Ukrasno drveće i grmlje
Prikaz rezultata 1 do 13 od ukupno 13
  1. #1

    Ukrasno drveće i grmlje

    I pored velikog bogatstva autohtone evropske dendroglore oduvjek se osjecala teznja za unosenjem novih vrsta sa drugih kontinenata.
    Kao stoje poznato, pojedine vrste su unosene u Evropu jos u starom vjeku, kada su Rimljani unosili neke vrste u svoje zemlje. No, kulminaciju proces eksperimentisanja i unosenja stranih vrsta dostize tokom, a narocito krajem 18. i pocetkom 19. vjeka. Tako je dendroflora Starog konitinenta postajala sve bogatija sa novim vrstama koje su se sa manje ili vise uhpjeha aklimatizirale u novim uslovima sredine. Po misljenju nekih autora, u botanicke vrtove, parkove i druge zelene povrsi uneseno je preko 10000 razlicitih drvenastih vrsta i nizih sistematskih kategorija.
    Najveci broj vrsta se unosi iz estetskih razloga, gdje se osim njihovih uzgojinih osobina cijene jos i: opsti izgled (habitus), izgled i boja kore, debla i grana, oblik, velicina i boja listova idr. Neke od tih vrsta su se u potpunosti udomacile u novim uslovima sredine, daleko izvan svog prirodnog areala. Najbolji primjer za to je bagrem, Robinia pseudoacacia, koji je prirodno rasprostranjen na velikim prostranstvima Sjeverne Amerike, a prenesen je u Evropu jos u 1601. godini, Francuska, i od tada se poceo siriti po svim evropskim zemljama. U nasim krajevima se potpuno udomacio ulazeci u sastav brojnih sumskih zajednica niskog i brdskog regiona, od samog mora do vojvodjanskih ravnica.
    Iako je u prvo vrijeme unosenje stranih vrsta, kako u Evropu tako i kod nas, sluzilo iskljucivo botanickim i estetskim ciljevima, vremenom je uoceno da neke od introduciranih vrsta mogu biti od interesa sumskoprivrednog gledista. Te vrste se sa uspjehom kultivisu u monokulturama ili zajedno sa odgovarajucim nasim vrstama drveca . Jende od najpopularnijih vrsta koje su se iz botanickih vrtova preselile u sumske kulture u nasoj zemlji su; americka duglazija, Pseudotsuga menzessi, vajmutov bor, Pinus strobus, crni orah, Juglans nigra, i druge.

    Stanje nesamoniklih drvenstih vrsta u mnogim nasim vecim gradovima poodavno je prouceno i prikazano, u brojnim naucnim i strucnim casopisima, od nasih eminentnih naucnih radnika.
    Tako o egzotama sireg podrucja Srbije postoji opsirna studija od D. Petrovica (Beograd, 1951). Nesamoniklu dendrofloru Beograda i okline opsirno su obradili B. Jovanovic (Beograd, 1950), A. Tucovic (Beograd, 1954), a kasnije se javljaju novi prilozi raznih autora, npr. K. Zujovica (Beograd, 1971).
    O stranim vrstama zagrebackih parkova pisali su J. Karavlah, D. Radusa isto i o dekorativnom drvecu Slavonije i Baranje.
    Iz naveddenih i brojnih drugih radova moze se vidjeti da se na prostorima bivse SFRJ uzgala nekoliko stotina stranih vrsta, od kojih je veliki broj egzota, u pravom smisli te rijeci.

    Cedomil Silic, Ukrasno drvece i grmlje
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  2. #2

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Smotani cikas, Cycas revoluta


    Opis: stablo mu je jednostavno, valjkasto, pokriveno ostatcima rukavaca otpalih listova, u domovini do 8m visoko i do 2m debelo.
    U uslovima naseg podneblja dimenzije su mu znatno manje.
    Listovi preko 1m dugi, zimzeleni, perasto slozeni, spiralno poredjani, kozasti, tamnozeleni, sjajni, grupisani na vrhu debla poput rozete, tvrdi i na vrhu usiljeni. Cvjetovi grupisani u cvatove, bez ocvijeca i veoma su jednostavne gradje/ Primitivni zenski cvijetovi nastaju na vrhu stabla povremeno, umjesto pravih listova, u vidu gusto barsunastih, zuckastonarandzastih, do 15cm dugih plodnih listova. Muski cvjetovi se razvijaju samo na muskim individuama, a sastoje se od prasnika koji su spiralno poredjani oko osi, a na donjoj strani imaju veliki br polenovica. Sjemenke su okruglaste, nepravilnog oblika, dostizu velicinu i do 3.5cm. Boja im je crvenkasta ili narandzastozuta.

    Vrijeme cvijetanja: sredina ljeta

    Rasprostranjenost: Java a po nekim autorima to je juzni Japan

    Uslovi uzgoja: u najranijoj mladosti cikasi se dobro zakorjenjuju i dosta brzo rastu.
    Osjetljivi su na presadjivanje i neophodno ih je presdjivati sa busenom. U nasim uslovima se zadovoljava umjerenom vlagom i toplom subhumidnom klimom. Veoma je osjetljiv na niske temperature. MOze da podnese kratkotrajne minimalne temperature oo -8, ali ga generalno temperature ispod 0 u duzem trajanu ugrozavaju. Za uspjesno uzgajanje cikasa neophodno je osigurati rastresito lagano zemljiste bogato humusom. Najbolji uspjeh pokazuje ako se uzgaja na juznim nagibima i zasticenim, ravnim ili blago nagnutim terenim.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  3. #3

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Ginko, Ginko biloba



    Opis: listopadno drvo, koje na prirodnim stanistima izraste u visinu do preko 30m i debljine preko 2m, a dozivi starost vise stotina godina. U mladosti krosnja mu je piramidalna, kasnije je vise rasirena. Postoje hortikulturni oblici cije su grane visece (var. pendula) ili su grane uspravne (var. fastigiata). Kora je svijetlosiva, u starosti znatno uzduzno ispuca. Na stablu se razlikuju dvije vrste izbojaka: kratkorasti i dugorasti. Listovi podsjecaju na rasirenu lepezu. Peteljka im je do oko 7cm duga, a plojka lista je oko 5-8cm siroka. Lisna pljka je neznatno kozasta u jesen prima zlatno zutu boju. Cvjetovi su dvodomni,a javljaju se na vrhovima kratkorasta, paralelno sa listanjem. Muski rasplodni organi obrazuju se na muskim primjercima, sastoje se od brojnih mikrosporofila koji obrazuju visecu cvast, 2-3cm dugu i oko 6cm siroku. Zenski rasplodni organi su na peteljci koja na zadebljalom vrhu nosi vecinom dva sjemenazametka. Oprasivanje je anemofilno. Sjemenke zru iste godine u septembru i oktobru, one su kostunicave, slicne sljivi, duge oko 2cm, vise na oko 2 puta duzoj peteljci. U doba zrelosti sjemenjaca je zuta, mesnata i neprijatnog mirisa. KOstica je tvrda, bjelicasta a slatka jezgra je jestiva i sadrzi mnogo skroba.

    Rasprostranjenost: porijeklom je iz Kine, Koreje i Japana. Cesto je gajena kraj hramova i naselja, a sa prirodnih stanista je istisnuta.

    Uslovi uzgoja: klimu naseg podneblja dobro podnosi, sto pokazuju brojna stara stabla, gdje primjerci narastu i do preko 20m. Otporan je na niske temperature. trazi svjezija i dublja zemljista. Ne podnosi zasjenu. Otporan je na djelovanje jakih vjetrova, a dobro podnosi zagadjenu stmosfer i stetne plinove.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  4. #4

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Obicna americka duglazija, Pseudotsuga menzienssi

    Opis: u svojoj domovini izraste i do oko 100m, sa promjerom debla i do 4m. Iglice (cetine) su joj 2-3cm duge, ravne, svijetozelene do tamnozelene, spiralno poredjane, pretezno plosnate, na vrhu tupe ili usiljene, pri dnu suzene, a sa donje strane sa dvije pruge stoma. Rastrljane imaju karakteristican miris jabuke. Muske rese su oko 1-2cm duge, zuckaste. Zenski cvatovi zu zutozeleni do purpurni. Poznata su tri varijateta, koji se razlikuju nizom morfoloskih karakteristika i arealom.
    Obalana ili zelena duglazija (var. menziesii), tipski oblik koji se odlikuje izrazito visokim stablom, a iglice su im jace otklonjene i tamnozelene. Sisarke su krupnije i pokrovne ljuspe su prilegle.
    Plava duglazija (var. glauca) je planinski oblik. Odlikuje se piramidalnom i gustom krosnjom. Iglice su joj plavkastozelene. Zrele sisarke su krace a pokrovne ljuspe su prema nazad zavrnute.
    Siva duglazija (var. caesia) ima sivozelene iglice. Sisarice su joj male, a pokrovne ljuspe su otklonjene.

    Vrijeme cvijetanja: april-maj

    Rasprostranjenost: prirodni areal obuhvata velika prostranstva u zapadnom dijelu SAD i Britanske Kolumbije u Kanadi.

    Razmnozavanje: pretezno sjemenom, ali moze i vegetativno: zakorjenjivanjem reznica u pijesku.

    Uslovi uzgoja: u svim zemljama Evrope zelena duglazija se masovno uzgaja zbog brzog rasta, velikog debljinskog prirasta, dobrog kvaliteta drveta te zbog dekorativnosti. Kod nas postoje kulture stare i preko 100 godina.
    Zbog veoma povoljnih uzgojnih osobina kao i njene dekorativnosti, zelena duglazija je jedna od najcescih cetinarskih vrsta u nasim parkovima. Pri uzgoju treba voditi racuna da joj obezbjedimo duboka, svjeza, rastresita i prozracna zemljista kisele reakcije. Ne odgovaraju joj zbijena zemljista, gdje se voda zadrzava, te plitka i siromasna.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  5. #5

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Spanska ili Andaluzijska jela, Abies pinaspo



    Opis: izraste u visinu do 25m, a ima siroku cunjastu krosnju i pomalo visece grane i jako izrazeno deblo> Kora joj je u mladosti glatka, kasnije hrapava. Pupovi jajoliki i tupi, cesto prekriveni nakupinama smole. Iglice kratke, oko 2mm siroke i jako krute, tamnozelene, u gustim pravilnim spiralama obrastaju grancice, sto je izrazita karakteristika spanske jele. Pri dnu su prosirene, vrh im se zavrsava siljkom, rjedje su zastupljene, na nalicju imaju dvije paralelne pruge stoma. Muski cvjetovi izraziti u skupinama, tamnocrveni, zenski su malobrojni. Sisarke su valjkaste, uspravne sjedece, svijetlosmedje pri vrhu malo suzene. Pokrovne ljuspe su kratke i ne vise na vanjskoj strani sisrake. Sjemenke su joj jajaste, uglaste, tamnosmedje , povezane sa svjetlosmedjim i uskim krilcem.

    Cvjetanje: april

    Rasprostranjenost: prirodno je rasprostranjena u juznoj Spaniji (Malaga) i u Maroku na dosta uskom prostoru

    Razmnozavanje: pretezno sjemenom

    Uslovi uzgoja: kao veoma dekoratvinu vrstu nalazimo je u parkovima primorskih gradova. Pri uzgoju zahtjeva topla krecnjacka zemljista. Za vrijeme hladnih zima pretrpi znatne stete.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  6. #6

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Steta sto ne zivim u kuci inace bih imao prasumu u dvoristu.
    Neki ljudi samo zinu, pa zagade okolinu...


    Nisam paranoičan, ali to ne znači da me neko ne progoni!

  7. #7

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Citat Kunic kaže:
    Steta sto ne zivim u kuci inace bih imao prasumu u dvoristu.
    mozes ti i u stanu da gajis neke biljcice... samo spustis roletne, velike reflektore unutra, malo vise vlage i
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  8. #8

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Kavkaska jela, Abies nordmanniana



    Opis: u oblasti prirodnog rasprostranjenja izraste i do 60m, a promjer debla moze dostici do 2m. U mladosti i srednjoj dobi habitus joj je piramidalan, kasnije joj krisnja poprima zaobljen oblik. Kora debla je plitko ispucala, tamnosiva. Pupovi su jajoliki, nisu smolavi. Iglice su gusto poredane na gornjoj strani izbojka, nisu rascesljane vec su prema gore uspravljene, na licu su tamnozelene i sjajne, na nalicju su sa dvije srebrnobjele pruge stoma. Sisarke valjkaste, 12-15cm duge i oko 5cm debele, tamnosmedje, sazrijeveju tokom septembra i oktobra. Pokrovne ljuspe strse i unatrag su zavinute.


    Vrijeme cvjetanja: maj

    Rasprostranjenost: prirodni areal se nalazi na obroncima zapadnog Kavkaza i na Pontskom gorju u si dijelu Turske. Prvi ptu je unesena u Evropu jos 1838.

    Razmnozavanje: pretezno sjemenom

    Uslovi uzgoja: za uspjesan uzgoj zahtjeva veliku relativnu vlagu vazduha. Trazi sjenovite polozaje, ali dobre rezultate pokazuje i na osvjetljenim mjestima. u pogledu kvaliteta zemljista nema neke narocite zahtjeve, ali najbolje rezultate postize na zemljistima sa vecim procentom gline. Otporna je na vjetrove, dobro podnosi niske temperature i gradski klimat.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  9. #9

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Citat swba kaže:
    mozes ti i u stanu da gajis neke biljcice... samo spustis roletne, velike reflektore unutra, malo vise vlage i
    Sram te bilo.

    Da imam dvoriste, posadio bih brezu. Meni je to prelepo drvo.
    Neki ljudi samo zinu, pa zagade okolinu...


    Nisam paranoičan, ali to ne znači da me neko ne progoni!

  10. #10

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Bodljikava ili plava smrca, Picea pungens


    Opis: izraste u visinu preko 30m. Ima gustu, sirokopiramidalnu krosnju, a grane su joj horizontalno otklonjene, formiraju prsljenove. Pupoljci su tupi, smedjezuti, bez smole. Izbojci zutosmedji ili narandzasti. Iglice su joj radijalno poredjane, 2-3cm duge, tvrde, ostro usiljene i bodljikave (otuda i ime za biljku), cetvorouglaste, plavozelene do srebrnozelene, rjedje zelene. Sisarke 6-10cm duge, 2-3cm siroke, izduzenovaljkaste, svijetlosmedje. Sazrijeveju u septembru i oktobru iste godine. Plodne ljuspe tanke, rombicno duguljaste, savitljive, pri vrhu suzene i izrezane na vrhu, na prijanjaju uz sisarku. Sjemenke tamno smedje, 2-3cm duge, sa oko 8mm dugim kriocetom. Opisano je blizu 40 razicitih kultivara, vec prema rastu, velicini i boji iglica i drugim osobinama. Tako, kultivar "Argentea" ima srebrenastobijele iglice, dosta duge i vitke, a kultivar "Koster" predstavlja najpoznatiju plavicastu formu.

    Vrijeme cvjetanja: april i maj

    Rasprostranjenost: centralni i juzni dijelovi Stjenovitih planina u SAD. Nalazi se u rasponu od 2000-3000m nadmorske visine.

    Razmnozavanje: sjemenom, ali se svi kultivari razmnozavaju vegetativnim
    putem - kalemljenjem. Kalemi se u kasno ljeto ili rano proljece, a za podlogu se obicno uzima smrca.

    Uslovi uzgoja: od svih vrsta roda Picea, ova vrsta najbolje podnosi gradski klimat. Otporna je na suhi vazduh i ljetnu susu, a podnosi jake jesenske i zimske mrazeve, dok od proljetnih strada. Isto tako, otporna je i na vjetrolome i snjegolome. Uzgaja se u grupama ili kao soliter.

    U nasim parkovima se uzgaja i tzv. Engelmannova smrca (P. engelmanni) koja je porijeklom iz planinskih predjela zapadnih djelova S. Amerike. Iglice su joj manje krute od iglica bodljikave smrce. One su tanke, cetverobridne, usiljene, ravne ili nesto povijene, plavicaste, rasporedjene na donjoj strani izbojka, gotovo rascesljane.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  11. #11

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    [CENTER]Palma

    Palma je tropska biljka, koja nas neodoljivo asocira na pješčane plaže i plavo more. Lako je prepoznajemo po visokom, uspravnom stablu kojeg krase veliki peranati listovi. Brojene vrste palma ekonomski su važne jer imaju jestive plodove poput kososa i datulja. Od nekih se proizvodi palmino ulje, vlakna, namještaj i zbog toga se od davnina uzgaja. Stablo palme rasprostranjeno je na svim kontinentima.

    Palmina krošnja raste tako da i najmanja količina kiše koja padne na nju klizi preko lišća skuplja se u sredini palme i odlazi do korjenja. Prije nego što dođe do korjena voda natopi humus nataložen iza starih podrezanih listova. Tu se vlaga zadržava dosta dugo usprkos vrućinama. Ponekad se može vidjeti kako kapi klize niz deblo par dana nakon kiše. U palminoj krošnji uvijek je puno vlage. Za velikih vrućina ona svojom krošnjom čini hlad zemlji koja je okružuje i na taj način spriječava naglo grijanje tla i održava svježinu neophodnu korjenju.

    Ova lijepa biljka ne trpi veliku zimu. Mnoga stabla za vrijeme velikih zima stradaju što od mraza što od jakog vjetra. Ako palma raste na mjestu gdje je zaklonjena od udara vjetra i ako su na njoj ostale suve grane veći su izgledi da će preživjeti veliku hladnoću. Ona kišnicu skuplja u svoju krošnju, a za vrijeme velike hladnoće tu se voda zaledi i kako narod kaže �sledi se srce palme�. Poslje toga palma se naglo suši i na njoj nestaju svi tragovi života iznikli na njenom deblu.
    Poruku je izmenio Cecara, 09.02.2015 u 09:04
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  12. #12

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Atlantski kedar ' Cedrus atlantica


    Opis: U svojo domovini dostiže visinu do oko 40m i promjera debla do 2m. Krošnja mu je piramidalna, a u odnosu na deblo grane su koso nagore usmjerene pod dosta oštrim uglom. Terminalni izbojak uspravan ili malo nagnut u stranu. Mladi izbojci dugorasta gusto obrasli sitnim dlačicama. Iglice su mu kraće od 25mm, najčešće su plavozelene ili srebrnastosive, rjeđe zelene. U jednom kratkorastu (pramenu) ima ih oko 25. Šišarica u zrelom stanju je 5 do 7cm duga i 4cm široka, valjkasto jajasta, sa ravnim i utisnutim vrhom. Zrele šišarke se raspadaju, nakon čega ostaje kruto uspravno vreteno. Plodne ljuspe su oko 3,5cm široke, po hrptu prstenaste. Sjemenke oko 12mm duge.

    Vrijeme cvjetanja: septembar i oktobar

    Rasprostranjenost:planine Atlas i Rif u sjeverozapadnj Africi (Alžir i Maroko)

    Razmnožavanje: pretežno sjemenom, i to sjetvom u jesen, odmah nakon zrenja ili poslije stratifikacije do mjeseca marta

    Uslovi uzgoja: dobro podnosi klimatske ekstreme, pa je zbog toga jedan od najčešće uzgajanih kedrova kod nas. Naročito je čest u primorju. Ima ga i u šumskim kulturama u unutrašnjosti gdje je pokazao zadovoljavajuce rezultate.
    Heliofilna vrsta, koja najbolje rezultate pokazuje na bazičnoj podlozi. Dobro podnosi štetne gasove. Uzgaja se kao soliter iliu većim ili manjim grupama. Postoje brojni kultivari sa izuzetnim ornamentlanim svojstvima.

    Kod nas se još sreću i Libanonski kedar (C. libani) i Himalajski kedar (C. deodora)
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  13. #13

    Odgovor: Ukrasno drvece i grmlje

    Zimski jasmin - jasminum nudiflorum



    Iako smo još kalendarski u zimi, a forzicijama nabubreni pupovi čekaju malo toplije dane kako bi oživjele vrtove svojim intenzivnim žutim cvatom, priroda ipak ne miruje. Pažnje vrijedan prethodnik proljetnih lukovica i već spomenutih svima poznatih forzicija, svakako je zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) koji već od januara pomalo sramežljivo cvate, a polako ulazi u period sve intenzivnije nježne svjetlo-žute cvatnje. Izrazita zelena boja izboja vrlo je dekorativna i u kontrastu sa snježnim pokrivačem. Kako je zimski jasmin biljka velike hortikulturne upotrebljivosti, zgodno je znati mogućnosti njegove primjene kako u privatnim vrtovima, tako i u većim parkovima.

    Jasminum nudiflorum raste kao (polu)grm ili (polu)penjačica sa dugim zelenim povinutim izbojima, koji se već zimi ili u rano proljeće "osipaju" žutim cvjetovima veličine približno 2,5 cm. Nakon cvatnje, javljaju se tamno zeleni listići koji čine složene trodjelne listove. Nalazimo ga rasprostranjenog u cijeloj Evropi. Najbolje mu odgovara sunčano, dobro drenirano stanište. U umjerenoj klimi izboji narastu do 4 metra, dok u hladnijim zonama narastu svega do 2 metra. Zbog dugih, vitkih izboja koji se lučno savijaju prema tlu, koristimo ga kao povijušu koja potpomognuta armaturom ili nekom od vertikalnih vrtnih konstrukcija dobiva izgled pergole ili zelenog zida.

    Vrlo česta upotreba jasmina je sadnja na vrhu podzida ili škarpe, kada izboji slobodno padaju, te prekrivaju zid koji želimo sakriti. Zbog svoje sposobnosti samoukorjenjavanja (tj. kada izboj - grana dodirne zemlju, na tom mjestu počinje rast novog korijenja), sadimo ga kao viši pokrivač na pokosima koje je teže održavati.

    Jasmin je vrlo zgodan i kao grm soliter ili u skupini, a reduciranjem izboja rezom možemo ga po želji i oblikovati.

    izvor: agroklub

    Takodje se moze uzgajati i kao bonsai




Slične teme

  1. Najveličanstvenije drveće sveta
    Autor SQUAW u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 23
    Poslednja poruka: 12.09.2009, 17:54
  2. Spasimo drveće na beogradskom keju (28.08.2007.)
    Autor Invisibleman u forumu Spomenar
    Odgovora: 23
    Poslednja poruka: 01.09.2007, 13:18

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •