Zoran Đinđić, lik i delo - Strana 3
Strana 3 od 9 PrvaPrva 12345 ... PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 128
  1. #31

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    ...5 godina posle...
    VREME 897 / POLITIKA << PRETHODNI NAREDNI >>



    Iz ličnog ugla - Mediji i Đinđić, pet godina posle:
    Ponovna čitanja gadosti

    Ono što danas, dok ponovo čitam neke od napada na Zorana Đinđića, zaprepašćuje nisu razmere laži i optužbi koliko lična, ljudska netrpeljivost pojedinaca. Ima među njima i novinara, i političara i takozvanih političkih analitičara

    piše: Velimir Ćurguz Kazimir, direktor medijske dokumentacije "Ebert"
    Velimir Ćurguz Kazimir


    Vrlo je teško pronaći pravu meru kada morate da "podvučete crtu" i rezimirate događaje koji su se odvijali godinama, i koji se, na izvestan način, nastavljaju i dalje. Vrhunac medijske i političke kampanje protiv Zorana Đinđića i njegove vlade bio je, nesumnjivo, u periodu od sredine 2001. do marta 2003. To, nažalost, nije bio kraj. Posle formiranja nove vlade (2004) mediji i njihovi politički sponzori koji su pre toga vodili kampanju protiv Zorana Đinđića, pokušavali su na svaki način da objedine sve ranije sumnje i optužbe u jedinstvenu negativnu sliku. Ta je slika trebalo da posluži novoj aktuelnoj vlasti kao neka vrsta alibija za sve ono što je ona radila posebno u oblasti ekonomije i privatizacije, ali i u obrazovanju, socijalnoj politici i pravosuđu.

    Pet godina posle surovog ubistva Zorana Đinđića politički i medijski akteri ponovo aktuelizuju motive izdaje i patriotizma kao oprobano političko sredstvo. Sa aktuelizovanjem problema statusa Kosova težište političke borbe više nije u sferi uspostavljanja ekonomskih monopola, već se osvežava stara populistička matrica u kojoj su "patriotski" mediji i političari u neprekidnoj ofanzivi dok se demokratska, pristojna i tiha građanska većina brani i pravda pozivajući se na zdrav razum i činjenice.

    Legija, Zvezdan Jovanović i drugovi, pripadnici Crvenih beretki ili samo kriminalci, iz Centralnog zatvora izjavljuju kako ih sudbina Kosova veoma potresa. Dnevne novine koje iz dana u dan prate njihova osećanja, razmišljanja i navike, naveliko pišu o njima kao o pravom rešenju za kosovski problem. Kao u nekom petparačkom romanu, "sedmorica veličanstvenih" nudi svoje patriotske usluge da bi rešili ono što se ne može rešiti na normalan, politički način. Mitovi o snažnim vođama i iskonskoj narodnoj volji koji preko noći mogu da vrate točak istorije, ponovo gospodare Srbijom.

    A onda je, sasvim iznenada, progovorio dopisnik ruske državne televizije Konstantin Semin. U njegovom izveštaju, povodom mitinga "Kosovo je Srbija", između ostalog se kaže i sledeće: "Danas su se žitelji Beograda verovatno setili drugih mitinga. Setili su se kako se talasala masa koja je svrgla starca Miloševića. Bili su to, između ostalog, ti isti fudbalski fanatici. Setili su se kako je zemlja, otupela od liberalnih obećanja, plačući ispraćala na onaj svet marionetu Zorana Đinđića čoveka koji je uništio legendarnu srpsku armiju i specijalne službe, prodao Hagu heroje srpskog otpora zarad apstraktne ekonomske pomoći i koji je za to dobio zasluženi metak." Kao da je ovo bila esencija onoga što su o Đinđiću mislili, a još više osećali, njegovi politički i drugi protivnici. Ono što je ovaj neobjašnjivo skandalozni izveštaj činilo još otužnijim bio je trenutak kada je usamljena ruska podrška srpskom opiranju kosovske nezavisnosti išla zajedno sa privatizacijom najbogatijeg srpskog državnog preduzeća. Valjda je obožavanje lika i dela Vladimira Putina širom srpskih zemalja bio onaj tajni znak kad će se o Đinđiću moći sve reći. Izgleda da su mošti cara Lazara na neki metaforičan način oživele u Vladimiru Putinu.

    Slika onoga što je prethodilo ubistvu Zorana Đinđića ne samo medijska nego i politička počinje da se slaže.

    Pre četiri i po godine prikupili smo i napravili prvu digitalnu arhivu novinskih tekstova o Zoranu Đinđiću obuhvativši period od januara 2001. do 12. marta 2003. Rad na ovoj arhivi i analizi podataka izazvao je mnogo komentara u štampi i medijima. Većinom su to bili kritički intonirani komentari koji su izražavali određenu strepnju i sumnju da je reč o projektu koji će biti iskorišćen za progon novinara i medija koji su bili kritički nastrojeni prema Zoranu Đinđiću. Kada je arhiva napravljena i uz nju bila napisana kratka analiza nastala na osnovu kvantifikacije pozitivnih, neutralnih i negativno intoniranih tekstova, njihovih tema, žanrova i samih medija, prestala je svaka rasprava. Kvantifikativnom analizom je utvrđeno da je od 3259 prikupljenih novinskih članaka negativno intoniranih bilo svega 350 (10,74 odsto). Najveći broj je bio neutralan 2823 teksta (86,62 odsto), a najmanje je bilo pozitivnih tekstova manje od tri odsto. Pri svemu tome, naravno, to nije bila analiza svih objavljenih tekstova o Zoranu Đinđiću. U arhivu su ušli samo tekstovi iz najznačajnijih i najtiražnijih novina, a ne oni iz "Identiteta", "Svedoka", "Dana", "Srpske reči" i "Ekspresa". Da su ušli i tekstovi iz ovih novina, izvesno je da bi se povećao skor negativnih tekstova. U suštini, međutim, ovde se ne radi o odnosu brojeva. U zaključku analize napisao sam tada da je nedostatak prave medijske podrške bio ključni problem u odnosu Zorana Đinđića i srpske javnosti a ne morfologija i kvantitet napada.



    Danas više nisam siguran u to. Poslednjih godinu dana pažljivo sam iščitavao sve ono što je negativno napisano ili izrečeno ne samo o Zoranu Đinđiću nego i o Vladi na čijem je čelu bio, i zaključio sam da je reč o kampanji koja je bila organizovana i vođena sa jasnim motivom političke i ljudske diskreditacije, koja nije bila spontani izraz otpora i kritike već zajedničkog interesa jedne grupe ljudi. Ne tvrdim, naravno, da je svaki negativni tekst o Zoranu Đinđiću bio planiran i orkestriran od nekakvog podzemnog štaba, nikada nisam bio pristalica teorija zavere, već da je bilo sasvim dovoljno da se iz nekoliko centara državne i političke moći i medija, s vremena na vreme, plasiraju afere u kojima je Đinđić bio direktno ili indirektno umešan. Najklasičniji primer je tzv. duvanska afera, koja je plasirana u hrvatskom "Nacionalu" a koju su složno preuzeli izabrani crnogorski i srpski mediji. Pre toga, međutim, 20. aprila 2001. u "Panorami" izlazi tekst pod naslovom "Trgovac cigaretama svoj avion pozajmio Đinđiću". Iako Zoran Đinđić nikada nije imao nikakve veze sa švercom, posebno švercom cigareta to polje je u Srbiji oduvek bilo pod kontrolom tajne policije ipak je sistematski stvarana slika o tome da nema nepoštenog a unosnog posla u koji nije bio umešan Zoran Đinđić.

    Zoran Đinđić je, nesumnjivo, pored Vuka Draškovića, političar na kojem su najviše i najstrasnije radile razne službe od onih propagandnih do onih koje su se bavile likvidacijama. Od samog početka Zoran Đinđić je bio proglašen za: nemačkog čoveka, špijuna i plaćenika. Posle 5. oktobra 2000. nije se više moglo, bar otvoreno, igrati na kartu izdajničkog i plaćeničkog karaktera premijera, već se išlo na priču o njegovoj koruptivnosti, vezama sa kriminalcima i mafijom. Tako je Zoran Đinđić postao dežurni lopov i paravan iza kojeg će se mnogi okoristiti i oni u opoziciji i oni na vlasti.

    Ono što danas, dok ponovo čitam neke od napada na Zorana Đinđića, zaprepašćuje nisu razmere laži i optužbi koliko lična, ljudska netrpeljivost pojedinaca. Ima među njima i novinara, i političara i takozvanih političkih analitičara. Način na koji je Bogdan Tirnanić pisao o Đinđiću predstavlja tako neverovatan primer besmislene malicioznosti da vas to natera da se zapitate da li je ovaj autor ikada napisao nešto smisleno. O strasnim izlivima mržnje Danice Drašković da i ne govorimo. Zorana Đinđića su mrzeli iz raznih razloga, ali izgleda najviše zbog toga jer nije pripadao nikome. Ta drukčijost Zorana Đinđića učinila ga je odbojnim za narodnjake jer je preškolovan, a za elitu previše kolokvijalan i direktan u svojim namerama. I Tirnanić i Vukadinović, dva komentatora sa potpuno različitom metodologijom, osećaju snažnu odbojnost prema modernizaciji koju zastupa Đinđić jer ona menja nacionalni mentalitet i karakter to je neka vrsta zajedničkog kulturološkog prezira prema tzv. japi kulturi. Aleksandar Tijanić pod svojim imenom nije previše pisao o Zoranu Đinđiću svega četiri komentara objavljena u "Nacionalu". Pri svemu tome, Tijanić je naglašeno isticao sopstvenu ugroženost zbog toga. Koliko je Tijanić stvarno bio ugrožen još nismo uspeli da saznamo, iako se moglo očekivati da će nova vlada to jednostavno utvrditi. Najvažnije svedočanstvo odnosa Aleksandra Tijanića prema Zoranu Đinđiću svakako je intervju koji je Tijanić dao listu "Identitet" a objavljen šest nedelja pre ubistva. U tom intervjuu centralna tema je to da je Đinđić zlo koje uništava Srbiju. Takođe, Tijanić lamentira nad izgubljenim medijskim ratom svoga političkog mentora Vojislava Koštunice! Ima u ovom intervjuu i jeftinih antikapitalističkih parola, i poređenja Đinđića i Miloševića, i priča o vezama sa mafijom, svega onoga što se kao glasine proturaju čaršijom.

    Ništa od ovoga nije, naravno, ubilo Zorana Đinđića. Ali svakako jeste odrađivalo kolektivni zadatak satanizacije ne samo premijera nego i njegove vlade i ideja koje je ona nosila. Taj kolektivni zadatak grupe, koji su neki nazvali "antihaški lobi", obuhvatao je mnogo šire interese od otpora saradnji sa Haškim tribunalom. Osim političkih ambicija i želje za moći tu su svakako i određeni ekonomski interesi. Ima u svemu ovome i izneverenih bivših prijatelja, ljudi razočaranih što su "preskočeni" u napredovanju, gole zavisti, neznanja, ali i straha od sutrašnjice. Na kraju, kao što je to uočio ruski dopisnik iz Beograda, bilo je u svemu i veoma mnogo želje za ličnom osvetom zbog onog "starca" koji je jedne junske noći poslat u Ševeningen.
    ...hell ain't a bad place to be......

  2. #32

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    ......i posle tita tito....dokle bre više......

  3. #33

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    ...i posle Mike...oklop

  4. #34

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat Ca blues kaže: Pogledaj poruku
    ......i posle tita tito....dokle bre više......
    Čovek je mučki ubijen, dok je drug Stari umro u "cvetu starosti", svako poređenje je neumesno.

  5. #35

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Kada moje dete napuni 14 godina, bit ce vreme da ga odvedem u Beograd da upozna glavni grad.
    Povest cu ga do groba dva velikana.
    Jedan od tih ce biti Dr. Zoran Djindjic...
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  6. #36

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Iako ga nisam ni najmanje voleo, ovaj tekst prenosim zbog današnjih članova DS i Ldp-a:
    Pokojni premijer Srbije Zoran Đinđić 21. februara 2003, 20 dana pred atentat u dvorištu Vlade, dao je u Banjaluci intervju novinaru Dveri srpskih, u kome je obrazložio svoj stav o tome kako treba rešavati kosovsko pitanje. Intervju objavljujemo jer je danas značajno videti s koliko je državotvornosti bivši premijer pristupao ovom problemu, za razliku od mnogih koji baštine njegov lik i delo, a koji su se uveliko odrekli Kosova i Metohije.

    Ključna tema za Srbiju je status Kosova i Metohije, 4. februara je proglašena državna zajednica SCG. Koliko to utiče na budući status KiM, mislim tu na Rezoluciju 1244?

    - Samo proglašenje zajednice ne utiče mnogo, jer ona u potpunosti preuzima sve ono što je imala SRJ, ali ono što se događa na terenu utiče puno. Znači, ta rezolucija SB je, prosto i jednostavno rečeno, Srbiji uzela atribute suverenosti na Kosovu, a to je zakonodavna, sudska i izvršna vlast, kao i pitanje bezbednosti. Mi ćemo to da zadržavamo negde u nekom depou dok se odnosi ne srede i onda ćemo da vidimo kako da podelimo to između Prištine i Beograda. Sigurno ne kao što je bilo ranije, da je to sada jedna provincija u okviru Srbije, ali ne i u smislu da Kosovo bude nezavisno. I svi su pristali na tu rezoluciju, i mi smo pristali na tu rezoluciju i rekli smo to je u redu, privremeno će međunarodna zajednica da sprovodi suverenitet na Kosovu. I šta se u međuvremenu dešava? Oni su otvorili taj depo, taj trezor, i počeli su te atribute da prenose na lokalne strukture. Iako je to sada zakonodavna delatnost, ona se potpuno suvereno obavlja u Prištini. I zakoni se donose. Pogledajte izvršnu vlast, imaju vladu koja je potpuno autonomna u odnosu na Srbiju, onda sudsku, pogledajte bezbednost, i čitav taj proces ide u pravcu da će jednog trenutka svi atributi državnosti biti preneti na lokalne albanske institucije, a onda će međunarodna zajednica da kaže hajde da vidimo kako će Beograd i Priština da sarađuju. Imali smo dva potpuno nezavisna pravna, ekonomska i politička sistema, e sada ih vi harmonizujte. Ako ne možete, evo vam pet godina, pa se dogovarajte. Deset, pedeset, ali ste za to vreme izvan evropskih integracija. I kada smo mi shvatili da se na jednoj strani priča o odlaganju krajnjeg statusa do jednog trenutka kad će to moći mirno da se uradi, za to vreme se dižu standardi, određeni kriterijumu se sprovode tamo na Kosovu i Metohiji, vraćaju se neki normalni svakodnevni odnosi, a iza paravana se stvara država. I onda sam ja podigao prašinu i paniku oko toga. Vi u svetu ništa ne možete da uradite ako ne proizvedete krizu. Ako nema krize, niko se vama ne bavi. Ja sam stvorio krizu. Rekao sam: Hoćemo da se taj status odmah zna. Oni kažu: Nije vreme. Kako nije, što ga onda rešavate svakodnevno ako nije vreme? Zašto onda dajete parlamentu Kosova i Metohije da odlučuje o pitanjima ekonomskog sistema, što je u nadležnosti centralne države, zašto prenosite na Kosovski zaštitni korpus nadležnosti bezbednosti, zašto utvrđujete granične prelaze, a ne pitate Beograd? Pa, kao, dobro to. Nije dobro, to ne može da bude dobro. Znači, prva faza je stvaranje u svetskom javnom mnjenju raspoloženja da se ta tema pokrene, druga faza je da izađemo sa nekim svojim idejama kako to pitanje može da bude rešeno. Vrlo jednostavna ideja je da federalizacija Kosova i Metohije predstavlja ono što će omogućiti da Srbi na KiM budu priznati kao konstitutivni narod koji će imati svoje institucije u okviru zajedničkih institucija. A mi bismo onda, kao Srbija, dali vremena takvom Kosovu da profunkcioniše ako može. Ako ne može, idemo dalje. Ako Albanci ne žele da Srbe tretiraju kao ravnopravne i kao jednu nacionalnu zajednicu, a ne nacionalnu manjinu, onda da vidimo šta. Moramo vrlo otvoreno da govorimo o tome, kao kad imate gangrenu. Svet nije raspoložen za to, a ja sam veoma zadovoljan zato što sam u Srbiji video da su ljudi mnogo raspoloženiji nego što sam očekivao. To jeste kontroverzna i vruća tema, ali mislim da lideri moraju da otvaraju tu temu. Ne da podilaze javnom mnjenju, nego da ukazuju na probleme i da kažu tu i tu imamo problem. Deficit spoljnotrgovinski, to nam je problem. Ne možemo da se ponašamo kao da ništa nije sporno, jer ćemo za dve, tri godine da uđemo u veliku dubiozu. Kosovo nam je problem. Ne možemo da zatvaramo oči pred javnošću. Ja očekujem da u junu ili julu ove godine na međunarodnoj sceni tema konačnog odnosa Beograda i Prištine bude predstavljena, da bi se tokom leta, najkasnije jeseni, s određene koncepcije razvile strategije i da sledeće godine nešto suštinski na tu temu uradimo. I mi nećemo odustati. Mi ćemo, bez obzira na kritike i molbe, lične, koje sam dobio iz mnogih svetskih centara, da ne talasamo na tu temu, nastaviti tu priču. Rekao sam: Ne, imam poštovanje za vaše prioritete, za vaše državne interese, ali nemojte da tražite od mene da to budu moji prioriteti. To što vi imate je igranka, ja to razumem i poštujem, ali ja imam Kosovo. Znači, kao što ja vas uvažavam, uvažavajte i vi mene. Biće teško, ali nijedan veliki posao se ne može bez teškoća obaviti.

    Uvažavajući ovo što ste rekli, postoji li ipak realna mogućnost da se Kosovo ipak otcepi od Srbije?

    - Najgore je, znači, ono što sam malopre naznačio, da Kosovo bude faktički nezavisno, a da ga onda, kao minski kamen, kao takvo albansko nezavisno Kosovo, prikače na nogu i kažu vi ste odgovorni za njega, i dok ne harmonizujete odnose, ne možete da idete dalje. To znači, za sva vremena smo isključeni iz istorije. I da nam kažu sutra pošto ste ista država, vi morate da dozvolite da albanski biznismeni kupuju po Srbiji, da učestvuju u privatizacijama i tako dalje. To što vi ne možete da odete tamo i popijete kafu u Prištini i Prizrenu, pa to su incidenti. To su pojedinačni ljudi, ekstremisti, ali vi niste takvi, vi ste razumni. Neka kupe Terazije svojim narko-dolarima i milijardama koje imaju, neka kupe elektroprivredu i neka sutra Srbija bude praktično albanska država. To je ono što se neće desiti, to je ono što ćemo mi sprečiti. Znači, mi tražimo da se pitanje učešća države Srbije na Kosovu i Metohiji reši. Međunarodna zajednica pokušava da to pitanje svede na pitanje prava Srba kao proteranih lica i nacionalne manjine. I podmeće jedno za drugo, kao da se time rešava državno pitanje. Čak i da Srbi, što nije moguće, imaju sva prava na Kosovu i Metohiji, time se još pravo Srbije nije ni pomenulo. Mi želimo na oba koloseka da imamo napredak. Na jednoj strani, naravno, da se vrate proterani Srbi i da oni malobrojni koji još nisu proterani imaju bezbednost. Ali, takođe, država Srbija da ima jasno definisana svoja prava. Ili da nema svoja prava, ali neka onda Savet bezbednosti kaže nema Srbija nikakva prava, mi smo dodelili nezavisnost Kosovu. Mi nećemo voditi rat sa SB, ali ćemo znati na čemu smo. Ovo što sada imamo je najgore. To znači - bela smrt, u snegu ste, mislite da vam je lepo, a u suštini postepeno umirete. I morate da se probudite, jer tog trenutka kažete ne, ja se nalazim u opasnosti. Kosovo je još uvek opasnost za srpsku državnost, jer ono je rana kroz koju može da vam iscuri i poslednja kap krvi. Mi tu ranu moramo da zatvorimo na određeni način. Naravno, maksimalno povoljno za sebe, ali spremni na određeni kompromis koji bi uvažavao i interese one druge strane, Albanaca koji na Kosovu žive.
    Ako je deo ovog intervjua iskreno rečen od pok. Đinđića, onda mnoge stvari kazuju ko ga je ubio. Ne ko je pucao, već kome je to smetalo, i toliko smetalo da su morali da ga likvidiraju.
    Limunade i šarene laže koje sada, i dosada, servira vrh DS-a i Ldp sa Čedom, može samo da ih postidi!
    Ako imaju obraz za stid?
    In vinas veritas

  7. #37

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    pokojni djindjic da je ostao ziv ne bi nista promenio u srbiji na bolje kao sto nisu promenili ni oni pre njega a nece ni ovi posle njega.tuzna istina.srbiji ce trebati jos mnogo vremena da stane na noge bilo ko da vlada njome.ionako se pitaju drugi o svemu.kao sto su se pitali i prilikom njegovog ubistva.naredjenje drzavi srbiji od vanjskih prijatelja(neprijatelja)koja u savezu sa mafijom(svojim ljudima)sklanja coveka sa scene.bespredmetno je gubit vreme zasto je sklonjen.nije to samo mafijaski obracun,iako ima i toga.jedan vrlo ruzan i providan film podvaljen obicnim smrtnicima.sve izrezirano po najboljem scenariju.dogovoreno i unapred izplanirano.
    drzavni ljudi koji su obavili posao i ubili ga sumnjam da ce jos dugo lezat u zatvoru.ako su uopste tamo i bili.mozda odu popiju kafu pa onda odu do suda da se pokaze svetu da su (kao)jos na robiji.zbog javnosti.eh rezija je cudo.
    dok je runske vune bit ce i ovaca.a nama obicnima da se nadamo da nam plate sa 200 skoce na 500 eura.

  8. #38

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat svetozar kaže: Pogledaj poruku
    pokojni djindjic da je ostao ziv ne bi nista promenio u srbiji na bolje kao sto nisu promenili ni oni pre njega a nece ni ovi posle njega.tuzna istina.srbiji ce trebati jos mnogo vremena da stane na noge bilo ko da vlada njome.ionako se pitaju drugi o svemu.kao sto su se pitali i prilikom njegovog ubistva.naredjenje drzavi srbiji od vanjskih prijatelja(neprijatelja)koja u savezu sa mafijom(svojim ljudima)sklanja coveka sa scene.bespredmetno je gubit vreme zasto je sklonjen.nije to samo mafijaski obracun,iako ima i toga.jedan vrlo ruzan i providan film podvaljen obicnim smrtnicima.sve izrezirano po najboljem scenariju.dogovoreno i unapred izplanirano.
    drzavni ljudi koji su obavili posao i ubili ga sumnjam da ce jos dugo lezat u zatvoru.ako su uopste tamo i bili.mozda odu popiju kafu pa onda odu do suda da se pokaze svetu da su (kao)jos na robiji.zbog javnosti.eh rezija je cudo.
    dok je runske vune bit ce i ovaca.a nama obicnima da se nadamo da nam plate sa 200 skoce na 500 eura.
    ...pokojni Toza......
    ...Svetoza sivi ticu...mislim da je najbitnija pozadina Djindjicevog ubistva...pod dva...ubili su ga bas zato sto je hteo i mogao da promeni neke svari na bolje u ovoj zemlji...
    ...sledeci put kada dodjem...da si naucio da stavljas zarez...i spremi domaci...kosa-tanka...uspravna-debela...
    ...hell ain't a bad place to be......

  9. #39

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    12. Mart 2003. godine, dan kada je Srbija izgubila! Ko je pobedio, prilično je jasno, a bojim se da će postati još jasnije nakon 11. Maja 2008. kada konačno sve izađe na videlo i kada se udruže rušilačke snage ove zemlje, u nameri da upropaste i ono malo nade i napretka koje je u Srbiji načinjeno !!! Pet godina posle atentata, Koštunica i dalje "muti vodu", ne bi li radikalski talog isplivao na površinu! Čini se da je konačno uspeo!

  10. #40

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat robins kaže: Pogledaj poruku
    12. Mart 2003. godine, dan kada je Srbija izgubila! Ko je pobedio, prilično je jasno, a bojim se da će postati još jasnije nakon 11. Maja 2008. kada konačno sve izađe na videlo i kada se udruže rušilačke snage ove zemlje, u nameri da upropaste i ono malo nade i napretka koje je u Srbiji načinjeno !!! Pet godina posle atentata, Koštunica i dalje "muti vodu", ne bi li radikalski talog isplivao na površinu! Čini se da je konačno uspeo!
    Још мало па ће Чедисти оптужити Коштуницу и за атентат на цара Мурата.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  11. #41

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat yossarian kaže: Pogledaj poruku
    Још мало па ће Чедисти оптужити Коштуницу и за атентат на цара Мурата.
    Polako, jedan po jedan.
    Back in red!

  12. #42

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat yossarian kaže: Pogledaj poruku
    Још мало па ће Чедисти оптужити Коштуницу и за атентат на цара Мурата.
    ne, mi smo realni. bajke prichaju radikali i koshtunjavi. to je njihov posao


    I'm not evil.... I'm just up to no-good...

  13. #43

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat Angus kaže: Pogledaj poruku
    ...pokojni Toza......
    ...Svetoza sivi ticu...mislim da je najbitnija pozadina Djindjicevog ubistva...pod dva...ubili su ga bas zato sto je hteo i mogao da promeni neke svari na bolje u ovoj zemlji...
    ...sledeci put kada dodjem...da si naucio da stavljas zarez...i spremi domaci...kosa-tanka...uspravna-debela...
    Ubili su ga i došli na vlast da nastave svoju priču i da pogrešno usmere svoje novostečene birače u istinu koju oni pričaju, a pravu istinu su sakrili, međutim na njihovu žalost polako se čuje :"U cara Trojana kozje uši", iako je bilo duboko zakopano!
    In vinas veritas

  14. #44

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat morrib kaže: Pogledaj poruku
    Ubili su ga i došli na vlast da nastave svoju priču i da pogrešno usmere svoje novostečene birače u istinu koju oni pričaju, a pravu istinu su sakrili, međutim na njihovu žalost polako se čuje :"U cara Trojana kozje uši", iako je bilo duboko zakopano!
    ...a chika morribe...jesmo li davno rekli...hocemo cinjenice...imena...pa da mozemo da diskutujemo...
    ...hell ain't a bad place to be......

  15. #45

    Odgovor: Zoran Đinđić, četiri godine posle

    Citat Angus kaže: Pogledaj poruku
    ...a chika morribe...jesmo li davno rekli...hocemo cinjenice...imena...pa da mozemo da diskutujemo...
    Cekaj da ih procita u Kuriru...
    Back in red!

Strana 3 od 9 PrvaPrva 12345 ... PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Eh, da je delo moje..
    Autor starsica u forumu Muzika
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 16.08.2011, 15:28
  2. Zoran Đinđić
    Autor silvia u forumu Političari
    Odgovora: 12
    Poslednja poruka: 10.03.2011, 12:47
  3. Zoran Radmilović
    Autor SQUAW u forumu Srpska poezija
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 20.07.2010, 23:42
  4. Bilijar - Zoran Svilar drugi na EP
    Autor Arthur Dent u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 14.08.2008, 12:49
  5. Maks Faktor - lik i delo
    Autor goldie u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 19.02.2007, 01:56

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •