Kako rashladiti planetu
Prikaz rezultata 1 do 1 od ukupno 1
  1. #1

    Kako rashladiti planetu

    Geo-inženjeri su predložili izgradnju džinovskih suncobrana u svemiru, veštačko drveće, omotač od sumpora i razne druge šašave ideje za zaustavljanje globalnog zagrevanja

    Piše: Jasna Ćosović




    Geo-inženjering nudi alternativna rešenja za globalno zagrevanje

    Klimatske promene su ubrzane, a naša planeta se konstantno zagreva. Stanovnici severne hemisfere ispratili su najtopliju zimu u poslednjih 125 godina, otkako se redovno beleže vremenske prilike. Aktuelne klimatske promene će u manjoj ili većoj meri pogoditi celokupno stanovništvo Zemlje, o čemu govori i nedavni izveštaj Ujedinjenih Nacija o uticaju globalnog zagrevanja.

    Jedan od glavnih uzroka zagrevanja Zemlje je ubrzani industrijski razvoj koji je sa sobom doneo izrazito povećanje emisije takozvanih gasova staklene bašte. Među gasovima čija je emisija kritično povećana poslednjih decenija izdvaja se ugljen-dioksid (CO2).

    Kao deo borbe za smanjenje emisije ugljen-dioksida, 2005. godine stupio je na snagu Kjoto protokol. Ovaj međunarodni ugovor, sastavljen pod okriljem Ujedinjenih Nacija, obavezuje države potpisnice da smanje emitovanje ugljen-dioksida i ostalih gasova koji utiču na zagrevanje Zemlje. Međutim neke države nisu pristupile Kjoto protokolu, a pojedini stručnjaci upozoravaju da će emisije štetnih gasova ostati previsoke i pored ove globalne protivmere.

    Pobornici takozvanog geo-inženjeringa, moguće rešenje problema zagrevanja planete ne vide samo u daljem smanjenju emisije ugljen-dioksida. Naime, geo-inženjering nudi alternativna rešenja bazirana na upotrebi savremenih tehnologija sa ciljem uticanja na globalnu klimu. Neke ideje za zaustavljanje globalnog zagrevanja, predložene od strane vodećih naučnika u ovoj oblasti, vrlo su interesantne, ali i prilično kontroverzne.

    Veštačke šume



    Vestačka stabla prerađivala bi CO2

    Može li veštačko drveće da pomogne u smanjenju količine ugljen-dioksida u atmosferi i time uspori globalno zagrevanje?

    Profesor Klaus Lakner izumeo je sintetičko drveće koje bi kao i prirodno drveće skupljalo ugljen-dioksid iz atmosfere. Ovi uređaji bi na sebi imali filtere koji bi apsorbovali ugljen-dioksida iz vazduha pretvarajući ga na kraju procesa u tečno stanje.

    U ovom obliku, novonastalo jedinjenje bi se moglo jednostavno odlagati duboko u unutrašnjost Zemlje.

    Profesor Lakner procenjuje da bi svako veštačko drvo uklonilo oko 90.000 tona ugljen-dioksida godišnje, što odgovara količini ovog gasa koji proizvedu 20.000 automobila.


    Omotač od sumpora





    Erupcija vulkana Pinatubo dovela je do globalnog zahlađenja

    Profesora Paul Krucena, dobitnika Nobelove nagrade za hemiju, inspirisao je jedan prirodni događaj za razvoj njegove protivmere zagrevanju Zemlje. Naime, kada je 1991. godine na Filipinima došlo do velike erupcije vulkana Pinatubo, u stratosferu je izbačeno oko 10 miliona tona sumpora.

    Naučnici su vršili merenja i pratili kretanje sumpora u stratosferi i došli do rezultata da je ovaj prirodni događaj doveo do perioda hlađenja planete jer su čestice sumpora odbijale deo sunčevih zraka. U naredne dve godine nakon erupcije vulkana prosečna temperatura na Zemlji snizila se za oko 0,6 stepeni Celzijusa.

    Profesor Krucen i još nekoliko naučnika žele da iskoriste ovo saznanje i da veštačkim putem izazovu isti efekt kako bi se smanjilo globalno zagrevanje planete. Ideja je da se u stratosferu lansira na stotine raketa napunjenih sumporom kako bi se oformio sumporski omotač oko Zemlje i njegove čestice odbijale deo sunčevih zraka. Profesor Krucen predviđa da bi bilo potrebno oko milion tona sumpora kako bi se postigao željeni efekt hlađenja.

    Iako je sumpor poznat kao štetan, pristalice ove ideje tvrde da bi zagađenje vazduha bilo malo jer bi se čestice sumpora skupljale na velikoj visini. Zauzvrat bi se zaustavilo globalno zagrevanje, od koga, po njima, preti mnogo veća opasnost. Ipak, moguće posledice ovakvog eksperimenta, npr. uništavanje ozonskog omotača i kisele kiše, nisu u potpunosti poznate i zato mnogi ideji prilaze sa velikim oprezom.


    Suncobran u svemiru




    Svemirski suncobrani profesora Rodžera Ejndžela


    Rodžer Ejndžel, profesor na Univerzitetu u Arizoni i istaknuti stručnjak za optiku, predlaže još jednu neobičnu ideju čiji je cilj zaustavljanje evidentnih klimatskih promena i hlađenje Zemlje. Njegov koncept je da se u svemir postavi jedna vrsta ogromnog „suncobrana“ koji bi Zemlju štitio od zagrevanja reflektujući deo sunčeve toplote.

    Ovo je ujedno i najambiciozniji i najskuplji geo-inženjerski predlog koji se mogao čuti u poslednje vreme. Ideja profesora Ejndžela je da se u svemir lansiraju milioni malih letilica koje bi uspele da od Zemlje odbiju oko 1,8 odsto sunčevih zraka. On tvrdi da je to dovoljno da se zaustavi globalno zagrevanje i ohladi planeta.

    Ove reflektujuće letilice bile bi postavljene na udaljenosti 1,5 miliona kilometara od naše planete na poziciji poznatoj kao Lagranževa tačka - L1. Letilice bi bile male, vrlo tanke, težile samo 1 gram i lansirale se sa Zemlje. Profesor Ejndžel procenjuje da bi ukupna masa ovih malih „suncobrana“ iznosila oko 20 miliona tona. Za njihovo lansiranje koristila bi se elektromagnetna energija i veliki orbitalni suncobran bi se mogao oformiti pomoću 20 lansera koji bi svakih 5 minuta lansirali mnoštvo ovih letilica tokom perioda od 10 godina. Takvi lanseri bi koristili neki obnovljivi izvor energije, na primer hidro energiju ili vetar.

    Profesor Ejndžel naglašava da formiranje zaštitnog suncobrana svakako ne treba da zameni razvijanje alternativnih izvora energije koji bi bili mnogo manje štetni za planetu. Ipak, on smatra da moramo biti spremni za hlađenje planete ukoliko nastupi globalna klimatska kriza.


    Uzgajanje okeanskog planktona




    Cvetanje fitoplanktona u Južnom Atlantiku

    Još jedan kontroverzan način suprotstavljanja globalnom zagrevanju je uzgajanje planktona u delovima okeana gde ih ima malo. Neke vrste planktona, na primer fitoplanktoni, ponašaju se slično kao i drveće, tj. uzimaju ugljen-dioksid i potom oslobađaju kiseonik, igrajući ulogu prirodnih prečišćivača vazduha.

    Neke kompanije i naučnici već su se upustili u eksperiment „đubrenja“ delova okeana u kojima nedostaju ovi organizmi. Da bi povećali broj planktona ubacivali su određene količine gvožđa u okean. U jednom eksperimentu, svega pola tone gvožđa dovelo je do cvetanja planktona koji su apsorbovali dodatnih 7000 tona ugljen-dioksida.

    Profesor Ijan Džons, jedan od pristalica ove metode, smatra da bi za rast planktona umesto gvožđa bilo praktičnije koristiti druge hemijske supstance koje sadrže nitrogen, na primer supstancu urea.


    Ploveće fabrike oblaka





    Ploveće fabrike oblaka na zadatku

    Predlog koji u osnovi ima ideju vraćanja dela sunčeve svetlosti nazad u svemir putem veštačko formiranih oblaka potiče od naučnika Džona Latama i Stefana Saltera.

    Salter je projektovao plovilo bez ljudske posade koje bi raspršivalo morske kapljice iz okeana u vazduh i na taj način formiralo niske oblake, takozvane marine stratocumuli. Tako formirani oblaci reflektovali bi mnogo više toplote nazad u svemir od tamne površine okeana doprinoseći rashlađivanju zemljine površine.

    Ove zanimljive „ploveće fabrike oblaka“ koristile bi energiju vetra za pokretanje i njima bi se upravljalo sa daljine iz kontrolnog centra, usmeravajući ih tamo gde je formiranje takvih oblaka najkorisnije. Neki od optimističkih proračuna govore da bi već oko 50 takvih plovila od kojih bi svako raspršivalo 10 kg vode u sekundi bilo dovoljno da anulira efekt godišnje emisije ugljen-dioksida.

    Ovaj sistem je prilično bezopasan. Naime, putem satelitskih merenja kontrolisalo bi se hlađenje planete i u slučaju bilo kakvih značajnih poremećaja, ceo sistem bi odmah bio stavljen van upotrebe i situacija bi se ubrzo vratila u normalne okvire.

    Konačno, u poređenju sa ostalim geo-inženjering predlozima, kompletan projekt bio bi prilično jeftin jer kao osnovni materijal koristi morsku vodu. Svi pomenuti faktori čine sistem ovih naučnika verovatno najrealnijim geo-inženjering predlogom za hlađenje Zemlje.

    Uticaj na životnu sredinu





    Sumporski omotač oko Zemlje odbijao bi deo sunčeve toplote

    Geo-inženjering ideje ne nailaze uvek na odobravanje. Kritičari smatraju da je suviše rizično i opasno na taj način uticati na okruženje i prirodu jer ne znamo kakve se posledice mogu javiti.

    Nadalje, industrija bi se mogla osloniti na potencijalni uspeh geo-inženjeringa i odustati od daljih redukcija štetnih gasova. Preterano oslanjanje na geo-inženjering može dovesti našu planetu u još veću opasnost.

    Ipak ne treba zaboraviti da većina zastupnika ovih ideja ne vidi u njima trajno rešenje problema klimatskih promena. Svaka od ovih metoda predložena je kao sredstvo «prve pomoći» u borbi protiv globalnog zagrevanja.

    Smanjenje emisije ugljen-dioksida i pronalaženje alternativnih izvora energije ostaju primarni zadaci čovečanstva u cilju spašavanja planete.



    B92
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 20.04.2007 u 20:11

Slične teme

  1. Kako krešete?
    Autor memento u forumu Muška kafana
    Odgovora: 16
    Poslednja poruka: 12.10.2018, 12:30
  2. Kako ste otišli?
    Autor euridika u forumu Dijaspora
    Odgovora: 29
    Poslednja poruka: 18.04.2015, 14:29
  3. Odgovora: 66
    Poslednja poruka: 04.02.2015, 18:28
  4. Kako lazu muskarci, a kako zene
    Autor LaraKroft u forumu Ženski kafić
    Odgovora: 84
    Poslednja poruka: 22.05.2012, 15:35

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •