Stižu nas posledice ratova
Prikaz rezultata 1 do 11 od ukupno 11

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Stižu nas posledice ratova

    Naciju koja se hvalila da je preživela bombardovanje i ratove, sankcije i nemaštinu, i da joj niko ništa ne može deceniju i po od trauma, sve više uništava - prošlost. Nervoza, stresovi, šećer, znojenje, sivi pogled na svet, bes, veliki bes... Srbija je kolektivno obolela od manjka tolerancije, koja je toliko skratila fitilj da se pištolj poteže zbog parkinga ili psovke. Ovo stanje, za koje običan svet prosto kaže da nismo normalni, psihijatri zovu posttraumatski stres. To znači da nas tek sada sustižu posledice stresa koji smo preživeli. "Posledice ratova i bombardovanja, stresova i strahova koje su oni prouzrokovali, sada se ispoljavaju", kaže za "Večernje novosti" psihijatar Ana Najman. Generalno, pojačani su bes i nezadovoljstvo na globalnom nivou. Ljudi su bezvoljni, neraspoloženi, depresivni. To je taj sindrom koji se ispoljava mnogo kasnije od nekog problematičnog događaja. Kao vijetnamski sindrom. Trajao je decenijama. Tako će i naš srpski sindrom potrajati.
    Koliko su Srbi zaista drugačiji, najbolje mogu da sagledaju oni koji su se vratili iz inostranstva.
    "Recimo, primetili ste da sve u našim tramvajima i autobusima izgleda kao da ste na pogrebu. Retko se kada čuje smeh, vidi radost. Ljudi su utučeni, bez perspektive. To je klasična istrošenost. Naše emocije su svedene na minimum, one su pocepane, odrane, iskrzane od korišćenja. Zato smo nekako prazni i bezvoljni", kaže psihijatar.
    Ali, najveći problem koji Srbe čini takvima, po oceni psihijatara, jeste nedostatak unutrašnje kontrole. Sve ostale bolesti manje bi se primale na naciju i posttraumatski stres bi možda bio blaži kada bismo kontrolisali svoje emocije.
    "U prevozu, recimo, gde prosečan Beograđanin provede prilično vremena, svako vas gurne, kao da je to normalna stvar. A, nije. U normalnim civilizacijama bi se taj neko prvo izvinio i zamolio da se pomerite, pa tek onda prošao, i na kraju se zahvalio. Deluje smešno, kao da se učimo ponašanju, ali od toga sve polazi", kaže Ana Najman.
    Koliko Srbi generalno nemaju unutrašnju kontrolu svoje ličnosti najbolje se vidi u susretu Srbina i Engleza, recimo.
    "Naš čovek će strancu, potpunom neznancu s kojim zapodene razgovor, za pet minuta izručiti celo svoje unutrašnje biće, sva svoja razmišljanja, sve strahove, bolesti, ljubavnice, imovinsko stanje, sve, baš sve, bez ikakve ograde. To nije normalno", objašnjava psihijatar.
    "U civilizovanom društvu ne može i ne sme sve da se kaže, ili se bar zna kada i gde se šta može. Kod nas tih granica nema. Sve se može. I to uvek. Popustili su nam malo živci. Zato moramo da poradimo na samokontroli koja je osnov svega", kaže Ana Najman.
    VojvodinaCafe - prvi, pravi i jedini vojvođanski portal. Online since 2006.
    Vojvodina nije geografski pojam, Vojvodina je način života.
    Uputstvo | Pretraga | Pravilnik | Kontakt | Like us | Follow us
    Hvala Ti na svemu!
      Vrh

  2. #2

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Na sličan način je nastradio i Nemanja Pavlović vlasnik TV stanice "Kanal9" , on je slučajno očešao neki auto i iz drugih kola je izašao jedan tip koji je inače sklon agresivnom ponašanju , udario ga i Nemanja je pao i udario glavu i od tog udarca umro !Zato je najbolje kontrolisati svoje emocije !
      Vrh

  3. #3

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Za otvaranje ove teme, autoru svaka čast.
    Toliko se toga negativnog nakupilo u ljudima, toliko smo netolerantni - stvarno, uopšte ne znam kako smo živi!
    Ako ima neka dopisna škola lepog ponašanja i kontrolisanja emocija i ponašanja... ne bi bilo loše da je i ovde postavimo, na VC!
    Mislim, ponešto što se učilo od roditelja... ono prevazidjeno kučno vaspitanje... izgleda pomalo bledi. Potrebno je malo osvežavanja...
    Ne biti mrtav nije to i biti iv.
      Vrh

  4. #4

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Citat Necromancer kaže: Pogledaj poruku

    "Naš čovek će strancu, potpunom neznancu s kojim zapodene razgovor, za pet minuta izručiti celo svoje unutrašnje biće, sva svoja razmišljanja, sve strahove, bolesti, ljubavnice, imovinsko stanje, sve, baš sve, bez ikakve ograde. To nije normalno", objašnjava psihijatar.
    HAha a mi ubedjeni da nam je to vrlina Srdachnos i otvorenos A A drugi su su ushtogljeni i otudjeni.... ili mozda promishljeni ?

    Jedno znam, kad vidim nekoga ko me bez povoda preterano voli potpuno sam svestan da sutra isto tako mozze bez povoda i da me mrzi...

    Posle sam se Setio: Pa brate, kako da kao pojedinci budemo normalni, kako kad eto na drzzavnom nivou svako ko se nekome izivnjava smatra budalom? Kako kad, ako si chovek ljudina, a nisi ulizica i slabich ne smesh sluchajno da priznash svoju greshku? Shta imash ti koji moj dase izvinjavash. Ako si kriv negiraj i vichi da su drugi krivi..POdrazumeva se da nisi kriv za sebe samog, jer si ti ti .. U ostalom, i drugi su krivi tako da tvoja krivica ne znachi nishta... Kako kad se prihvatanje kulturnih ili bilo kakvih normi smatra dupeuvlachenjem i dupelizanjem?
    Kako kad se forsira samo EGO? Ja pa ja!
    Kako kad "nam svi rade o glavi" ?
    Chuknesh nekog kolima jer ti se bash zzurilo, a on se uvatio propisa ko pijan plota, ili on tebe chukne, ma shta se raspravljash napushi ga i najebi mu se matere! Prazno mesto u busu, stushti se na njega, dzabe je, shto ti da budesh glup a svi ostali pametni, zgazi, ukradi di te neche provaliti, ako nisi neko mudo, a ako jesi kradi di ochesh... Ako stojish u redu, gledaj da nekako ispadnu svi koji chekaju budale, a ako si ti onaj koji cheka...otvori ochi i ushi, svi samo chekaju da te zajebu! Posle idi u crkvu i zapali svechu, ti si kompletna lichnos koja ne da na sebe, a i poshtujesh te tradicije i to... uz to religiozan si, pa che ti bog oprostiti ako sluchajno i napravish neki greh..u ostalom i on je sebi prvo stvorio bradu..morache da te razume... ipak si ti muchenik i vechita zzrtva shto novi zavet pokriva u nekoliko tachaka ..


    Kako pored posejane i redovno odrzavane drushtvene paranoje kao pojedinci da ostanemo zdravi ?
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 04.07.2007 u 23:06
      Vrh

  5. #5

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Citat HLEBmaster kaže: Pogledaj poruku
    Kako pored posejane i redovno odrzavane drushtvene paranoje kao pojedinci da ostanemo zdravi ?
    Tako što ćemo čuvati ono malo duše što je ostalo, što ćemo učiti ljubavi našu planirano rođenu decu, što ćemo se mi izviniti kada nekoga zgazimo, što nas neće boleti kada drugi gaze jer su beznačajni, tako što ćemo se sklanjati (jer smo pametniji) od glavonja i onih koji nas čukaju i plaćati sitnim dušama ako ih čuknemo, i neka se teraju majčine po skupštinskim binama za to smo ih birali, sve dok nas ne oteraju dođavola neka rade štagod im se radi. Mi ćemo čitati dobre knjige, pogledati poneki film, ignorisati (učiti da ignorišemo) primitivizam, busanje u grudi junačke, nemanje sluha za sve što je lepo i razumno (nadam se da mi se neće postaviti pitanje o tome šta je to lepo i razumno, i da li to što je lepo i razumno za mene mora da bude lepo i razumno baš za svakoga.) Lep je osmeh, stisak ruke, nekoliko minuta koliko je obično potrebno da se čuje ono što sagovornik kaže, lepo je reći hvala, izvolite, izvinite i tako redom.
    "...There is a crack in everything. That's how the light gets in..."
      Vrh

  6. #6

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Kolko istine u prvom postu.

    Ljudi se ne smeju potpuno prirodno, niko nije opusten, uvek neko nezadovoljstvo.... Pa i ja sama sam nezadovoljna, i ja sam hejter i retko sta moze da me zaista potpuno iskreno nasmeje, onako da ne mogu da zaustavim tu srecu u meni.

    Jedino male, sitne stvari mi izmame osmeh ali to traje par sekundi. I kad ispit polozim ne radujem se uvek, radujem se samo ponekad i isto kratko traje. To zaista nije normalna pojava. Svaki taj ispit bih trebala da posmatram kao korak napred, ali ja ne vidim da sam bliza icemu? Idem napred ali kao da nema niceg na kraju....
      Vrh

  7. #7

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Citat goldie kaže: Pogledaj poruku
    Kolko istine u prvom postu.

    Ljudi se ne smeju potpuno prirodno, niko nije opusten, uvek neko nezadovoljstvo.... Pa i ja sama sam nezadovoljna, i ja sam hejter i retko sta moze da me zaista potpuno iskreno nasmeje, onako da ne mogu da zaustavim tu srecu u meni.
    Tema je vrlo interesantna.....ali nesmemo ljudi vise da se okrecemo unazad,sada samo treba da dignemo glavu visoko i da sibamo napred..........
    Nesmemo da dozvolimo da nam bilo ko staje na put, dosta su nas sputavali i gurali u stranu, OVO JE NASE VREME!!!!!!

    Zato goldie glavu gore i samo izdvajaj dobro od loseg.
    Poruku je izmenio goldie, 05.07.2007 u 01:33 Razlog: upotreba kodova
    Love comes again......
      Vrh

  8. #8

    01 Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Joooj ljudi ,pa da su Nemci tako mislili posle drugog svetskog rata, sta bi danas bilo od njih.Zato ljudi ne kukajte nad svojim sudbinama, nego je uzmite u svoje ruke i furajte napred.Ja sam od 1992-ge ostao bez svega sto sam imao.Bez detinjstva,bez krova nad glavom,bez osnovnog prava na srecu....paaa sta sad trebam da se obesim od muke?Raja......glavu gore,osmeh na lice,radujte se svakom novom danu i ne dajte da vam oduzmu nadu u bolje sutra!
    TO SAM JA !!!!
      Vrh

  9. #9

    Odgovor: Stižu nas posledice ratova

    Svaka cast za otvaranje ove teme
    Ovo je velika problematika za sve nase gradjane.
    Da tacno je da mi koji dodjemo iz inostranstva vidimo veliku promenu.
    Ja i moja porodica prezivljavamo sok pri svakoj poseti nase rodne zemlje.
    To nije ono sto smo ostavili to nije taj narod i zato sam jednom prilikom vec pricala malo o pretrpljenom stresu i bolesti u drugoj temi. Mislim da je bilo reci o bolesti, ranom umiranju i raku ako se dobro secam

    Pre oko 5 godina umalo mi najbolji prijatelj nije ubio dilbera.
    On nije znao da smo doputovali a mi ga videli u gradu medjutim on nas nije video pa je moj dilber hteo da ga iznenadi, prisunjao se i udario ga po ramenu kad eto ti vraga on za dzep a u dzepu ....
    To je bio tren oka da je on ukapirao ko ga je udario pre nego sto je opalio
    i od onda verujte mi da smo svi jako jako obazrivi kada smo tu medju vama.

    Nijedna nasa poseta vise nije ispunjena radoscu ne zato sto ne zelimo da vas vidimo vec zato sto vidimo ono sto ne zelimo.
    Koliko nam je drago da vidimo nase najmilije toliko nam je i tesko jer to nisu isti ljudi. Svima je drago kada dodjemo pa cak i onima koje smo samo tako u prolazu poznavali jer kazu da im prija da se malo nasale i opuste. To je jedino sto mozemo uraditi za sve nase.

    A i mi smo se svi izmenili jer i ko nije bio tu kada je bilo najgore ima puno neprospavanih noci nemoci i muka kako da vam pomogne. Brigu za zivot i buducnost nasih najmilijih i celog naroda.

    Potraja ce to dugo, dugo. Nazalost generacijama.
    Imamo jedni druge i trebamo siriti prijateljstvo i ljubav to je jedino sto nam moze pomoci.
    Zato saljem najtopliji pozdrav, zagrljaj i svima u domovini
    Poruku je izmenio sussi, 04.07.2007 u 23:30
    ...Koliko god život od tebe traži ozbiljnost, svako treba prijatelja s kojim se može glupirati. ...
      Vrh

Slične teme

  1. Atentati (žrtve, ubice, posledice)
    Autor memento u forumu Istorija
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 05.09.2010, 16:35
  2. Spisak ratova
    Autor Lady S u forumu Istorija
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 20.08.2009, 21:58

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •