Američki naučnici su na korak od stvaranja prvog živog organizma iz materije neživog porekla! Oni veruju da bi u roku od nekoliko meseci mogli da stvore revolucionarni oblik života posle uspešnog eksperimenta tokom kojeg su pretvorili jednu vrstu bakterije u drugu.

Tim predvođen profesorom Krejgom Venterom, pionirom genetike u svetu i prvim čovekom čiji je genom u potpunosti dešifrovan, uzeo je genom iz jedne bakterijske ćelije i prebacio ga u ćeliju druge, srodne vrste bakterija. Novostvorena bakterija počela je da raste i razmnožava se u laboratoriji, pretvorivši se u bakteriju sa početka procesa. Ovaj eksperiment, koji je jedan od urednika časopisa Sajens nazvao prekretnicom u biološkom inženjeringu, izveden je na Institutu Dž. Krejg Venter u Rokvilu u Merilendu.

Od goriva do oruzzja

Tim, koji je praktično izveo prvu transplantaciju vrsta, kaže da u narednih nekoliko meseci namerava da izvede isti postupak, ali ovoga puta sa sintetičkim genomom. Ukoliko njihov eksperiment uspe, oni će stvoriti prvi sintentički oblik života na Zemlji.
Naučnici žele da stvore nove vrste bakterija kako bi dobili nove mikroorganizme koji mogu da se koriste kao ekološko gorivo umesto nafte i uglja, za razgradnju toksičnog otpada i apsorbovanje ugljen-dioksida i drugih gasova odgovornih za efekat staklene bašte.

Očekujemo da ćemo u roku do jedne decenije imati prvo gorivo dobijeno od sintetičkih organizama, kaže dr Venter.

Ovo pionirsko istraživanje izaziva, međutim, i velike zebnje. Mnogi se pitaju gde su granice nauke i da li naučnici smeju da se igraju Boga. Osim toga, ne može se isključiti mogućnost da ova tehnologija jednoga dana bude zloupotrebljena i iskorišćena za stvaranje nove generacije biološkog oružja.

Proizvodnja živih ćelija od sintetičkih genoma zahteva komplikovan postupak manipulisanja čitavim genomima i njihovog premeštanja. Naučnici još od 70-ih godina prebacuju gene (koji nose uputstva) iz jednih organizama u druge. Sada su, međutim, uspeli da presade čitav komplet uputstava, koji se sastoji od preko milion slova DNK i da pretvore jednu vrstu bakterije u drugu. Naučnici će sada pokušati da stvore mikrob sa minimalnim setom gena neophodnim za život kako bi mu onda dodali druge korisne gene, recimo one potrebne za pravljenje biološkog goriva.

Jedan uspeh u 150.000 Pokušaja

Tim iz Merilenda je za eksperiment izabrao bakteriju zato što je to najjednostavniji oblik života. U eksperimentu su korišćeni milioni bakterija, a presađivanje genoma je bilo uspešno jednom u 150.000 slučajeva.
Dr Venter je rekao: To bi bilo kao kada biste kompjuter mekintoš pretvorili u kućni računar tako što biste ubacili novi deo softvera.
On je napomenuo da je ovaj uspeh vrhunac desetogodišnjeg rada i da bi bilo znatno teže izvesti transplantaciju genoma sa drugim vrstama ćelija, koje imaju enzime zadužene da čiste DNK od uljeza.

Nemci isekli virus HIV iz ćelija

Nemački biolozi izazvali su pravu senzaciju u oblasti borbe protiv side nakon što su uspeli da iseku HIV virus i odstrane ga iz zaraženih ćelija. Njima je pošlo za rukom da genetski materijal HIV virusa, koji su prethodno ugradili u genetski materijal ćelije domaćina, naknadno ponovo iseku. Ponovo smo se rešili virusa u ćelijama, kaže profesor Joahim Huber. To do sada još nikome nije uspelo. Uzgajajući molekularne makaze biolozi su krenuli od takozvanog cre-enzima, koji samo delimično prepoznaje genetski materijal HIV-a. Oni su ga modifikovali napravivši više od 120 generacija enzima, i dobivši na kraju tre-enzim (molekularne makaze), koji prepoznaje i iseca tačno određene segmente genetskog materijala virusa side. Reč je o segmentima koji su obično odgovorni za uključivanje i isključivanje drugih gena i koji se sami neznatno menjaju, kaže Frank Buholc. Na taj način naučnici eliminišu osobenost virusa koja ga čini toliko opasnim: veoma često i nepredvidivo menjanje svog genetskog materijala, zbog čega do sada nije mogla da se proizvede vakcina protiv ove bolesti. CDC/MA

izvor http://www.blic.co.yu/index.php