Konjički sport
Prikaz rezultata 1 do 6 od ukupno 6
  1. #1

    Konjički sport

    Prodaja "Hipodroma Beograd" u martu

    Javni poziv za prodaju "Hipodroma Beograd" u stečaju biće objavljen u narednih desetak dana, rečeno je Tanjugu u Agenciji za privatizaciju.

    Licitacija, odnosno prodaja imovine, trebalo bi da se održi u drugoj polovini marta i u Agenciji očekuju da "Hipodrom" do početka trkačke sezone dobije novog vlasnika.

    Najvrednija imovina koju poseduje to preduzeće je Ugovor o korišćenju zemljišta, koji je sa Skupštinom grada Beograda potpisan još1988, na period od 30 godina, smatraju u Agenciji.

    Ugovor važi do 2018. godine, tako da će budući vlasnik imati pravo korišćenja tog zemljišta narednih 11 godina.

    Stečaj nad "Hipodromom" pokrenut je 7. marta 2006, zbog velikih dugova tog preduzeća.
    Procenjena vrednost imovine "Hipodroma" je oko 70 miliona dinara, dok će početna vrednost na nadmetanju biti 45 miliona dinara.

    (Tanjug)

    Kao mali sam nekoliko puta bio na hipodromu na Zobnatici i zaista sam uživao u trkama kasača a i galopera...
    Voleo sam da idem i na utakmice u preskakanju prepona na manježu Novosadskog sajma...


    Mene neuvredi ako mi neko kaže "konju jedan!", jer su po meni konji najplamenitije životinje.

    Jel volite konjički sport, jeste bili kad na trkačkim danima na Beogradskom ili nekom drugom hipodromu?
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  2. #2

    Odgovor: Konji?ki sport

    Nikad nisam bila na konjickim trkama, ali bih voljela da odem. Bas sam prije par mjeseci nagovarala swbu da odemo na Kentucky Derby, sto je jako blizu njegovom stanu . U Americi je ova trka poznata kao "najuzbudljivija 2 minuta u sportu" i takodje je poznata kao "trka za ruze".
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  3. #3

    Odgovor: Konjički sport

    e bas htedoh napisati kako mi je hipodrom pred nosom a nikako da odem... ce odemo irnik ne brigaj

    u mom rodnom gradu postoji dugogodisnja manifestacija koja se odrzava prve subote u julu mjesecu... redovno sam visio tamo dok sam bio mali a konjicke trke su mi bile daleko najzanimljivije
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  4. #4

    Odgovor: Konjički sport

    U nastavku ću malo više pisati o disciplinama u konjičkom sportu.

    Dresurno jahanje, daljinsko jahanje, vožnja zaprega, preskakanje prepona, trodnevno jahanje (nemoj da je neko bio dvosmislen!!! ), voltežovanje, vestern jahanje...

    Vožnja zaprega-dresurna vožnja

    Cilj dresurne vožnje je ocenjivanje slobodnog, regularnog koraka, harmonije, lakoće, impulsa, pravilne savijenosti i izvodjenje radnji bez otpora kod konja. Takmičari ce takodje biti ocenjeni za stil, preciznost, kontrolu nad konjima, ako i za dres koji nose, kvalitet amova i vozila, a i za celokupan utisak koga zaprega ostavlja.

    dvopreg , tropreg ,

    četvoropreg .

    Dres i oprema
    Takmicar sve vreme mora da ima u ruci bic odgovarajuceg stila i dovoljno dugacak da može da dohvati sve konje. Takmicar ako želi ima pravo da veže uzicu za kraj bica.
    Dres takmicara i pomocnog osoblja mora da odgovara stilu vozila i amova koje koriste.
    Sako, kecelja za vozaca, šešir, rukavice i bic u ruci su obavezni.
    Pomocno osoblje mora da nosi sako, šešir i rukavice.
    Predsednik Sudijskog kolegijuma može odluciti da:
    - se sakoi mogu skinuti usled velike vrucine ili vlažnog vremena;
    - sakoi nisu obavezni u nekim posebnim uslovima;
    - u slucaju ekstremne toplote vozac ne mora nositi kecelju, kao i da odeca može biti prilagodjena takvim uslovima. Nošenje nepropisnog dresa povlaci sa sobom kaznene poene.

    Vozilo
    Isto vozilo se mora koristiti i za dresuru i za vožnju kroz cunjeve. Polomljeni li ošteceni deo vozila se sme zameniti. Vozila moraju da imaju lampe, kao i zadnja svetla ili reflektore.
    Brzinometri i daljinometri nisu dozvoljeni. Tockovi moraju imati celicnu šinu ili pune gume. Gume punjene vazduhom nisu dozvoljene. Što se broja tockova na vozilu tice, za jednopreg se može koristiti vozilo sa dva ili cetiri tocka, dok za dvopreg i cetvoropreg je obavezno vozilo sa cetiri tocka i sa kocnicama. Obavezna minimalna širina traga vozila treba da bude kod jednoprega 138 cm, kod dvoprega 148 cm, a kod cetvoroprega 158 cm.
    Broj pomocnog osoblja i njihova pozicija na vozilu: kod jednoprega i dvoprega dozvoljen je samo jedan clan pomocnog osoblja, koji može sedeti pored ili iza vozaca; kod cetvoroprega dozvoljena su dva clana pomocnog osoblja koji moraju sedeti iza vozaca.

    Amovi
    Nije obavezno korišcenje istih amova za dresurnu vožnju i vožnju kroz cunjeve, ali oni moraju biti cisti,uredni, bezbedni, uniformni i u skladu sa kompletnom zapregom.
    Konji moraju biti upregnuti na pravilan nacin korišcenjem štrangi i remena izmedju grudnog dela ama i ruda.
    Umesto remena može biti korišcen i lanac ili šipka atraktivnog izgleda (kod povezivanja prednjih konja ucetvoropregu).
    Prekogrudni deo ama sme biti pricvršcen za vozilo samo remenom. Takodje, prednji konji u cetvoropregu smeju biti povezani samo remenom (dizgini se podrazumevaju). Pomocni dizgini nisu dozvoljeni. Nije dozvoljeno vezivanje repova za vozilo ili za štrange.
    Konji ne moraju da nose identicne žvale. Uzda bez žvale (hakamor) nije dozvoljena.
    Jezici konjima ne smeju biti vezani. Nije dozvoljeno povezivati oglav rudnih konja sa oglavom prednjih u cetvoropregu, radi postizanja da konji gledaju u željenom pravcu.
    Na rudu ili na štrange se ne sme stavlajti ništa što bi iritiralo konje.
    Stjuard može da zatraži proveru vozila i žvale nakon završetka takmicenja.
    Ne pridržavaje gore navedenih pravila povlaci eliminaciju.

    Arena
    Arena za dresurnu vožnju mora biti dimenzija 100x40m i postavljena za Šampionate i CAIO takmicenja, kao i za sva takmicenja za cetvoroprege.
    Manja arena dimenzija 80x40m se koristi za takmicenja jednoprega i dvoprega, s tim što se broj lukova u serpentinama smanjuje sa pet na tri.
    Na 5 m od arene mora da bude postavljena ograda koja ce odvajati publiku od prostora za takmicenje.

    Testovi slobodnog stila
    Organizacioni komitet takmicenja može da u okviru takmicenja organizuje vožnju dresure slobodnog stila, osim ako se ne radi o kombinovanom takmicenju u vožnji zaprega. Test se može voziti sa ili bez muzike.
    Metod ocenjivanja mora biti jasno objašnjen u Propozicijama takmicenja. U principu, sudije daju jednu ocenu za tehnicko izvodjenje i sadržaj testa, a drugu za generalni utisak.
    Program koga takmicar odabere ne sme da traje duže od 6 minuta. Predsednik sudijskog kolegijuma mora da da znak zvonom posle petog minuta. Po isteku šestog minuta, takodje se daje znak zvonom, a u tom slucaju takmicar mora svoj nastup odmah da privede kraju.

    Ulazak
    Takmicar koji udje u arenu pre zvucnog signala, ili po isteku 90 sec. od znaka zvonom, po proceni Predsednika sudijskog kolegijuma može biti eliminisan.

    Izvodjenje testa
    Test se mora izvesti napamet.

    Pomocno osoblje
    Pomocno osoblje mora da sedi na svojim mestima prema Clanu 57 ovog Pravilnika, sve vreme od ulaska uarenu do izlaska iz nje. Nije im dozvoljeno da drže dizgine ili bic, da pricaju ili silaze sa vozila ukolikovozilo ne stoji.

    Hramanje konja
    Ukoliko Predsednik sudijskog kolegijuma uoci da neki od konja hramlje, on mora istog trenutka eliminisatitakmicara. Na ovu odluku žalba nije dozvoljena.
    U nejasnim situacijama, Predsednik sudijskog kolegijuma ce pustiti takmicara da završi test, a onda cezatražiti od dežurnog veterinara da konja pogleda odmah po napuštanju arene. U slucaju da konj zaistahramlje, Predsednik sudijskog kolegijuma ce eliminisati takmicara, a konja ce diskavlifikovati iz kompletnog takmicenja.

    Ocenjivanje
    Svaki sudija daje ocenu za sebe i ne sme biti naknadnog dogovora medju sudijama kad takmicar završi sa testom.

    Zaprega sa više konja
    U slucaju dvoprega i cetvoroprega, svi konji se ocenjuju kao jedan, a ne kao individualni konji.

    Hodovi
    Hodovi su definisani u Clanu 73 ovog Pravilnika i opis hodova se primenjuje na sve konje bez obzira o kojoj se vrsti radi, ili da li je u pitanju poni ili konj.

    Pocetak i kraj testa
    Smatra se da je takmicar zapoceo test ulaskom na slovo A u arenu, a da ga je završio poslednjim pozdravom sudijama. Testovi nisu vremenski ograniceni. Tkmicar bi trebalo da napusti arenu u kasu.

    FEI DEFINICIJE DRESURNIH KRETNJI I RADNJI

    DRESURNE KRETNJE
    1. Stoj
    1.1 U stoju, konj mora da stoji pažljiv na radnju, angažovan, nepokretan i prav, sa sopstvenom težinom podjednako distribuiranom na sve 4 noge, sa prednjim odnosno zadnjim nogama paralelnim i da bude spreman da krene u sledeci pokret na najmanji znak od strane takmicara.
    2. Hod
    2.1 Jasan, pravilan i spontan hod umerene dužine koraka. Konj, ostaje u lakom kontaktu, hoda energicno, ali smireno, sa jednakim i odlucnim koracima, zadnje noge dodiruju tlo ispred otisaka kopita prednjih nogu.
    3. Kas
    3.1 Radni kas - konj pokazuje odgovarajuci balans, ostajuci u naslonu i krece se napred sa jednakim i elasticnim koracima sa dobrom angažovanošcu skocnih zglobova. Kopita zadnjih nogu moraju da udare o tlo u otisku prednjih kopita.
    3.2 Prikupljeni kas - konj je u naslonu, krece se napred, sa uzdignutim i lucno savijenim vratom. Dobro angažovani i savijeni skocni zglobov održavaju energican impuls, omogucavajuci ramenom pojasu da se pomera sa vecom pokretljivošcu, pokazujuci potpunu samonosivost.
    3.3 Produženi kas - konj svojim korakom pokriva najviše moguce tla. Održavajuci istu kadencu, konj maksimalno produžava svoje korake kao rezultat impulsa od zadnjeg dela trupa. Takmicar dozvoljava konju, da produži celokupnu liniju uz kontrolu potiljka i tako osvaja tlo. Prednja kopita treba da dodirnu zemlju u tacki u koju upire potpuno ispružena noga u iskoraku. Pokreti prednjih i zadnjih nogu treba da dosežu jednako napred u trenutku produženja, a zadnja noga mora jasno da prekoracuje trag prednje. Konj mora biti u balansu dok održava isti tempo sa koracima iste dužine. Ovde se ne traži od konja da ide brže, a ako se desi, to predstavlja ozbiljnu grešku.
    4. Radni kenter
    4.1 Galop (kenter) je trotaktna kretnja, gde, na primer, u galopu na desnu ruku, otisci kopita imaju sledeci niz: leva zadnja, leva dijagonala (leva prednja i desna zadnja u isto vreme) i desna prednja noga, praceno momentom suspenzije (lebdenja) sa sva cetiri ekstremiteta u vazduhu, pre nego što sledeci korak pocne. Konj pokazuje prirodan balans uz ostajanje u naslonu, krece se napred jednakim, lakim i aktivnim koracima sa dobro angažovanim skocnim zglobovima. Kvalitet galopa se odreduje prema opštem utisku, tj. regularnost i lakoca kretnje i tendencije konja da ide u vis i kadence dobijene prihvatenjem žvale sa gipkim potiljkom i angažmanom zadnjeg dela trupa sa aktivnim skocnim zglobova sa mogucnošcu održavanja istog ritma i prirodnog balansa, cak i posle prelaska iz jedne u drugu vrstu galopa. Konj uvek treba da ostane prav na pravcu i odgovarajuce savijen po kružnoj putanji.

    5. Odstupanje
    5.1 Odstupanje je kretnja u nazad, pri kojoj se noge odižu i spuštaju od zemlje skoro istovremeno u dijagonalnim parovima. Kopita treba da se jasno odvoje od zemlje i da zadnje noge ostanu u istoj liniji. U toku cele vežbe konj treba da ostane u naslonu, zadržavajuci želju da se krece napred. Posle završavanja traženog broja koraka u nazad, konj treba da smesta krece napred u traženu kretnju.
    6. Primanje plecke
    6.1 Primanje plecke zahteva od prednjih konja/konja da unutrašnju prednju nogu prebacuju preko spoljne prednje noge. Unutrašnja zadnja noga koraca napred ispod konjskog tela prateci isti trag kao i spoljna prednja noga, sa spuštanjem unutrašnjeg kuka. Konj je savijen suprotno od pravca kretanja.
    7. Prelasci
    7.1 Prelasci iz jedne kretnje u drugu moraju biti izvedeni tecno, a konj mora da bude u balansu i na žvali. Prelazak mora da bude završen kad njuška konja dodje u ravan sa slovom.
    7.2 Promena nacina kretanja ili zapocinjanje kretnje pocinje kada njuška konja/prednjih konja dodje u ravan sa slovom.

    Prilikom ocenjivanja dresurnih kretnji i radnji treba obratiti pažnju na sledece:
    Podatnost i lakoca volja konja da na komande vozaca odgovori bez otpora i prikazivanje pravilne bocne
    savijenosti (benda).
    Regularnost koraka ista dužina, visina i brzina prednjih i zadnjih nogu (u paru i po dijagonali).
    Kontakt jacina zategnutosti dizgina izmedju vozacevih ruku i konjskih usta. Treba da bude lak i mekan i da
    se održava sve vreme tokom vožnje.
    Impuls volja konja za energicnim kretanjem unapred sve vreme i brz odgovor pri prelascima bez gubljenja
    jednakosti koraka. Konj mora biti u balansu bez remecenja tempa i dužine koraka.
    Pravost konja konj je prav kada mu glava, vrat i telo stoje u istoj liniji, sa težinom pravilno rasporedjenom na sve cetiri noge.
    Prikupljenost zaokrugljenost i angažovanost konja sa aktivnim skocnim zglobovima i podignutim temenom, što sve zajedno dovodi do oslobadjanja prednjeg dela trupa tako da plecke mogu slobodno da se
    krecu. Sapi su spuštene, a prednji deo konja podignut. Koraci su kraci ali sa više impulsa nego kod radnog
    kasa, a prednje noge se krecu iz slobodnih plecki sa lakocom i atletski. Vrat je lucno savijen. Skracivanje okvira konja nikako ne sme da bude rezultat vucenja dizgina, vec dozvolajvanja konju da se krece unapred ka prihvatajucoj ruci vozaca.
    Preciznost misli se na preciznost izvodjenja dresurnih radnji kao što su krugovi, serpentine, skretanja.

    OPŠTI UTISAK

    1. Princip
    Na kraju svake sudijske liste postoji pet polja gde se upisuju ocene za opšti utisak.
    2. Kretnje
    Regularnost, sloboda i kvalitet kretnje se ocenjuju istovremeno sa ocenjivanjem odredjene radnje. Kada se redi o oceni za opšti utisak, ona mora da oslikava regularnost, slobodu i kvalitet kretnje, kao i prelaske iz jednog oblika kretnje u drugi tokom celog testa.
    3. Impuls
    Impuls može da varira tokom odredjenih kretnji i radnji, ali ocena u opštem utisku mora da oslikava kvalitet impulsa tokom celog testa.
    4. Pedatnost i lakoca
    Ovde se ocenjuje volja konja da odgovara na komande vozaca bez otpora, kao i korektnost bocne savijenosti (benda) i mekoca konja.
    5. Takmicar
    Kod takmicara se ocenjuje primena dejstava, korišcenje bica i dizgina, pozicija na sedištu, kao i umešnost kojojm takmicar izvodi prelaske i dresurne radnje.
    6. Nastup
    Ocenjuje se pojava takmicara i pomocnok osoblja, urednost, cistoca, uparenost konja, vozila i amova. Bandaži i kamašne nisu dozvoljeni tokom takmicenja u dresurnoj vožnji. Nepoštovanje ovog pravila povlaci 10 kaznenih poena.
    U slucaju da takmicar i pomocno osoblje ne poštuju gore navedena pravila, ili fali neki deo opreme, Predsednik sudijskog kolegijuma ce takmicaru dodeliti kaznene poene prema Aneksu I ovog Pravilnika.

    Preuzeto sa sajta Saveza konjičkog sporta Srbije za Olimpijske i F.E.I. (International Federation for Equestrian sports - Međunarodna federacija za konjički sport) discipline konjičkog sporta.
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  5. #5

    Odgovor: Konjički sport

    Iznenađenje u galopskom derbiju!

    U poslednjih 15 godina nikada glavni favorit nije pobeđivao u najvećoj trci konja u Srbiji - galopskom derbiju. Tradicija je nastavljena i u nedelju, jer je u 86. srpskom derbiju pobedila omica Baletik sa jahačem Đorđem Perovićem, a glavni favorit Isander nije ušao ni među prva četiri grla!

    Ovo je prva pobeda za ergelu Surčin još od 1999. godine kada je u derbiju trijumfovao Gilgameš i ujedno je ovo prva pobeda za jahača Đorđa Perovića u derbiju u njegovoj karijeri!

    Baletik, omica iz irskog odgoja, odlično je istrčala trku u kojoj je učestvovalo sedam grla (Soring Falkon iz ergele Bečej odustao neposredno pred trku). Gotovo od starta pa do kraja Baletik je bila na čelu. Na 1.200 metara pred ciljem činilo se da Isander neće dozvoliti iznenađenje, ali se ono dogodilo!

    Omica je pojačala je tempo, Isandera su pretekli Taša i Super Star i tako je bilo sve do cilja. Na kraju ubedljiv trijumf Baletik (najmanje 15 dužina) sa drugim rezultatom derbija svih vremena - dva minuta, 33 sekunde, dve desetinke, što je za samo jednu desetinku slabije od rekorda koji je postavilo grlo Sajrija osamdesetih godina. Nju je tada jahao Dragan Đorđević, inače sadašnji trener Isandera! Kakva simbolika!

    Drugi i treći na cilj došla su grla iz domaćeg odgoja - Taša i Super Star, a četvrti je bio Distant Čarm, takođe jedan od favorita.

    Interesantno je da je Baletik kupljena za samo 1.500 funti ili nešto oko 3.000 evra! Ali, treba znati.

    "Isander i Distant Čarm su bili favoriti, ali dva kilograma manje i furiozno jahanje džokeja uticali su na njenu fantastičnu trku. Još nisam video ovakav derbi i ovakvu razliku, ali nismo imali drugo rešenje nego da krenemo žustro. Iskreno, nisam verovao da će izdržati do kraja, ali jahač Đorđe Perović je bio više nego sjajan. Posle devet godina čekanja imamo još jedan lovor iz derbija", izjavio je Dragoljub Marković, vlasnik, zapravo suvlasnik grla, jer je priznao da je ustvari pravi vlasnik njegova supruga.

    Presrećan je bio i džokej Đorđe Perović, koji je doneo drugi derbi ergeli Surčin. "Dugo sam čekao na pobedu u derbiju. Dva puta zaredom sam dobijao hrvatski derbi, ali želeo sam pobedu ovde. Baletik je dobra kobila. Imala je problema sa brzinom i zato smo trenirali, radili na tempu i na kraju je bila jača od svih. Na 1.000 metara sam je malo odmarao. Nisam želeo da se okrećem, već sam je terao do kraja. Presrećan sam. Hvala Baletik!".

    Bio je ovo još jedan derbi razočaranja za čuvenog džokeja Sašu Glogovca. Jahao je Isandera, najvećeg favorita, očekivao je prvu pobedu u derbiju u svojoj karijeri. Čak je uoči derbija u nedelju, jašući Fikomu, napravio lepu uvertiru, pobedivši u trci "Milorad Ličanin - Lika", posvećenu legendarnom džokeju koji je, da ironija bude veća, najviše outa pobeđivao u derbijima.

    Prva pobednica galopskog derbija na trkalištu kod Careve ćuprije 1921. godine bila je Mara Resavka. U poslednjih 15-ak godina derbiji uglavnom nisu bili neizvesni u samom finišu, a možda jedan od najuzbudljivijih trčan je 1995. godine kada je pobedila Tina Kasidolka u neverovatnoj završnici.

    Prošle godine pobedu je odneo Paragraf, što je bila prva pobeda štale PIK Bečej u istoriji najveće trke konja u Srbiji.

    (MONDO)
    _____________

    "Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
    (Beli je svakako naj.... )

  6. #6

    Odgovor: Konjički sport

    SA UTAKMICE U DRESURNOM JAHANJU


    Slike sa novosadskog Konjičkog kluba 'Graničar' gde se početkom aprila održavalo takmičenje u dresurnom jahanju.
























Slične teme

  1. Vaš omiljeni sport?
    Autor DakiAleksinac u forumu Sportska centrala
    Odgovora: 27
    Poslednja poruka: 12.08.2012, 19:37
  2. JOGA i SPORT
    Autor Vlada Vasic u forumu Sportska centrala
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 30.03.2010, 02:58
  3. Deca i sport
    Autor blueella u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 15.03.2009, 16:45
  4. Ishrana i sport
    Autor DrinChe u forumu Zdravlje
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 29.09.2008, 16:27
  5. Konji vrani
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 02.01.2008, 13:42

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •