Ko iskreno i strasno ljubi istinu, slobodu i otadzbinu, slobodan je i neustrasiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas.
Petar Kočić (29. juni 1877, Banja Luka - 27. august 1916, Beograd) je rođen u Stričićima, selu nedaleko od Banja Luke a osnovnu školu je završio u manastiru Gomjenica. Srednju školu je počeo pohađati u Sarajevu a završio je u Beogradu nakon čega je otišao u Beč da studira filozofiju. 1904. godine se vratio u Srbiju a na kratko je bio i učitelj u Skoplju. Dvije godine kasnije preselio se u Sarajevo i radio kao činovnik za izdavačku kuću Prosvijeta ali ubrzo nakon što je sudjelovao u radničkom štrajku protjeran je u Banja Luku. Prije Austrougarske okupacije Bosne organizovao je magazin Otadžbina u Banjoj Luci a nakon toga i politički pokret koji je podržavao borbu protiv Austrougarske i naročito protiv ostataka feudalnog sistema. Kao nacionalni i Socijalni revolucionar Kočić je imao podršku među seljacima i omladinom pa je odabran za člana Bosanskog sabora u Sarajevu. Austrijanci su smatrali Kočića opasnim neprijateljem te su ga hapsili. Prije početka Prvog svjetskog rata počeo je imati i nervni slom te je otišao u Beograd na liječenje gdje je umro za vrijeme Austrougarske okupacije. U Bosni je znan kao jedan od najhrabrijih boraca za nacionalni ponos i socijalnu pravdu.
Književno stvaralaštvo
Kočić bio pjesnik bosanskih planina i krepkog života svoga kraja a bio je oduševljen jednostavnošću narodnog jezika i narodnim životom te postaje pjesnik krajiških pejsaža i krajiškog života. Njegova je velika popularnost vezana za njegov borbeni nacionalizam i veliku ljubav prema krajiškom kmetu. Bio je smjeli i borbeni buntovnik ne samo protiv tuđinskog političkog podjarmljivanja već protiv svakog ekonomskog ropstva. Mjestimično u svojim pripovjetkama i naročito u političko-socijalnim satirama, on postaje propovjednik slobode i društvene pravde, zaštitnik ubogog bosanskog seljaka. U Davidu Štrpcu u „Jazavcu pred sudom" snažno je i psihološki tačno uobličio tip lukavog i prituljenog bosanskog seljaka, koga vara i pljačka tuđinska vlast i domaći zelenaši. David Štrbac nije samo bosanski seljak, već seljak uopšte, vječno varan i vječno iskorištavan seljak koji je svjestan svoga očajnog položaja i traži pravdu, Iako je on dat u komičnom okviru, on ipak izaziva duboko saučešće, suze kroz smijeh. Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka pod naslovom "S planine i ispod planine", jednu pod naslovom Jauci sa Zmijanja i dvije političko-socijalne satire: Jazavac pred sudom i Sudanija (prva u obliku pozorišnog komada, a druga u obliku dijaloga).
preuzeto sa wikipedia
Citat
)
