Istorija Petrovaradinske tvrdjave
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 20

Threaded View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Istorija Petrovaradinske tvrdjave

    Na Petrovaradinskoj steni nalazilo se ljudsko naselje još u mlađem kamenom dobu, oko 4500. godine pre nove ere. Sto godina pre Hrista područje Petrovaradina naseljavaju Kelti, koje dva veka kasnije smenjuju Rimljani. U sastavu velikog Rimskog carstva nalazila se samo teritorija desne obale Dunava, dok su prostranstva sa leve strane Dunava naseljavala varvarska plemena sarmatskih Jaziga. Ubrzo Jazigi postaju veoma moćni i sve češće organizuju pljačkaške pohode po Rimskim podunavskim provincijama. Da bi zaštitili svoju granicu, Rimljani su duž desne obale Dunava izgradili niz utvrđenja, povezanih u odbrambeni sistem, a jedno od njih bio je i Kuzum (Cusum), izgrađen na mestu današnje Petrovaradinske tvrđave. Ostaci rimskog Kuzuma danas su prekriveni zidovima Tvrđave, ali je u okolini sačuvano dovoljno istorijskih spomenika iz tog vremena.

    Na teritoriju Panonske nizije Huni dolaze 375. godine, pokoravajući sve narode koji su se tu nalazili. Učvrstivši se na ovim prostorima, oni osnivaju Sirmijum 441. godine, međutim smrću njihovog vođe, čuvenog Atile, država se raspada 454. godine. Posle njih tu dolaze Goti i Gepidi, da bi njih smenili Avari i Bugari, dok se južno od Save i Dunava razvijala Vizantija. Ugri dolaze u Karpatsku dolinu 896. godine pod vođstvom Arpada, koji ih je ujedinio u plemenski savez, i tu osnivaju svoju državu. U sastav Ugarske kraljevine Srem ulazi 1181. godine.

    Godina 1235. je glavna prekretnica u istoriji Petrovaradina. Te godine je kralj Bela IV tu naselio monahe-cistercite iz Francuske, koji su na tom mestu podigli opatiju Belakut (Belin studenac). Nešto kasnije Bela IV im je poklonio neke posede u Sremu i Bačkoj, i Peturvarad (Petrovaradin) sa kraljevskom palatom i okolinom. Vremenom Petrovaradin postaje sve značajnije naselje zbog skele preko Dunava i vašara, a u pisanim izvorima je u to vreme bio poznat kao Vašaroš Varad.

    Posle tatarske provale, kada su izgrađeni mnogi utvrđeni gradovi Ugarske, nikla je i Petrovaradinska tvrđava-utvrđeni zamak. Podstrek za njenu izgradnju je bilo pismo tadašnjeg pape Inoćentija IV iz 1247. godine, kojim on poziva ovdašnje nadbiskupe da zaštite zemlju od novih provala Tatara. Još veći značaj Tvrđava dobija povećavanjem opasnosti od Turaka Osmanlija, međutim 27. jula 1526. godine Turci su uspeli da je zauzmu. Od polovine XVI veka Varadin dobija status kasabe, zbog čega je morao imati odgovarajuće ustanove i objekte islamske uprave.

    Tokom "Velikog Bečkog rata", koji je trajao od 1683. do 1699. godine, Petrovaradin je dva puta prelazio iz ruke u ruku. Prvi put Austrijanci su ga osvojili 1687. a definitivno 1691. godine, te je time posle 161 godine pod turskom upravom Petrovaradin ponovo pripao Austrijskoj monarhiji. Turci su ponovo došli do Petrovaradinske tvrđave 11. septembra 1694. godine, ali nisu uspeli da je zauzmu. Već 1716. godine, posle veoma kratkog mira, izbio je novi ratni sukob između Austrije i Turske, te je Tvrđava ponovo dobila na značaju. U noći, između 3. i 4. avgusta, glavnina turske vojske stigla je nadomak Petrovaradina, zauzela brda između Karlovaca i Tvrđave i počela da kopa rovove. Da bi izbegao opkoljavanje Tvrđave, Eugen Savojski, koji je preuzeo komandu nad austrijskom vojskom, odlučio je da napadne Turke već na tom mestu. Glavna bitka se odigrala ujutro 5. avgusta, i Austrijanci su posle teške borbe uspeli da nateraju neprijatelja u bekstvo. Ova značajna bitka nazvana je "Varadinski rat". Petrovaradin je proglašen komunitetom 1748., a svoj grb je dobio 1751. godine. Tvrđava ponovo dobija na značaju tokom poslednjeg austro-turskog rata 1788/91. godine.

    Sve vreme tokom Prvog svetskog rata Petrovaradinska tvrđava je bila u rukama austrijske vojske, tek posle proboja Solunskog fronta, početkom novembra 1918. godine, vojska Kraljevine Srbije je stupila na teritoriju Petrovaradina, te je time i Tvrđava došla u njihove ruke.

    Početkom Drugog svetskog rata, raspadom stare Jugoslavije, Petrovaradin i njegova Tvrđava ušli su u sastav novoformirane Nezavisne države Hrvatske, kao značajno pogranično utvrđenje prema Hortijevoj Mađarskoj. Tvrđavu odmah zaposedaju ustaške jedinice kao i domobrani kao regularna vojska Nezavisne države Hrvatske. Njima su se pridružile i nemačke jedinice protivavionske artiljerije kao i komanda SS trupa. Petrovaradinska tvrđava bila je tokom čitavog rata poprište ratnih operacija protiv partizana na Fruškoj Gori, iako su one bile uglavnom bez uspeha. Naprotiv, partizani su im nanosili ozbiljne gubitke, te je do septembra 1944. godine više od polovine pripadnika petrovaradinskog garnizona prešlo na stranu narodnooslobodilačke vojske. Petrovaradin i Tvrđava oslobođeni su 23. oktobra 1944. godine, sat posle ponoći.
    Poruku je izmenio Cecara, 28.01.2015 u 22:54
    Osmeh Je Kriva Linija Koja Ispravlja Sve Stvari

Slične teme

  1. Tvrdjave Srbije
    Autor felix u forumu Kulturna baština
    Odgovora: 20
    Poslednja poruka: 02.03.2015, 19:45
  2. Podzemlje Petrovaradinske tvrdjave
    Autor goldie u forumu Novi Sad
    Odgovora: 48
    Poslednja poruka: 19.03.2014, 00:17
  3. Odgovora: 31
    Poslednja poruka: 11.10.2011, 08:42

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •