Promenljivost - dobra ili loša?
Prikaz rezultata 1 do 12 od ukupno 12
  1. #1

    Promenljivost - dobra ili loša?

    Kakvo misljenje imate o prirodnoj I vestackoj evolucionoj promenljivosti , I koliko ste svesni da se ove promene neprestano desavaju oko vas, pa cak I ubrzano pod dejstvom coveka?

    Ono o cemu ce se u ovoj temi pisati jeste promenljivost pomocu koje nastaju nova bica, ili postojeca sa poprimljenim novim osobinama-koje ne moraju uvek biti I korisne.
    Da bi postojala evolucija mora postojati i promenljivost. Promenljivost omogucava stvaranje novih formi bica s novim osobinama.
    Prirodi zivih bica je svojstveno da stvaraju sebi slicna ziva bica, ali se cesto iz nekih celija organizma moze javiti nesto sto nije nalik na njih.
    Spoljna sredina je osnovni uzrok promenljivosti zivih bica. Svako, ali svako podrucje se karakterise razlicitim uslovima-npr. negde je malo veca vlaznost, negde za nijansu manja, zracenje, osvetljenost, vazduh,temperatura,... Usled svega toga dolazi do promena kod organizama, i one se posle dele na one pozeljne, neutralne i nepozeljne.



    ...................

  2. #2

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Svaka osobina organizma podlozna je promenama. Neke osobine se vrlo malo menjaju, cak i kad se ti organizmi gaje u razlicitim uslovima u odnosu na potomstvo. Takva je npr. boja cvetova, plodova, oblik lisca, cvetova,...
    Medjutim ima bezbroj takvih osobina koje se lako i brzo menjaju i pri malim uslovima sredine. To su npr. visina, debljina, krupnoca plodova, ...Ova druga grupa promena spada u tzv. Modifikacije.
    Dalja podela naslednosti moze se izvrsiti na naslednu i nenaslednu.
    Nasledna promenljivost deli se na dve grupe: mikso-varijacije koje nastaju kao posledica ukrstanja individua, i mutacije-koje se karakterisu nastajanjem novih osobina koje se nasledjuju.
    ...................

  3. #3

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Jedne od cestih promena jesu promene u broju hromozoma. Svaka vrsta ima tacno odredjen broj hromozoma, ali desavaju se i anomalije. Normalno je da vrsta ima 2n broj hromozoma, ali moze se desiti da ima samo n ili pak 3n, 4n, 5n,...(triploidi, tetraploidi, ...).
    Poliploidija se deli na autopoliploidiju, u kojoj dolazi do umnozavanja sopstvenog genoma jedne iste vrste, i takvi genomi su identicni. A postoji i alopoliploidija u kojoj dolazi do uvecanja broja hromozoma sabiranjem hromozoma raznorodnih genoma od dve vrste.
    Promene u kojima je broj hromozoma umanjen ili uvecan za jedan dva hromozoma naziva se aneuploidija.
    Monosomici imaju 2n-1 broj hromozoma. Npr. covek ima 2n brpj hromozoma=46. Od majke je nasledio n tj23 hromozoma, a i od oca n=23 hromozoma. Medjutim kod monosomika on od jednog roditelja nasledi 23, a od drugog 22 hromozoma. To vazi i za ostale organizme.
    Sledeca promena je dvostruki monosomik-tj. 2n-1-1. Na oba hromozomska seta koje dobija i od majke i od oca nedostaje po jedan hromozom.
    Nulisomik-tj. 2n+1 . Jedan od roditelja unosi jedan hromozom vise, npr . 24 i 23.
    Trisomik tj. 2n+1+1. Oba roditelja imaju po jedan hromozom vise.
    Dupli trisomik-tj. 2n+1+1 dva prekobrojna hromozoma razlicita.
    Tetrasomik tj. 2n+2 dva prekobrojna hromozoma su ista.

    Ono sto je bitno je to da aneuploidi u vecini slucajeva imaju negativne promene.

    Ukratko o musko-zenskim polovima pre nego li vidimo neke od negativnih promena nastalih kao uzrok aneuploidije.
    Kod visih organizama postoje dva pola-muski I zenski. Svaki covek sadrzi 22 hromozomska para koji se nazivaju autozomima, a samo je 23-ci taj koji odlucuje kojeg pola ce biti . Kod sisara pol je determinisan genom SRY koji se nalazi na Y polnom hromozomu i determiniše muški fenotip. Neko ga jos naziva i TDF genom (tj. Testis determinirajuci faktor)

    XX-nastaje zena
    XY-formira se muskarac
    Jajna celija zene daje samo X, a spermatozoid muskarca moze dati ili X (u tom slucaju nastaje devojcica), ili Y (u tom slucaju nastaje decak).



    Polni hromozomi kod muskarca i zene se razlikuju i po velicini:
    Y-muski je manji i akrocentrican je, a X zenski je veci i submetacentrican je.



    Kratak vrat i nisko srasla kosa-promena koja se javlja kod ljudi kada imaju 45 X0 broj hromozoma, tj kada nedostaje hromozom Y. Na kariotipu se vidi ne postojanje Y hromozoma.



    Tarnerov sindrom je nastao kao promena usled ne razdvajanja X hromozom kod zena tokom deobe, i javlja se jedan na oko 3000 rodjenih.

    ...................

  4. #4

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Jos jedna od promenljivosti usled nepravilnog razdvajanja hromozoma jeste Klineferterov sindrom. Desava se kod muskaraca oko 1 slucaj na oko 1000rodjenih. To je promena kada muskarac ima 47XXY .



    ...................

  5. #5

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Zainteresovanost jednog od nasih forumasa i njegov predlog dobijen preko PP-a , da kazem nesto vise o Klineferterovom sindromu, navela me je da drage volje otkucam ovaj post, a kad vec pisem o Klineferteru, onda cu u sledecem postu objasniti i Tarnerov sindrom.

    Hromozomapatija prouzrokovana numeričkom aberacijom Polnih hromozoma poznata je kao Klineferterov-Abrigt sindrom, koji je prvi put opisan 1942 godine. Učestalost je l : 5oo-looo živorođenih dečaka. Sindrom je nasledan i manifestuje se i određenim stepenom mentalne retardacije. Muškarci sa Klinefelterovim sindromom su obično visoki, izduzenih ekstremiteta, sa dlakavošću ženskog tipa i ginekomastijom ( uvecanjem mlecnih zlezda). Testisi su mali, volumena i ispod 2 ml i čvrste konzistencije.

    Registruje se uglavnom u pubertetu, ali se može dijagnostifikovati i pre rođenja. Veći broj slučajeva imaju kariotip 47, XXY sa manjom ili većom mentalnom retardacijom, i asocijalnim ponašanjem. Kod osoba sa kariotipom 48, XXXY veća je mentalna retardacija.Test inteligencije ovim osobama krce se i ispod 50.

    Pisanjem o Klineferterovom sindromu otvara se novo pitanje-o promenama koje dovode do muske sterilnosti. Stoga cu u narednih nekoliko postova objasniti sto se desava sterilnost u muskaraca, i kako se ispituje.

    Ono sto cu sad samo da napomenem je da se u sperme i spermatozoida od genetskih anomalija najcesce javlja prisustvo jos jednog X hromozoma tj. Klinefelterov sindrom koji je redovno pracen nedostatkom spermatozoida u ejakulatu.

    Kako su testisi izmenjeni, u pubertetu, oni ne reaguju na hormonsku stimulaciju od strane hipofize i ne luče dovoljnu količinu testosterona. S obzirom na mehnizam povratne sprege, smanjeno lučenje testosterona uzrokuje povecano lučenje LH sto dovodi do stimulacije lucenja estrogena, zenskog polnog hormona. Povećana koncantracija estrogena je odgovorna za karakterističan izgled ovih pacijenata. U spermogramu nema spermatozoida ili je prisutna oligospermija. Oligospermija ukazuje da se ne radi o čistom Klinefelterovom sindromu vec o mozaicizmu kada su prisutne i celije sa normalnom hromozomskom strukturom u testisu, koje i proizvode spermatozoide. Kod pacijenata sa odsustvom spermatozoida nema mogućnosti da se ostvri trudnoća . Kod pacijenata sa oligospremijom, na raspolaganju su neke od metoda.
    Poruku je izmenio Aca1983, 16.07.2007 u 02:00
    ...................

  6. #6

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Tarnerov sindrom javlja se kod zena kojima nedostaje drugi X hromozom, tj. one imaju kariotip 45XO.
    To je visoko letalna monozomija hromozoma, I negde oko 99% takvih fetusa spontano abortira u prvom tromesecju trudnoce.

    Prepoznatljivi pokazatelji su : kratak vrat uz kozne nabore na bocnim stranama, koji se protezu od uha do ramena, usne skoljke su lose formirane i nisko postavljene, mali rast (125-150cm), stitaste grudi sa razmaknutim bradavicama, nemaju razvijene jajnike pa su sterilne, izostaju sekundarne polne karakteristike, psihicki razvoj je kod vecine normalan, desavaju se i anomalije srca. Samo oko 3% ovih zena ima menstruaciju i fertilne su, a ostale su sterilne. Tih oko 3% javlja se ako postoji skriveni mozaicizam ili se mali broj funkcinalnih oocita Ipak odrzi do reproduktivnog perioda.
    Rast u visinu i sterilitet ovih osoba se ne mogu popraviti. Ako se podvrgnu terapiji estrogenima i progesteronom u vreme inace ocekivanog puberteta, moze se izazvati pojava sekundarnih polnih odlika. U 75% monozomije X, ovaj hromozom je poreklom od majke.

    ...................

  7. #7

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Pri opisu Klineferterovog sindroma dosao sam do zakljucka da bi mozda bilo korisno jacem polu da napisem koju rec i o promenama koje izazivaju musku neplodnost kod ljudi (ali na netu je to vec neko mnogo bolje odradio i napisao nego li sto bih to ja uradio).

    Nekadasnji tabu, i velika nepoznanica je da i muskarci mogu biti sterilni. Narod je uvek krivio zenu ako nije mogla ostati u dugom stanju. Nepravda totalna, al sad sta da se radi. Jednostavno, postoji i muska sterilnost tj. neplodnost, i to prilicno prosirena. Za bračni sterilitet je u oko 40% odgovorna žena,u oko 40-tak% muškarac i u preostalih 20-tak% oboje.

    Slucajno sam naisao na internetu na pricu o muskoj neplodnosti, pa sam za one koji hoce samo kratke crte izdvojio ovo sto pise u postu, a za one koji to hoce opsirno, evo linka, pa pogledajte-super je odradjen:

    http://www.ttc.co.yu/muskiinfertilitet.html

    Od vitaminskih preparata ustanovljeno je da vitamin E i C imaju pozitivan efekat na spermatogenezu i preporučuju se u terapiji infertiliteta.
    Od oligoelemenata koriste se selen i cink. Sa cinkom treba biti oprezan, jer dugotrajno korišćenje u većim dozama može biti kontraproduktivno. Koristan je posle inefkcija, naročito infekcija prostate.

    Osnovno ispitivanje neplodnosti muskarca podrazumeva da se urade bar 2 pregleda sperme spermogrami. Ukoliko se uoče bilo kakve promene, pacijent se upućuje urologu na pregled i on odlucuje sta treba od testova odraditi. Period od oko 6 meseci bez postignute trudnoće je dovoljan rok da se pretpostavi da problem postoji i da se započne sa ispitivanjem i eventualnim lečenjem.

    Osnovno je tad pregledati spermu.Uzorka se dobija masturbacijom posle apstinecije od 2-5 dana i mora da bude analiziran za 30 do maksimalno 60 minuta posle davanja. U spermi se gledaju sledeci parametri:

    Brzina pretveranja gela u tečnost i ne sme da traje duže od 60 minuta
    Volumen: trebalo bi da bude veći od 2 ml
    Konzistencija: ne bi trebalo da bude viskozna ( gusta )
    Koncentracija spermatozoida : trebalo bi da bude veća od 20 miliona/ mililitar
    Ukupan broj spermatozoida u ejakulatu: trebalo bi da bude veći od 50 miliona
    Pokretljivost spermatozoida: veća od 50 %, od toga bi 35% trebalo da bude progresivno pokretno, odnosno da se kreću pravolinijski
    Morfologija spermatozoida: više od 30 % bi trebalo da bude adekvatnog oblika
    Leukociti u spremi : ne bi smelo da ih bude više od 1 miliona /ml.

    Mogući uzročnisi neplodnosti su i bakterije koje se prenose seksualnim kontaktom kao što su Klamidija, Mikoplazma i Ureaplazma. Prisustvo ovih bakterija zahteva istovremeno lečenje oba partnera .

    Hormonske analize se rade u slučaju kada je broj spermatozoida veoma mali. U okviru ispitivanja se određuje vrednost 3 hormona koje luči hipofiza to su FSH, LH i prolaktin. Tu se odredjuje i nivo testosterona. Postoje brojni testovi kojima se posebno ispituje aktivnost spermatozoida, a medju bitnijima je Test penetracije spermatozoida kojim se ispituje sposobnost spermatozoida da oplodi eksperimentalnu jajnu ćeliju.

    Genetsko ispitivanje se radi kod pacijenata sa malim brojem spermatozoida ili sa odsustvom spermatozoida u cilju ispitivanja abnormalnosti u broju hromozoma ili u poremećaju strukture Y hromozoma . Kod pacijenata sa odsustvom semevoda ispituje se eventualno postojanje gena za cističnu fibrozu koje ukoliko se izvrši van telesna oplodnja dete može da nasledi.
    Na osnovu volumena seprme se postavlje dijagnoza hipospermije ( smanjen volumen ) ili hiperspermije ( povecan volumen sperme ). Smanjena kolicina spermatozoida je oligospermija, a odsustvo spermatozoida nazivano azoospermijom. Kolicina spermatozida preko 250 miliona u mililitru se naziva polispermijom. Astenospermija oznacava smanjenu pokretljivost spermatozoida.

    Od skoro se koristi I određivanje nivoa Inhibina, hormona koji proizvode Sertoly ćelije testisa. Ovaj hormone se pokazao kao najpouzdaniji za procenu sposobnosti testisa da adekvatno odreaguju na hormonsku stimulativnu terapiju.

    Postojanje antispermatozoidnih antitela moze da bude uzrok smanjene pokretljivosti spermatozoida. Svako ostecenje genitalnog trakta koje moze da dovede do kontakta izmedju spermatozoida i imunokompetentnih celija organizma kao sto su infekcija , povreda, torzija testisa ili opstrukcija mogu da izazovu formiranje antitela. Antitela izazivaju aglutinaciju ( slepljivanje ) spermatozoida i njihovu imobilizaciju .

    Nedostatak fruktoze u spermi ukazuje na nedostatak semenih kesica sto je najčešće udruženo sa nedostatkom semevoda, ili na postojanje prepreke na nivou ejakulatornih kanal.

    Ukoliko je broj spermatozoida u 1 ml sperme manji od 20 miliona u pitanju je oligospermija. Medjutim, ova definicij je vrlo gruba i većina autora se ne slaže sa njom. Utvrđeno je da do spontane trudnoce moze doci i ukoliko je broj spermatozoida u 1 ml manji od 10 miliona tako da se i ovaj broj može uzeti kao granična vrednost.

    Nekrospermija ( nijedan pokretan spermatozoid ). U ovim slucajevima je verovatnije u pitanju poremećaj u gradji samih spermatozoida, sto se moze dokazati i njihovom elektronskom mikroskopijom.

    Dokaz da u svemu treba imati meru je polispermia. Ukoliko broj spermatozoida u 1 ml sperme prevazilazi 250 miliona to nazivamo polispermijom. Ovako veliki broj spermatozoida umesto da uveća mogućnost ostvarivanja trudnoće naprotiv, moze biti uzrok infertiliteta. Polispermia je cesto povezana sa smanjenom pokretljivoscu spermatozoida i povećanim brojem morfološki defektnih spermatozoida. Ali i u slucajevima da su spermatozoidi zadovoljavajuće morfologije i pokretljivosti, ne dolazi do trudnoce. Ovim pacijentima se preporucuje prekid snošaja neposredno posle ejakulacije, tako da cela kolicina sperme ne bude izlučena u vaginu.

    ...................

  8. #8

    Odgovor: Promenljivost-dobra ili loša?...

    Jos jedna od promena jeste tzv. testikularna feminizacija ili sindrom za NE obrazovanje receptora za testosteron (sindrom NEosetljivosti na androgene).

    Jednostavno postoje osobe sa zenskim fenotipom (jer se desi delecija na kratkim kracima Y hromozoma i nedostane SRY gen) zene koje imaju kariotip 46 XY, i ustvari te zene su genetski muskarci (imaju muski kariotip).


    Medjutim u abdominalnoj duplji one imaju par testisa koji proizvode testosteron . Testosteron mora da se vezuje tokom razvića za receptore testosterona koji kod ovih osoba ne postoje. Tako se te osobe razvijaju po fenotipu u žene.One imaju fenotip tj. izgled zene (imaju dojke kao zene, nemaju bradu, imaju masno tkivo zenskog tipa,...), a i psihicku orjentaciju imaju zensku, ali im je vagina srasla i zavrsava se slepo- nemaju ni matericu, niti jajnike .

    Gen za androgene receptore (SRY-Sex determinirajuci ili TDF-testis determinirajuci faktor) se nalazi na X hromozomu, tako da se ova promena nasleđuje po majci.

    Testikularna feminizacija moze biti potpuna (Morrisonov sindrom) ili delimicna, (nepotpuna). Ucestalost je 1 slucaj na oko 20.000-60.000 muske novorodjencadi. Najcesce su ove osobe vrlo visoke.
    ...................

  9. #9

    Odgovor: Promenljivost - dobra ili loša?

    Čitam pre neki dan da su u velikoj Britaniji dozvolili (ili su na pragu da dozvole) eksperimente prilikom kojih bi ukrštali gene čoveka sa genima nekih drugih životinjskih vrsti. Nisam upućen u te tokove pa me živo interesuje, ako neko može da mi objasni, šta se dobija prilikom takvih ukrštanja? Ne verujem da bi se dobilo neko stvorenje nalik na kentaure ili Minotaura, ali nisam načisto sa sobom na šta bi to ličilo.

  10. #10

    Odgovor: Promenljivost - dobra ili loša?

    Ja bih o promenljivosti nešto jednostavnije laički, a na osnovu prakse. Stiče se utisak da što je određeni oblik života, ili živog bića prostiji to je i sposbniji na promenljivost, ne mislim pritom na totalnu, gde se od dve ili više vrste dobija nova, već mislim na onu pojavu koja se dešava u medicini naprimer: gde određene vrste virusa ili bakterija, a koje su izazivači bolesti, posle izvesnog vremena tretiranja određenim lekovima, postaju rezistentne(ako sam dobro napisao), otporne na te lekove pritom menjaju svoj način delovanja, odnosno mutiraju u druge oblike i nastavljaju isti posao, izazivanje bolesti. Meni je mnogo poznatiji onaj deo problematike iz zaštite bilja u poljoprivredi, gde posle par godina primene pesticida protiv bolesti i štetočina, te iste bolesti i štetočine postaju imune na taj preparat pa moramo menjati sredstva i način zaštite. Možda je malo uprošćeno u odnosu na početnu temu, ali je suština da čovek braneći se od određenih bolesti i štetočina nesvesno vrši promene istih.
    In vinas veritas

  11. #11

    Odgovor: Promenljivost - dobra ili loša?

    Jednu zanimljivu mutaciju bele rade juce slikah u mom dvoristu:
    ...................

  12. #12

    Odgovor: Promenljivost - dobra ili loša?

    Hahahaha! Kakva slika! X-ZmiX ))) Mislim, pas, zmija i papagaj Mislim da je X-ZmiX-ova trodelnost samo privremena i da je njegova Sudbina da bude cetvoroforman. Naime, njegov zmijski deo gena nosi i gene morskog ježa, sto je posledica zmijoješkog seksualnog odnosa. X-ZmiX ce dobiti bodlje u pubertetu, kada fotoni kosmickog zracenja izazovu mutacije gena i u ovom slucaju formiranje genskog produkata, tacnije enzima koji katalizuje nastajanje osnovnog gradivnog elementa Jezevih bodlji.

Slične teme

  1. Kako znate da li je dobra u krevetu?
    Autor Najgora u forumu Muška kafana
    Odgovora: 109
    Poslednja poruka: 12.10.2018, 12:34
  2. Sauna - dobra ili loša?
    Autor irnik u forumu Lepota
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 31.08.2009, 14:05

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •