBOR ZA MIS KARLOVAČKOG BISERA.Manifestacija koja je prevazišla već i SREM jer gosti pa i devojke dolaze iz cele SRBIJE a i šire.Održava se od 14 do 17 avgusta.
Poruku je izmenio zmax, 10.07.2008 u 13:24 Razlog: link
Oj Karlovci moji ta vi ste mi sve,
u vama sam proveo sve najlepse d`ne,
i kao sto se moze u karlovcima piti
to nigde nema i ne moze biti...
Poruku je izmenio nenad.bds, 16.11.2008 u 19:45 Razlog: Duplirana identična poruka
Acimovicu,verenice moj,vezah se za Karlovce,kao da sam se tu rodila,bolje ih znam nego rodni Bg.
Nikad nisam bila, ali od djetinjstva slusam o tom gradu jer je brat moga dede vladika tamo.
Zelim da ti budem drug u igri, da jedem iz tvog tanjira i da spavam na tvom jastuku...
Ja bih da dodam ponešto o Patrijaršijskom dvoru u Karlovcima. Naravno uz moje fotografije:
Zgrada dvora je sagrađena između 1892. i 1895. godine po projektu našeg arhitekte Vladimira Nikolića, na mestu gde se nekada nalazio "Pašin konak". "Pašin konak" je bio prva rezidencija poglavara srpske crkve nakon prebacivanja arhiepiskopije iz Peći u Sremske Karlovce. Mitropolit Stefan Stratimirović je 1817. godine osnovao fond za prikupljanje sedstava za izgradnju dvora, a koji je izgrađen za vreme mitropolita Georgija Brankovića. Izgradnja dvora "u stilu talijanskih palata" poverena je preduzimačima Peklo Beli i Karlu Lereru. Dvorsku kapelu je oslikao Uroš Predić. Osnova dvora je u obliku ćiriličnog slova Š, a na strdišnjem krilu se nalazi ulaz sa kolskim prilazom. Iznad ulaza, na spratu se nalazi dvorska kapela, koja je pokrivena poluloptastom kupolom sa lanternom na vrhu. Glavna fasada ima isturene bočne rizalite naglašene u visini prvog sprata stupcima-pilastrima koji se u visini atike završavaju trougaonim timpanonima, a središnji rizalit je naglašen sa tri prozora koji su veći od ostalih, terasom i ulazom ispred koga je stepenište sa bočno postavljenim kamenim skulpturama dva lava. Na istoj fasadi je niz sa sedamnaest prozorskih otvora sa polukružnim završecima. Prozorski otvori glavnoj fasadi daju ritam i ujednačenost, a plitki pilastri sa jonskim konzolama i balustrada ispod prozorske mase, ovoj fasadi daju vedrinu. Na centralnom rizalitu je naglašen krov na čijem je vrhu osmatračnica. Palata patijaršije je ne samo administrativno sedište Srpske pravoslavne crkve, nego i riznica u kojoj su smeštene dragocenosti, umetnički materijal, ikone, portreti mitropolita i najznačajnijih crkvenih velikodostojnika, različiti predmenti primenjene umetnosti i biblioteka retkih i vrednih rukopisa i stare štampane knjige. U sklopu dvora je za javnost otvorena riznica sa stalnom postavkom predmeta iz XVIII i XIX veka iz razorenih i ugroženih crkava u Bosni i Hrvatskoj. Kompleks je ograđen visokom ogradom, kombinovan zidom i rešetkama od kovanog gvožđa.
Danas je zgrada stalna rezidencija vladike sremskog i letnja rezidencija srpskog patrijaha, i muzej Srpske Pravoslavne Crkve. Zgrada i park se besprekorno održavaju. Dvor je spomenik kulture od izuzetnog značaja.
Dvor je otvoren za posetioce!
Evo i fotografija patrijaršijske riznice:
By streethorn[/RIGHT]
By streethorn
By streethorn
Mnogo kulturnog blaga u malom gradiću. Zaista smo uživali kad smo bili u poseti, prosto nismo znali šta bi pre videli, kratak je bio dan.
"Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu."
ja sam sada bio u Sremskim Karlovcima i uzimao vode sa cesme Svetog Andreja
pa me interesuje dali neko zna nastanka te cesme o cesmi cetiri lava je pun internet
a za ovu cesmu nisam nista nasao po netu
Karlovačka gimnazija
Svakako jedna od najznačajnijih institucija Srba u Vojvodini, kako u vreme Austro - Ugarske, tako i danas. Nastava u gimnaziji je počela 1.novembra 1792. godine, u zgradi bivše Latinske škole, prizemnoj i niskoj kućici oblika slova "П", u kojoj su se nalazile i učionice, ali i stanovi za profesore i direktora. Nastava se odvijala na latinskom i nemačkom jeziku, a zbog nedostatka obrazovanih ljudi medju Srbima, prvi direktori su bili Česi i Slovaci. U okviru gimnazije, postojali su "Blagodjejanje", internat za siromašne učenike i Konvikt za decu imućnijih poditelja. Od školske 1852/53. godine, u gimnaziju se, novim školskim programom, uvodi srpski jezik kao maternji jezik karlovačkih djaka.
Dolaskom Leopolda II na habsburški presto, delimično se menja i politika austrijskih careva prema Srbima koji su živeli na ovom području. Ovakva situacija koristi mitropolitu Stefanu Stratimiroviću o dobija dozvolu od bečkog dvora da se osnuje gimnazija u Sremskim Karlovcima. Zahvaljujući angažovanju mitropolita i darežljivosti usglednog karlovačkog trgovca Dimitrija Anastasijevića Sabova, koji je priložio 20 000 forinti na ime dobrotvornog priloga, srpski narod je dobio prvu gimnaziju u svojoj istoriji.
Od 1873. godine, Karlovačka gimnazija dobija pravo polaganja ispita zrelosti, ali smao uz prisustvo državnog školskog nadzornika. Od tada oa do 1918. godine, gimnazija nosi ime "Srpska pravoslavna velika gimnazija karlovačka".
Krajem XIX veka, po želji patrijarha Germana Andjelića, njegov brat, sremskomitrovački prota Stevan, prikupio je 325 000 kruna u zlatu za podizanje novog zdanja Karlovačke gimnazije, čije je temelje osvetio patrijarh Georgije Branković 1890. godine. Projektant nove zgrade je bio madjarski arhitekta Djula Partoš, po čijoj zamisli je, mešavinom žute i crvene boje na fasadi, dočarano srednjevekovno crkveno graditeljstvo.
Od 1956/57. godine, sa osnivanjem osmogodišnje osnovne škole, gimnazija ima četiri razreda. Istovremeno u zgradi gimnazije je radila i učiteljska škola, a od školske 1990/91. godine, Karlovačka gimnazija postaje klasična filološka gimnazija.
Moji učenici su bili oduševljeni obilaskom Gimnazije. Jedan od utisaka: "Ovde ne bih mogao da se ponašam kao u svojoj školi. Kao da sam ušao u neki sveti hram."
Posetili su se obilaskom i filmova koje rado gledaju a koji su snimani u njoj: "Lajanje na zvezde" i "Tito i ja".
By streethorn
Biblioteka Karlovačke gimnazije je najstarija školska biblioteka u Srba. Osnovana je iste godine kada i Gimnazija i danas poseduje oko 18 000 knjiga. Darodavci ove biblioteke bili su uglavnom direktori Gimnazije, profesori, bivši đaci, dobrotvori, patroni, naična društva i ustanove, knjižari i izdavači. Među njavrednijim knjigama svakako spadaju fototipsko izdanje ''Miroslavljevog jevanđela'', ''Četvorojevanđelje'' iz Mrkšine crkve (1562), ''Službenik'' Vićenca Vukovića iz 1554, zatim dela Zaharija Orfelina, prva izdanja Dositeja Obradovića, Vuka Karadžića, Branka Radičevića, ''Istorija'' Jovana Rajića i mnoge druge.
Tekst preuzet sa sajta Turističke organizacije Sr.Karlovci
...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...
Volim Sr. Karlovce redovno sam do pre par godina išla na grožđenbal
Znam da nita ne znam...
Samo jednom sam bila u Sremskim Karlovcima,na moju veliku zalost.Nebrojeno puta sam kroz njih prolazila na mom putovanju od rodnog mesta do Novog Sada,a bilo je to pre 29 godina,kada sam bila student u Novom Sadu.Zalim i sada zasto bar jednom nisam sisla iz autobusa,ponovo obisla Karlovce i uzivala u posebnosti koju pruzaju.Da mogu,zivela bih tamo.
Ali...ostaje mi samo da gledam ove fotografije koje nam poklanja Nenad.bds
Divne su fotografije i divni su Karlovci
Nema tog resenja za koje ja nemam problem !
Kao sto lepo slikovito nas cika Nenad kaze i pokaze te lepote.Moj favorit je Grozdjebal na koji sam bio pred prosle godine bilo je extra.