Ljubivoje Ršumović - Strana 4
Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234
Prikaz rezultata 46 do 56 od ukupno 56
  1. #46

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    Pitamo se

    Pitamo se vec dva veka
    Vec tri veka
    Pet vekova
    Gde dusa u coveka
    Gde je dusa covekova

    Da li tamo srce gde je
    Gde je hrabrost
    Gde dobrota
    Tamo gde nas ljubav greje
    Gde je seme od zivota

    Vek po vek
    Vek po vek
    Covek trazi dusi lek
    Vek po vek
    Vek po vek
    Dobrota je dusi lek

  2. #47

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    Шта може да значи писмо

    Ми изгледа свесни нисмо
    Шта може да значи писмо

    Значи немир
    кад се воли
    Утеху
    кад нешто боли
    Значи радост
    среће царство
    Значи пажњу
    и дргарство

    Ми изгледа свесни нисмо
    Шта може да значи писмо

  3. #48

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    Сонг о цвећу

    Има ли шта лепше на свету
    Од емоција у букету

    Ако схватимо шта нам пружа
    Она мирисна црвена ружа

    Ако признамо да је време
    За оне раскошне хризантеме

    И украсимо осмехом лице
    Због оне плаве љубичице

    То значи да смо у животу
    Препознали праву лепоту

    Има ли ишта лепше на свету
    Од емоција у букету

    И који даје и који прима
    Део лепоте у себи има

  4. #49

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    Song o uspomeni

    Ono kad smo se zbog cura bili
    Ono kad su padala carstva
    Ono kad smo poljupce krili
    Ono beše vreme drugarstva

    Protiče reka
    ostaje pena
    U dnu čoveka
    Uspomena

    Ono kad smo derali klupe
    Ono kad su pljuštale šljage
    One brige naivne i glupe
    ono behu godine drage

    Protiče reka
    ostaje pena
    U dnu čoveka
    Uspomena

  5. #50

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović


    -------------------------------------------------
    PISCI KAO LEGITIMACIJA NACIJE
    -------------------------------------------------


    Hlebovi umešeni dušom

    Piscima je najvažniji onaj spomenik koji svaka nova generacija nosi u svojoj emotivnoj torbi,
    na putu kroz život.

    Kada sam prihvatio predlog da napišem tekst o tome kako se odnosimo prema velikanima pisane reči, i njihovim delima, sad kad oni više ne mogu ni da se ljute, ni da budu ponosni zbog tog našeg "odnošenja", obuzeo me namah neki pravedni bes.

    Setio sam se da više u lektirama nema Njegoša, nema Branka Ćopića, nema junačkih narodnih pesama, i da ne nabrajam dalje.

    Piscima se može podići spomenik na Kalemegdanu, ali mu se ne sme rušiti i zapuštati spomenik koji svaka nova generacija mora da nosi u svojoj emotivnoj torbi, na putu kroz život. Veliki pisci treba da žive u učionicama i čitaonicama, u deklamovanju i pamćenju, u stalnom razgovoru sa čitaocima. Njegošu i Ćopiću više nije potrebna slava, nama jeste. Ako njih izbacimo iz lektire, su čim ćemo izać pred Miloša? Šta da očekujemo mi koji se još koprcamo u balkanskoj varijanti posmodernizma, koju nam je doneo crni oblak novog svetskog poretka?

    Nema pisca koji ne misli o slavi, govorio je profesor Jan Parandovski svojim studentima na seminarima, a zatim dodavao: "Književna slava je jedina u koju ništa tuđe ne ulazi. Deo uspeha se uvek može pripisati vojnicima i sreći, tako je Ahil pobeđivao Trojance pomoću Ahajaca, ali je Homer sam stvorio Ilijadu, i da nije Homera, mi ne bismo ništa znali o Ahilu."

    Danas se mogu čuti glasovi da Homer možda nije ni postojao.

    To govore oni pokondireni mislioci koji negiraju i Vuka Karadžića, i kojima smeta što se zna da su najbolje naše narodne pesme ispevali slepi Filip Višnjić i Starac Milija.

    Ko su sad pa ta dvojica, ko je sad pa taj Homer? U svom slepilu ti novotvorci bi da sve počinje od njih. Zar nas to ne podseća na našu aktuelnu politiku i trapave novopolitičare koji se, u svom pobedničkom uzbuđenju, ponašaju kao da od njih sve počinje, pa pedantno brišu sve "recidive prošlosti." Tako i Vuk i Ćopić i Njegoš ispadoše recidivi prošlosti.

    Ovih dana čitamo da se gasi književni časopis "Književnost", koji izlazi 60 godina. Još jedan recidiv prošlosti? Gasi ga osnivač, Ministarstvo kulture Srbije. Isto ono koje je ovu godinu proglasilo Godinom knjige i čitanja, još 23. aprila, a do dana današnjeg nije nas obavestilo kako misli tu Godinu da pretvori u delotvornu i plodonosnu? Zar gašenjem "Književnosti"?

    U Bibliji su književnici sa farisejima označeni negativnim znakom. Platon je pesnike prognao iz svoje "idealne" države. Lenjin i Karl Marks su se oduševljeno bavili ovim Platonovim idejama, ali ono što su humanisti učinili slaveći Petrarku, pokazuje kako bi trebalo "društvo", dakle politika, javnost, udruženja, da se ponašaju prema prepoznatoj vrednosti. U Bergamu se mogla posetiti pozlaćena soba u kući jednog zlatara, kod koga je Petrarka boravio. U Moskvi, na Arbatu, u kući, u kojoj je boravio Puškin, može se čuti sa magnetofonske trake: "U ovoj kući je Aleksandar Sergejevič dva meseca bio srećan!"

    I to su, naizgled bizarni, ali zanimljivi i provokativni primeri kako se čuva uspomena na velikane.

    Mogu se organizovati akademije i izložbe, mogu se ulicama, institucijama ili školama, pozorištima i bibliotekama, dati imena pisaca, na kuće gde su se rodili ili stanovali mogu se staviti spomen-ploče, sve su to pristojni načini da im se odužimo. Ali, da obezbedimo da oni i dalje žive — malo je teže, jer zahteva, pored političke i druge podobnosti, i famoznu političku volju! (Setih se nečijeg aforizma: "Bilo bi nam mnogo bolje, samo da nije političke volje!")

    Često se može čuti da "Politika ne voli pisce", i to uglavnom od onih koji se muvaju upravo oko politike.

    To nije sasvim tačno. Bilo je ambasadora, pa i ministara pisaca, ali dobrih pisaca. Oni su se bavili politikom po receptu grčkog filosofa Antistena: "Čini sa njom ono što i sa vatrom, ne prilazi joj suviše blizu, jer ćeš izgoreti, a ne budi daleko, jer ćeš ozepsti!"

    Takvi će dobiti besplatnu sahranu u Aleji velikana, i time će im se vlast odužiti. Ali, koliko će i posle smrti živeti, o tome će narod odlučivati na čudovišnom zaumnom referendumu.

    Živeće i kroz svoje junake. Kada publika poseti Dulčinejino imanje u Tobozu, seti se najpre Don Kihota, pa onda i Servantesa. U sobi Šerloka Holmsa u Beker stritu u Londonu, prepoznaće na slikama autora ser Artura Konana Dojla. Ko u Valjevu prošeta pored bronzane Desanke Maksimović, osmehnuće se i odrecitovati "Ne, nemoj mi prići, hoću izdaleka..."

    A dogodiće se i da junak nadživi sasvim svoga autora. Samo će retki šetači u londonskom Hajd parku, kada nalete na spomenik Petru Panu, znati da ga je izmislio ser Džems Metju Bari u romanu "Bela ptičica". Ili, još lepši primer kako se čuva kult velikog pisca, i to ne svoga, mada se za Šekspira ne može reći da nije i francuski, i ruski, i srpski pisac, na neki lep način. Ali, samo su se Francuzi setili da u Bulonjskoj šumi podignu Šekspirov park, u kome raste i cveta biljni svet njegovih drama.

    Uspomena na velike pisce čuva se i u anegdotama, u životopisima, njihovim ličnim dnevnicima, koji se, kao po pravilu, objavljuju posle piščeve smrti. Tako se upotpunjuje slika o privatnom životu stvaraoca, o kome se najčešće ne može gotovo ništa saznati iz literature koju je pisao. Profesor Parandovski je u "Alhemiji reči" naveo zanimljivu anegdotu o trojici francuskih velikana: Jednog dana poštar je Viktoru Igou uručio pismo na kome je stajalo napisano samo "Najvećem francuskom pesniku". Igo nije ni otvorio pismo, nego ga je poslao Alfredu de Miseu. Mise ga je lično predao Lamartinu, a Lamartin ga je sutradan poslao Viktoru Igou. Igo je otvorio pismo, i sa tugom pročitao da je bilo upućeno nekom stihoklepcu koji se svake nedelje oglašavao pesmuljcima u jednom poznatom listu.

    U oproštajnom govoru nad grobom Duška Radovića ja sam predložio da uspomenu na velikog pisca čuvamo tako što ćemo svake godine na Zvezdari orati jednu njivu, sejati pšenicu, pa kad sazri žeti je, mleti i mesiti hlebove, i deliti ih besplatno beogradskoj sirotinji. Čak sam rekao da bi sve te poslove trebalo da radi beogradska omladina, da se mladi radom odužuju svome pesniku, jer toliko duše u jednom Radoviću i toliko rada u jednom Dušanu teško da ćemo uskoro imati.

    Sutradan me je jedan rođak iz SUP-a obavestio da pazim šta pričam preko telefona, jer su mi prikačili prisluškivač.
    Bio sam besan. Pomislio sam — ispod mermerne ploče sa Duškovim imenom, verovatno će ugraditi bubicu, ali to mrtvog Dušana neće obeshrabriti, ne mogu ga više otpustiti s posla, smeniti sa položaja, ne mogu ga naterati da ćuti.

    Sve ću im to reći u prisluškivač!

    A onda je u meni proradio Duško Dugouško.

    Setio sam se, po ko zna koji put, lekovitog profesora Raška Dimitrijevića, koji nas je savetovao, citirajući nekog starog filosofa: "Ne protivreči nikome, ne kažnjavaj ga protivrečju, već ga uči, jer niko neće izlečiti ludaka na taj način što će i sam poludeti!"

    Ljubivoje Ršumović
    Večernje novosti, 17. jul 2010.
    Poruku je izmenio Cecara, 11.11.2010 u 20:40
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  6. #51

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    AU STO JE SKOLA ZGODNA

    Au sto je skola zgodna
    Leci lenjost i samocu
    K'o da mi je kuca rodna
    Steta sto ne radi nocu

    Kad nisam u svojoj skoli
    Mene moja dusa boli
    Nema one druzine
    Da delimo uzine

    Au sto je skola sjajna
    U klupama par do para
    Svaki sapat svaka tajna
    Jednu novu ljubav stvara

    Kad nisam u svojoj skoli
    Mene moja dusa boli
    Nema one s kikom
    Koju ne dam nikom

  7. #52

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    Школа живота

    Човек се мучи
    Буба и учи
    Стрепи и брине
    Попут неке стрине
    Човек се грчи
    Јури и трчи
    Тражи и моли
    Знање у школи

    А знање бежи
    Знање се мота
    У другој школи
    У школи живота

    Човек се труди
    Потура груди
    Када се стуште
    Бугери пљуште
    Човек се плаши
    Јер одликаши
    Јуре без даха
    Немају страха

    А знање бежи
    Знање се мота
    У другој школи
    У школи живота
    Ako ne znaš pametno govoriti, pametno ćuti !

  8. #53

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    Zdravica narodu srpskom

    Narode,neka ti zdravica ova
    Bude umesto blagoslova

    Šta god radio deca ti se rađala

    I kada pevao i kada snevao
    I kada mukama odolevao
    Deca ti se rađala

    I kada ratio i kada patio
    I kada pamtio pa vratio
    Deca ti se rađala

    Nije bogat ko ima volova
    Već kćeri i sinova
    Nije silan ko ima pušaka
    Već kolevki

    Nek ljubav nadjača
    Nek ne bude plača
    Osim dečijeg

    I kada se mučio i učio
    I kada svetu tajnu dokučio
    Deca ti se rađala

    Silni nek se svađaju
    Slabi pogađaju
    A tebi nek se rađaju

    I kada ljubio
    I kad ogrubio
    I kada glavu s ramena gubio
    Deca ti se rađala

    A daće Bog da rodi zob
    I uzri klas pa da bude
    I za konje i za nas

    I kada sveca slavio
    I kada školu pravio
    I kada se u čudu čudom bavio
    Deca ti se rađala
    Narode srpski!
    AMIN!
    Ako ne znaš pametno govoriti, pametno ćuti !

  9. #54

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    PORUKA

    Dete moraš da posmatraš
    Al mu nemoj na put stati
    Što ga pre čovekom smatraš
    Pre će čovek i postati
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  10. #55

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    ZAMISLITE ZEMLJU SRBIJU

    Zamislite zemlju Srbiju
    u Srbiji selo Slovac
    U Slovcu živi Vukola
    Najveći lovac

    Kad Vukola krene da lovi
    Povede i svoje kerove
    Ljuta panika hvata
    Velike i male zverove

    Sasvim opuste pećine
    I šuma osiromaši
    Jer Vukola samo puca
    A nikako da promaši
    Kad Vukola ide da lovi
    On je zaista divljačan
    Inače je dosta zabavan
    Čak i privlačan
    Poruku je izmenio Cecara, 16.01.2012 u 17:17 Razlog: obrisana vec postavljena pesma
    O da! Čuda su moguća,ako dovoljno jako veruješ u njih

  11. #56

    Odgovor: Ljubivoje Ršumović

    U ONA LEPA VREMENA DALEKA

    U ona lepa vremena daleka
    Od majmuna RAD je stvorio ČOVEKA.
    Da li se sad vraća istorija stara
    NERAD od čoveka da l' MAJMUNA stvara?

    Ljubivoje Ršumović

Strana 4 od 4 PrvaPrva ... 234

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •