Gradjanski list kaže:
Novosađani u kućnim apotekama čuvaju različite lekove, a neke upotrebljavaju na svoju ruku, bez prethodne konsultacije s lekarom, što može imati brojne štetne, pa čak i fatalne posledice po zdravlje. Lekari upozoravaju na to da neodgovarajuća upotreba nekih lekova može izazvati unutrašnje krvarenje, gomilanje gljivica u organizmu, pad imuniteta, produžetak bolesti, pa čak i smrt.
– Korišćenje lekova na svoju ruku može biti veoma štetno, s različitim lošim posledicama, jer je svaki lek hemijsko sredstvo koje se preporučuje za određene indikacije. Da bismo bili sigurni da one zahtevaju upravo takvu terapiju, moramo se konsultovati sa stručnim licem – kaže za GL načelnica Službe opšte medicine u Domu zdravlja "Novi Sad" dr Svetlana Čvokić.
Aspirin i krvarenje
Prema rečima doktorke Čvokić, korišćenje antireumatika, tipa brufena, diklofena i sličnih lekova, može da izazove akutno krvarenje u želucu kod ljudi koji imaju problema s gastrointestinalnim traktom.
– Malo ljudi zna da je to jedna od čestih komplikacija i da sve osobe koje imaju gastritis ili neki drugi problem s probavnim traktom ne smeju da koriste takve lekove. Isto tako i upotreba aspirina, koji se inače preporučuje za skidanje temperature ili protiv bolova u koštano-zglobnom sistemu, može kod tih osoba izazvati akutno krvarenje u želucu i gastrointestinalnom traktu – kaže dr Svetlana Čvokić. Ona napominje i to da osobe koje koriste neka sredstva za snižavanje pritiska ne smeju to da čine na svoju ruku, niti da menjaju lek bez saveta izabranog lekara i kardiologa. U suprotnom, mogu nastupiti ozbiljne komplikacije, koje posle iziskuju dugotrajno lečenje ne bi li se pritisak ponovo vratio u normalu.
Antibiotici i gljivice
Posebna priča su antibiotici, čija je neumerena upotreba dovela do toga da je većina bakterija postala manje osetljiva ili čak otporna na te lekove, zbog čega su oni postali praktično neupotrebljivi.
– Korišćenje antibiotika bez prethodnog saveta lekara i bez pretraga koje bi potvrdile da je lek zaista neophodan, mogu samo prouzrokovati komplikacije, koje posle traže druge vrste dugotrajnih lečenja. Mnogi pacijenti imaju problema s nagomilavanjem gljivica u organizmu, recimo u crevima ili disajnim organima, pa vrlo često nalazimo kandidu u stolici, urinu ili u brisu iz nosa. To je upravo posledica neumerene i neadekvatne upotrebe antibiotika – upozorava dr Svetlana Čvokić, dodajući da u takvim slučajevima obično sledi lečenje, koje može da traje od nekoliko meseci do nekoliko godina, jer je onda i otpornost organizma smanjena.
Kućna apoteka
Ipak, postoji nekoliko lekova koje treba imati u svojoj priručnoj apoteci i koje ljudi smeju sami da uzimaju, dok se za sve ostalo, po preporuci iz novosadskog Doma zdravlja, treba konsultovati sa svojim lekarom. U kućnoj apoteci možete držati određene lekove za snižavanje temperature, probiotike, antialergijske kreme, čajeve, neke preparate na biljnoj bazi i septolete za ublažavanje simptoma prehlade i bola u grlu.
– Pacijentima preporučujemo da ne čekaju da im temperatura skoči na 40 stepeni C, pa da tek onda idu lekaru, nego da čim telesna temperatura pređe 38 ili 38,5 stepeni, uzmu neko sredstvo za snižavanje temperature. U tu svrhu preporučujemo isključivo lekove kao što su paracetamol, febricet ili slično. U priručnoj apoteci treba imati i sredstva za zaustavljanje proliva, npr. probiotik flonivin BS i liobif. Ljudi to mogu da koriste ukoliko imaju prve naznake problema s probavnim traktom, ali, naravno, uz odgovarajuću dijetu – preporučuje Čvokićeva. U kućnoj apoteci treba da se nađu i neke kreme, tipa sinopena ili fenergana, koje mogu da pomognu pri blažim alergijskim reakcijama.
Do lekara, pa u apoteku
Pojava lečenja na svoju ruku u Srbiji je uzela maha u vreme velike krize tokom devedesetih godina prošlog veka, kada je većina apoteka bila loše snabdevena, a mnogi neophodni lekovi gotovo nedostupni običnom čoveku. Danas je razne lekove i preparate moguće nabaviti i bez recepta, što ima svoje dobre i loše strane. Dr Svetlana Čvokić kaže da su Novosađani danas uglavnom informisani o mogućim štetnim posledicama samolečenja, pa se poslednjih godinu i po dana češće obraćaju lekarima za savet šta smeju da koriste od lekova, a šta ne. Ona naglašava kako je važno da ljudi odaberu svog lekara kome će se obraćati za savet i koji će redovno pratiti njihovo zdravstveno stanje, kao i terapiju koju koriste.