Svetosavski kongres

Kao pandam Drugom zasedanju AVNOJ-a od strane KPJ krajem 1943. godine, polovinom januara 1944. u selu Ba održan je Svetosavski kongres pripadnika JVuO. Svetosavski kongres je u mnogome odlučivao o budućem uređenju Jugoslovenske države. Kao što su glavne odluke bile AVNOJ-a formiranje NKOJ-a koji će do formiranja prve vlade igrali ulogu zakodavnog i izvršnog tela nove države, tako je Svetosavski kongres prihvatio potpuno različita shvatanja po pitanju državnog uređenja posle rata. Saglasio se da se Jugoslavija uredi kao konfederativna država u obliku ustavne i parlamentarne narodne monarhije. Zato je kongres u selu Ba bio reakcija Drugom zasedanju AVNOJ-a novembra 1943. u Jajcu.

Selo Ba
Kao mesto održavanja prvog ratnog kongresa JVuO izabrano je selo Ba koje leži na jugoistočnim padinama Suvobora pod samim Rajcem. Ovo planinsko selo je lično izabrao general Draža Mihailović za budući kongres. Selo Ba je pružalo dobar položaj za sigurnu zaštitu od eventualnog napada. Uz to, selo je bilo nešto više bogatije pa je moglo da obezbedi dovoljnu količinu hrane za prisutne delegate. Kao glavni pripremač i organizator budućeg kongresa određen je kapetan Zvonimir Vučković, komandant Prvog Ravnogorskog korpusa. Za mesto održavanja predstojećeg kongresa izabrana je osnovna škola "Kraljica Marija" koja je potpuno preuređena. Porušeni su unutrašnji zidovi od učionica i tako je proširen prostor kao mesto gde će delegati sedeti i zasedati. Hodnici su otpuno preuređeni, a preostale učionice su pretvorene u spavaone. Kreveti su bili na sprat-vojnički, donešeni iz bivše kasarne Jugoslovenske kraljevske vojske u Mionici. Baški kongres je obezbeđivalo 2.000 vojnika iz Kačerskog i Takovskog sreza, raspoređeni po baškim bregovima. Nedaleko od osnovne škole postavljena je improvizovana govornica ukrašena srpskom zastavom i slikom kralja Petra II Karađorđevića koja je prikačena u sredini. Oko bine su postavljeni stražari koji su imali zadatak da spreče neželjene posledice i da paze na živote govornika.

Pred početak prvog dana zasedanja, selo Ba je oživelo. Omladinska grupa je organizovala bogati folklor, a za vreme zasedanja održano je i takmičenje u srpskoj nošnji.

Dolazak delegata na kongres
25. januara 1944., u ranim jutarnjim časovima počeli su pristizati predstavnici svih političkih partija Jugoslavije osim KPJ i HSS-a. Na kongresu je ukupno bilo zastupljeno 5 političkih partija:

Socijalistička partija - dr Živko Topalović
Demokratska stranka - dr Adam Pribićević
Srpska zemljoradnička partija - dr Dragoljub Jovanović
Republikanska stranka - Anton Krejčin
Jugoslovenska nacionalna stranka - ing. Vladimir Predavac

General Draža Mihailović je došao u podne u pratnji brigade II Ravnogorskog korpusa kapetana Predraga Rakovića, Dragiše Vasića, dr Stevana Moljevića, potpukovnika Luke Baletića i majora Baje Matrićevića. Ispred osnovne škole ga je dočakao zastavnik Vrhovne Komande poručnik Boža Petrović sa zastavom u ruci, a kapetan Zvonimir Vučković mu je predao raport, posle čega je Draža Mihailović otvorio kongres.

Zasedanje Svetosavskog kongresa održano je od 25. do 28. januara 1944.


Prvi dan Kongresa
Baško savetovanje je zvanično počelo 26. januara 1944. u podne. Ukupno je 294 delegata prisustvovalo zasedanju. Kao uvod po početku kongresa održana je proslava školske slave "Sveti Sava" u osnovnoj školi Kraljica Marija. Sve delegate je pozdravio jeromonah Jovan Rapajić besedom o Rastku-Savi Nemanjiću (Svetom Savi), a zatim i bogosluženjem i liturgijom.

Kao politički vođa Ravnogorskog pokreta i JVuO prvi je prisutni narod pozdravio Dragiša Vasić sa improvizovane govornice i time je otvorio političko savetovanje. Prvog dana su svoje referate podneli i to: dr Stevan Moljević, zastupšajući gledišta tadašnjeg Centralnog Nacionalnog Komiteta (CNK) "O državnom uređenju Jugoslovenske države posle rata", a kao predstavnik ostalih stranaka glavni referat je podneo dr Živko Topalović "O pravnom i ustavnom poretku jugoslovenske države". Delegati su obično odlazili na odmor u podne, a zatim bi u selu bio izvođen bogati program. Prvog dana zasedanja održan je tradicionalni "Svetosavski vašar" gde su dolazili mnogi ljudi iz susednih sela, pa čak i iz Ljiga. Delegati su većali i raspravljali u prostorijama osnoven škole. Prvog dana zasedanja okupljenima se obratio i ministar Vojske, Mornarice i Vazduhoplovstva, general Draža Mihailović sledećim rečima:

"Zahvaljujući vam na pozivu, draga braćo, smatram za dužnost i kao čovek i kao odgovorni rukovodilac današnjom borbom za pravo na život našeg troimenog naroda, da se poklonim palim borcima i nevinim žrtvama u ovoj borbi. Mislim da ću biti tumač i vaših želja ako sa ovog istorijskog skupa budem izjavio, da će porodice palih žrtava biti predmet našeg staranja i zalaganja za njihovu budućnost. U ime Kraljevske vlade i Jugoslovenske vojske pozdravljam vas kao predstavnike organizacija demokratskog naroda Jugoslavije i želim vam srećan rad na ovom velikom narodnom i društvenom poslu."

Svoj govor završio je sledećim rečima:

"Nadam se da sam na ovaj način odgovorio željama i raspoloženju našeg naroda, koga vi danas na ovom velikom narodnom Kongresu u impozantnom broju predstavljate.

Živeo Jugoslovenski demokratski narod!

Živela Kraljevina Jugoslavija!"

Stražu oko osnovne škole davao je prateći bataljon Vrhovne Komande JVuO cele noći sa smenom od dva sata.


Drugi dan Kongresa
27. januar 1944. Drugi dan kongresa.

Prvi se obratio delegat Demokratske stranke, sudija Brana Ivković svojim referatom "O štetnosti odluka sa Drugog zasedanja AVNOJ-a" Posle ovog referata, svoj referat je podneo predstavnik muslimanske nacije Mustafa Mulalić, zatim direktor gimnazije u Anrejevici Vladimir Jojić, narodni poslanik Anton Krejči iz Maribora, i Vladimir Predevec iz Zagreba u ime Hrvatske nacije.

Nakon ovih referata, delegati su se povukli da bi izglasali Rezoluciju. Drugog dana kongresa, delegati su radili do kasnu noć, da bi većsutra bila donešena Rezolucija sa Baškog zasedanja.


Rezolucija sa Svetosavskog Kongresa
28.januar 1944. Treći dan kongresa.

Prvi se okupljenom narodu poslednjeg dana zasedanja pojavio Dragiša Vasić i objavio da će biti donešena rezolucija biti pročitana. Sa svojih 18 tačaka, rezolucija doneta na Svetosavskom kongresu u selu Ba daje potpuno drugačiju podlogu za budući status jugoslovenske države nego što je donešena na zasedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. godine.

Kongres je tražio obnovu Jugoslavije, ali ne u predratnim granicama, već sa proširenjem državne teritorije. Tako uvećana Jugoslavija po Baškoj rezoluciji, bila bi parlamentarna monarhija sastavljena sa tri federalne jedinice: Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Kongres ostaje svojim odlukama verna svom vrhovnom zapovedniku Nj.V. Kralju Petru II Karađorđeviću i ustavnom i zakonitom poretku Jugoslavije.
Kongres drži da se u celini obnovi Jugoslovenska država.
Kongres konstatuje da je Kralj Petar II Karađorđević narodni kralj po ustavu i zakonima Jugoslavije, i da je on po njima obavezan na vršenje svih kraljevskih dužnosti.
Kongres je najodlučnije osudio akciju komunističke stranke Jugoslavije, koja se svojim odlukama na zasedanju u Jajcu 1943. odvojila od opšte narodne linije, stvorila svoju partisku vojsku i čine napore da guši državni i ustavni poredak, dograbi vlast i zavede diktaturu u Jugoslaviji.
Kongres konstatuje da ima puno poverenja naroda Jugoslavije, da će udruženi narodi pod voćstvom velikih saveznika dobiti ovaj rat.
Kao jedna od političkih odluka Svetosavskog kongresa, stvorena je Demokratska narodna zajednica (DNZ), a za njenog predsednika je izabran dr Živko Topalović.

Neposredno po završetku kongresa, štampana je brošura Demokratske narodne zajednice (odluka Svetosavskog kongresa u "Slobodnim Srpskim Planinama")

Sa čitanjem rezolucije završen je kongres. Pred sam razlaz, izvršen je svečani defile vojnih snaga pred narpdnim predstavnicima i vrhovnim komandantom. Poslednji koji je napustio selo Ba bio je Draža Mihailović.


Zakasnele odluke Svetosavskog kongresa
Počevši da su odluke donete u trenutku kada su saveznici na konferenciji u Teheranu odlučili da vojno i organizacijski pomognu Narodnooslobodilački pokret, to su odluke Svetosavskog kongresa bile zakasnile.

Diferencijacija snaga u zemlji je već bila završena. U odnosu na odluke sa Drugog zasedanja AVNOJ-a, odluke sa Baškog savetovanja su bile kasno donete i njihovo sprovođenje je bilo nemoguće. Pored toga, pokazana je i velika slabost čitave organizacije po nacionalnom pitanju. Računajući Omladinski kongres pred kraj 1943. godine, ovo je bio tek drugi skup političkih ličnosti organizacije JVuO, dok su predstavnici KPJ iza sebe imali sijaset takvih političkih savetovanja.

Pored toga, Baška rezolucija nije lepo bila prihvaćena u narodu. Miroslav Spalajković, portparol Nedićeve Srbije je kritikovao Svetosavski kongres i četničko veličanje 27. marta. Loša koncepcija političke organizacije i nepostojanje čvrstog programa, uslovili su da saveznici vide u KPJ politički jačeg i vojnički organizovanijeg saveznika sa čvrstim programom i jasnim ciljevima, pa su zbog toga i napustili liniju organizacije JVuO i poslednjih godina rata u mnogome pomogli pobedi revolucionarnih snaga u zemlji.

Zato se ravnogorski kongres u odnosu na AVNOJ smatra zakasnelim kongresom.


Izvori i literatura
Radovan Kalabić, Ravnogorska Istorija, Beograd, 1992.
Zvonimir Vučković, Sećanja iz Rata, Kragujevac, 2001.
Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, 1992.
Zornik dokumenata NOR-a-Tom XIV/knjiga 3, Beograd, 1980.
Miloslav Samardžić, Draža Mihailović i opšta istorija četničkog pokreta-Tom II, Kragujevac, 2005.