Štrand - Strana 2
Strana 2 od 6 PrvaPrva 1234 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 82

Tema: Štrand

  1. #16

    Odgovor: Štrand

    Koincidencija!
    Juče sam se namerio da nešto dodam u ovoj temi, a uveče, 'listajući' novine nailazim na tekst koji prenosim:

    Gimnazijalci šibani zbog veslanja i plivanja

    Otkad je 1907. godine Emil Szikla postao prvi upravnik novoosnovanog novosadskog kupališta na Dunavu, Štrand je postao institucija od neizrecivog značaja. I danas ova mirna peščana obala pruža utočište Novosađanima koji očajnički traže spas od paklenih vrućina i usijanog asfalta. Onima koji uživaju u čarima ovog starog kupališta teško je shvatljivo da je grad iznikao pokraj veličanstvene reke prednosti njenih plaža počeo koristiti polako i uz neizostavne otpore.

    Sve do 1828. godine u novosadskoj arhivskoj građi nigde se ne spominje javno kupatilo ili kupalište na Dunavu. Blistava kultura 18. veka, iako proslavljena sjajnim umetničkim ostvarenjima, imala je i tamniju, srednjovekovnu stranu, koja se najbolje može ilustrovati neshvatljivom ravnodušnošću prema zdravstvenoj kulturi i čak elementarnoj higijeni. Ipak, to što tokom 18. veka nema zapisa koji svedoče o postojanju novosadskog kupališta nikako ne znači da ovakvog prostora u našem gradu nije bilo.

    U prvom zapisu, iz 1828. godine, spominje se sezonsko "dunavsko kupatilo", koje je preko zime zatvoreno, dok se svakog leta iznova otvara. U ovom dokumentu senator Johan Kerber referisao je magistratu da je "kupatilo na Dunavu sastavljeno, zgodno mesto određeno i takse određene", a iz senatorove konstatacije može se zaključiti da gradsko kupalište postoji odranije. Deset godina kasnije gradski načelnik Johan Kerber ponovo se, ovaj put kao akcionar, dovodi u vezu s kupalištem, koje je tada definisano kao imovina akcionarskog društva.

    Prvo novosadsko kupalište nalazilo se na petrovaradinskoj strani, o čemu svedoči i molba koju je 1834. godine poslastičar Gabrijel Rajhard uputio gradskom magistratu tražeći dozvolu da otvori "kupatilo" na mestu koje odredi kapetan Beler. U dokumentu iz 1838. godine nedvosmisleno je istaknuto da se gradsko kupalište nalazi na sremskoj strani, kao i da njime upravlja komanda petrovaradinskog garnizona. U okviru ovog mesta, uglavnom predviđenog za zabavu, osnovana je "Schola natationis" (Škola plivanja), za koju se isticalo da pruža usluge i civilnim licima. General-komanda je civilima odobrila učenje plivanja od 6 do 8 i od 11 do 12 sati, kao i od 17 do 20 sati. Školarina za čitavu sezonu ili "didaktra", koja je za muškarce iznosila dve srebrne forinte, a za žene tri, plaćala se dežurnom oficiru, dok su takse za pojedinačno kupanje iznosile za muškarce dve, a za žene tri srebrne krajcare.

    Trgovac Nikola Patrać, koji se u dokumentima pominje kao vlasnik kupališta, prijavio je 1845. godine magistratu kako planira da svoje "kupatilo" premesti na novosadsku obalu i molio je da mu se za tu nameru odredi "zgodno mesto". Kao razlog za svoju odluku Patrać je istakao konstantne žalbe sugrađana, koji su po letnjoj jari morali prelaziti preko Dunava kako bi se okrepili i osvežili. Nikola Patrać je tražio parče dunavske obale koje se nalazilo između solare i drvarske pijace, a svoju molbu potkrepio je konstatacijom da preko juna, jula i avgusta stagnira trgovina žitom, tako da kupalište neće smetati plovidbi.

    Već 22. aprila 1846. godine trgovac Herman Hiršl iz Petrovaradina napisao je molbu magistratu u kojoj je pisalo da je "prošle godine kupalište imalo dobre posledice po ljudsko zdravlje", pa je predlagao da se ova tradicija nastavi. Molba Hermana Hiršla, u kojoj se ističe značaj fizičke kulture i higijene, predstavljala je posledicu revolucionarne promene koja se odigrala u građanskoj svesti. Ova promena ostavlja još snažniji utisak kad se ima u vidu da je još 1829. godine učenicima bilo zabranjeno kupanje i veslanje zato što se prilikom takvih neobuzdanih aktivnosti "izlažu očevidnoj opasnosti za život".Učenicima novosadske gimnazije koji su ovu zabranu prekršili suđeno je 13. jula 1829. godine i epilog ovog neverovatnog slučaja bio je taj da su šibanjem kažnjeni oni koji su veslali i plivali, a ukore su dobili oni koji su posmatrali svoje drugove kako se zabavljaju u Dunavu.

    Đorđe Natošević reformator

    Otkako su osnovana, građani su uživali u kupalištima i to je, svakako, u snažnoj meri doprinelo ovoj veoma važnoj i korisnoj promeni njihove svesti. Veliki reformator dr Đorđe Natošević, kao direktor novosadske gimnazije, pored gimnastike, u školski program je uveo i plivanje. Tako je 1854. godine Đorđe Natošević ocenio gimnastičke sposobnosti velikog Laze Kostića konstatacijom da je "prilično napredovao, pliva u slobodnom Dunavu". Samo dvadesetak godina ranije veliki pesnik bi za svoje sportske aktivnosti bio nagrađen šibanjem.

    Novinar: Srđan Ercegan, 'Građanski' 6. april 2008.
    __________________________________________________ ________

    Kao i za većinu Novosađana i za mene i moju generaciju Štrand je bio nezaobilazni deo života u Novom Sadu.

    Pre velike poplave 1965. Štrand je imao sasvim drugačiji izgled. Drugačiji su mu bili i sadržaji, pa je naravno i provod bio drugačiji.

    Osnovni izgled Štranda do te 1965. kada je Dunav 'odneo' ono što je na njemu bilo, bio je isti kao i sa početka XX veka. To su bile kabine od dasaka belo okrečene ispred kojih su bile takodje daščane staze preko rastresitog peska. Pošto teren nije značajnije nivelisan pre izgradnje kabina i dogradnje novog broja kabina, redovi su bili talasasti, a i mnoge od kabina su od starosti bile i pomalo neherene. Red kabina koji je bilo najbliži Dunavu i 'trotoar' od dasaka bili su izdignuti na 30-40 cm. jer su bili ugroženi od visokog vodostaja. Tek posle velike poplave nivo tla na kome su kabine i travnjak je povišen i nivelisan na vodoravan.
    Svi objekti su bili od dasaka, pa i restoran koji je izgoreo (ne znam tačno kada). Travnjaka nije bilo i stizanje od hlada do vode je bio podvig. Izmedju kabina hlad su pravile autohtone topole.
    Kao gimnazijalaci najveći deo raspusta smo provodili na Štrandu. Dešavalo se i da pred ulazom čekamo da se u 8 sati Štrand otvori, a da nas u pola 8 po podne čuvari isteruju jer se u to vreme Štrand zatvarao.

    Do iznemoglosti smo bosi igrali fudbal u dubokom i sipkom pesku (ko je probao zna koliko je to naporno, i koliko modrica na cevanicama to donosi), igrali picigen na delovima obale gde nije bilo ograde za decu i neplivače. Prostor za decu i neplivače bio je ograđen balvanima povezanih lancem jedan za drugi. Jedna od naših omiljenih disciplina je bila jahanje klizavih balvana (blago obraslih algama) i rušenje protivnika s balvana. Kupači su sedeli i ležali u pesku. Korišćenje peškira, ležaljki i drugih koještarija (npr. tranzistorskih radioaparata) došlo je tek početkom 70-tih.
    U vreme velikih vrućina kad se Štrand napuni, nad njim je lebdela izmaglica od sitnog peska uskovitlanog hiljadama nogu. (Igranje fudbala i sl. nije bilo dozvoljeno medju kupačima, pa se moglo igrati na jednom ovećem slobodnom delu gde nije bilo kabina ili na potpunom suncu kod Špica.)

    Inače, sem Štranda vrlo popularni su bili i Bećar-štrand i Oficirski Štrand u Petrovaradinu. Bećarac je počinjao stotinak metara uzvodno od stubova porušenog železničkog mosta i prostirao se sve do veslačkog kluba 'Danubius'. Treba imati u vidu da je pre poplave nasip bio dublje u obali (naravno nije bilo ni sadašnjeg šetališta) a izmedju nasipa i vode nije bilo previše rastinja. Taj prostor je bio jako lep za kupanje pri malom vodostaju kad je suvo bilo više od 150-200 m. peska sa koga se voda povukla. To je bio nestabilan teren, preko noći se reljef pod vodom menjao, bilo je 'rupa' u vodi pa su davljenja bila česta.

    A dolazak i odlazaka na Štrand ...

    Citat robins kaže: Pogledaj poruku
    Baš kao što to sada čini autobus na liniji br.8, nekada je novosađane na Štrand prevozila čuvena "Trčika" - tramvaj koji je saobraćao od stare pošte (današnji Trg mladenaca) do kupališta!

    Trčika je pre bio atrakcija i sredstvo prevoza za boljestojeće Novosadjene nego mogućnost da se na Štrand preveze nekolko hiljada kupača.

    Na Štrand se išlo pre svega biciklom ili peške, a autobus nije bila mogućnost na koju je trebalo računati, naročito kad svi, skoro istovremeno krenu kući.

    Parkiralište za bicikle ispred Štranda je slika koja se više neće moći videti. (Ako neko ima sliku - neka je svakako postavi.) Od ulaza pa do dela gde je sada okretnica bili du jednostavni držači od letvica za oko 2-3.000 bicika. Možete zamisliti kako je izgledalo nalaženje sopstvenog bicikla u onih pola sata kada su svi kretali kućama u dane kada je na Štrandu bilo desetak hiljada kupača, a većina ih je došla biciklom! A Fruškogorska ulica (tada je imala kolovoz sa kockom širine 5-6 metara) ličila je na Peking iz reportaža od pre dvedesetak godina.

    Na Štrand je vozio i autobus koji je polazio ispred Ledare (fabrike leda koji se u tablama nosio kući ili u kafane i sl. - pre no što su el. frižideri postali obična stvar) u ul. Ilije Ognjenovića. Tada još nije bio probijen bulevar od Banovine do nove Pošte. Od oko 1957. za štrand je vozio londonsku double-decker pa smo, da oprobamo tu atrakciju, na Štrand nekoliko puta otišli njime umesto biciklom.

    A za dane velike poplave (koja je izmenila izgled Štranda, a potonje vreme i ostalo na njemu) vezuje me i jedna anegdota koja se prepričavala u studentskoj brigadi koja je učesvovala u odbrani grada od poplave. Liči na urbanu legendu, ali, koliko se sećam, imala je imena protogonista, pa je priča ili stvarna ili podmetačina onima sa fakulteta koji je njoj.

    Da je Dunav probio odbrambene nasipe, nivo vode u centru bi bio oko četiri metra, a na Limanu, gde su već bili novoizgrađeni Poljoprivredni i Tehnloški fakultet, nivo bi bio oko jedan metar. Kako se kritičan vodostaj nije dugo smanjivao a stizao je i novi talas, generalni sekretar Univerziteta Vladislav Rotbart izdao je nalog da se sva arhiva podigne najmanje na 1,5 metar od poda i da se podnese izveštaj čim to bude uradjeno. Izveštaj je stigao i sa Tehnološkog fakulteta čija arhiva je bila na IV spratu!
    Poruku je izmenio Cecara, 28.01.2015 u 22:24

  2. #17

  3. #18

    Odgovor: Štrand

    Strand... Nije sve u kupanju, ima nesto i u izlezavanju u pesku, igranju loruma na travi, bacanju frizbija pa makar i u glavu slucajnog prolaznika, ostavljanju mokrog pecata na stolicu u kaficima Strand fest nisam propustala.
    Ja ne mogu da zamislim leto bez Stranda. Ne kupam se u Dunavu, ali zato u svemu ostalom uzivam.
    A izgleda ovako:

















    slike su preuzete sa neta
    Poruku je izmenio _baba_, 03.05.2008 u 04:56
    Umro je Ajnštajn, umro je Tesla...a i meni nešto nije dobro

  4. #19

    Odgovor: Štrand

    Ovog leta ću provesti puno vremena tamo
    čak se i preseljavam u novi stan za koji dan na 4 minuta peške od Štranda
    ali ću ipak malko da skoknem i do mora na mesec-dva
    Ko je za jednu voznjicu

  5. #20

    Odgovor: Štrand

    Strand volim rano ujutro,da popijem prvu kafu, dok se dan jos budi.

  6. #21

    Odgovor: Štrand

    Dobar štrand Volem ja lažni Majami i u mom gradu Mada je u Beogradu nekako vernije. Kad žuljaš dupe avioni ti proleću u niskom letu
    Plažnu gužvu ne volim uvek, pa odem ili mnogo rano ili mnooogo kasno najčešće.
    Štrand, obavezni deo vezan za Exit
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  7. #22

    Odgovor: Štrand

    Štrand spreman za posetioce pet dana pred sezonu



    Još samo pet dana deli od početka sezone na Štrandu, gde će većina narednih pet meseci provoditi svoje slobodno vreme. Nove kabine su spremne, do kraja iduće nedelje biće završeno i njihovo izdavanje, 35 spasilaca je prošlo obuku, još samo da se donese konačan plan o tome ko će sve da nastupa u okviru tradicionalne manifestacije „Kulturno leto“ i 15. maja zabava na najvećoj i po mnogima najlepšoj plaži na Dunavu može da počne.

    „Gradsko zelenilo“ je pripremilo Štrand za početak sezone, a u toku su poslednji dogovori oko kulturnih i sportskih programa koji će se narednih pet meseci održavati na gradskoj plaži. Za sada u „Zelenilu“ nisu mogli da preciziraju ko će sve nastupiti na „Kulturnom letu“, ali kažu da očekuju da će program zadovoljiti posetioce Štranda.
    Prvih sedam dana će ulaz biti besplatan, a dnevna karta će biti kao i prošle godine 35 dinara. Do kraja sledeće nedelje obaviće se i izdavanje kabina, velika je 7.000, a mala 6.000 dinara, a Novosađani koji žele moći će da kupe sezonske karte čija je cena takođe nepromenjena i iznosi 860 dinara, bez popusta.

    Portparol „Gradskog zelenila“, Ivan Nožinić kaže da će posetioci ove godine imati razloga da budu zadovoljni jer je plaža potpuno uređena.
    - Sve što treba uraditi kako bi Štrand bio pripremljen za posetioce je obavljeno, završena je gradnja i novih kabina, a oko 35 spasilaca je završilo obuku. Očekujemo da će ove godine ponovo biti zabeležen rekordan broj poseta, a podsećam vas da je 2007. godine bilo 410.000 prodatih ulaznica, uz oko 2000 sezonskih karti - priča Nožinić.
    Prema njegovim rečima, u toku su poslednji razgovori i pregovori oko sportskih i kulturnih dešavanja na Štrandu. Za sada, program „Kulturnog leta“ nije u potpunosti poznat, ali je načelno predviđeno održavanje koncerata i drugih kulturnih sadržaja.
    - U narednim nedeljama će sve biti dogovoreno. Isto je i sa pripremama za sportske turnire. Planirana su takmičenja u košarci, odbojci, malom fudbalu i nožnom tenisu. Kao i za kulturna dešavanja, čeka nas još razgovora, a u osnovi program ne možemo još da saopštimo jer treba da uskladimo termine - kaže Nožinić.

    Takmičenja i promocije
    „Gradsko zelenilo“ očekuje da će na Štrandu ponovo biti održan Etno festival hrane i muzike Vojvodine, takmičenje u skokovima sa Mosta slobode i druge manifestacije koje se organizuju poslednjih godina. Nožinić kaže i da će, za razliku od ranijih godina, na gradskoj plaži biti i više dešavanja koje će organizovati razne kompanije, prvenstveno one koje se bave prodajom hrane i pića i automobila, jer ih je privukla mogućnost promocije na mestu gde leti svaki dan boravi na hiljade ljudi.


    Izvor: Blic
    Poruku je izmenio robins, 10.05.2008 u 20:57

  8. #23

    Odgovor: Štrand

    Policija intervenisala kod izdavanja kabina na Štrandu !?



    Podela kabina na Štrandu ni ove godine nije mogla da prođe mirno i bez incidenata, a ovoga puta i policija je morala da interveniše. Pozvali su je okupljeni Novosađani i to nakon što su ih iz "Gradskog zelenila" obavestili da slobodnih kabina više nema! U "Gradskom zelenilu" u trenutku kada je stigla policija nije bilo nikoga od nadležnih, te su i njima "ruke bile vezane". Nezadovoljni građani su napisali peticiju, a najavili su i tužbu protiv ovog preduzeća, piše Dnevnik".

    Počeli su da iznajmljuju kabine u 10 časova, a još oko osam sati su nam rekli da će nas obavestiti koliko ima slobodnih kabina. To se, međutim, nije dogodilo, nego su oko pola tri, pred kraj radnog vremena, samo istakli obaveštenja da nema više slobodnih kabina", ispričala je jedna od nezadovoljnih građanki Cecilija Lemajić.

    Nekoliko desetina Novosađana, okupljenih ispred "Gradskog zelenila" u Ulici Nikole Tesle, saomoinicijativno su jedni drugima podelili brojeve, kako kažu "radi lakšeg praćenja situacije". Prema njihovoj evidenciji podeljeno je 65 kabina.

    Kako je Gradsko zelenilo obavestilo medije, a mediji preneli građanima na raspolaganju je bilo 152 nove kabine, pa se pitamo gde je onaj ostatak", rekao je jedan od prisutnih.

    Juče nismo uspeli da stupimo u kontakt sa Slobodanom Popovićem, direktorom ugostiteljstva i turizma u "Gradskom zelenilu", kako bismo dobili zvaničnu informaciju o broju izdatih kabina na Štrandu. "Gradsko zelenilo" je ranije saopštilo da na plaži raspolaže sa 856 kabina, da bi kasnije izneli da od tog broja valja oduzeti 40, jer će na mestu predviđenom za izgradnju 40 kabina biti postavljeni muški i ženski toaleti.


    Izvor: Radio-televizija Vojvodine

  9. #24

    Odgovor: Štrand

    Da li neko zna možda hoće li ove godine biti Etnofestivala hrane i muzike Vojvodine na štrandu? To je nešto neopisivo dobro i strašno mi se ide i ove godine, ali kao da se sećam da su rekli kako više neće biti tog festivala jer USAID neće više da donira para...

    U medijima se još ništa ne spominje, ako neko nešto zna neka podeli sa ostalima

  10. #25

    Odgovor: Štrand

    Citat schindller kaže: Pogledaj poruku
    Da li neko zna možda hoće li ove godine biti Etnofestivala hrane i muzike Vojvodine na štrandu? To je nešto neopisivo dobro i strašno mi se ide i ove godine, ali kao da se sećam da su rekli kako više neće biti tog festivala jer USAID neće više da donira para...

    U medijima se još ništa ne spominje, ako neko nešto zna neka podeli sa ostalima
    Hoće, 28. juna sa početkom u 12 h
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

  11. #26

    Odgovor: Štrand

    Thanks
    Ima li negde na netu nešto podrobnije?

  12. #27

    Odgovor: Štrand

    Citat schindller kaže: Pogledaj poruku
    Ima li negde na netu nešto podrobnije?
    Nasla sam samo ovo:
    Etno festival hrane i muzike biće održan na Štrandu u subotu 24. juna, najavljeno je na konferenciji za novinare u Izvršnom veću Vojvodine. Prema rečima potpredsednika Izvršnog veća APV, ove godine se očekuje učešće 15 etničkih grupa koje žive u Vojvodini, a na oko 100 štandova biće predstavljeni folklor, rukotvorine i specijaliteti nacionalnih kuhinja kao što su jela od puževa, žabljih bataka, nojevog mesa, ali i oprobani specijaliteti kao što su kotlići od različitih vrsta mesa, štrudle i domaći kolači.
    Umro je Ajnštajn, umro je Tesla...a i meni nešto nije dobro

  13. #28

    Odgovor: Štrand

    ...mnogo lepo mesto...
    ...hell ain't a bad place to be......

  14. #29

    Odgovor: Štrand

    Jeste. Lepo je Ali da se ne ponavljam sa izlivima ljubavi prema Strandu, vec sam pisala na prethodnim stranama...
    Mozda samo jedna mala zamerka-mogli bi da se posvete redovnijem ciscenju peska. Bas je prljavo.
    Umro je Ajnštajn, umro je Tesla...a i meni nešto nije dobro

  15. #30

    Odgovor: Štrand

    Evo nešto malo opširnije o festivalu

    Štrand - sunce, hrana i muzika etno festivala


    U subotu, 28. juna, na novosadskom kupalištu Štrand biće održan sedmi tradicionalni Etno festival hrane i muzike Vojvodine koji će ove godine okupiti više od 3.000 učesnika.


    Posetiocima festivala, koji organizuju Američka fondacija za razvoj i Organizacija za razvoj Srbije, predstaviće se više od 14 etničkih grupa sa svojim kulturnim nasleđem kroz muzički program i na etno štandovima.

    Kako je navedeno u saopštenju organizatora, Etno festival "proslavlja bogato kulturno nasleđe i etničku raznolikost regiona, prikazujući tradicionalna jela, muziku, plesove i rukotvorine". Ove godine festival se održava pod motom "Bogatstvo različitosti", a podržali su ga Izvršno veće Vojvodine i Pokrajinski sekretarijat za privredu, kao i Grad Novi Sad i Gradska uprava za privredu i turizam.

    Na obali Dunava okupiće se više od 3.000 učesnika koji će na više od 100 etno štandova pripremati tradicionalne specijalitete, izložiti rukotvorine i demonstrirati stare zanate. Muziku, ples i običaje svoje etničke zajednice u desetočasovnom programu predstaviće 46 ansambala u živopisnim nošnjama, tako da posetioci pored Dunava mogu da uživaju u danu ispunjenom zabavom uz autentičnu muziku.

    Posetioci će imati priliku da probaju tradicionalne specijalitete po simboličnim cenama, da kupe etno suvernire i rukotvorine iz 34 opštine i upoznaju se sa njihovom turističkom ponudom. Na festivalu će se predstaviti i mnoge lokalne manifestacije, proizvodi i turistička ponuda opština, čime organizatori nastoje da doprinesu razvoju ruralnog i manifestacionog turizma i ekonomskom prosperitetu zajednica.

    RTV
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

Strana 2 od 6 PrvaPrva 1234 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Štrand fest 2015
    Autor silvia u forumu Novi Sad
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 25.09.2015, 16:08

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •