Nauka spavanja
Prikaz rezultata 1 do 1 od ukupno 1
  1. #1

    Nauka spavanja

    Kako na spavanje i ustajanje utiče DNK materijal, a kako hormoni stresa, biološki sat, navike i internet?

    Piše: Slobodan Bubnjević




    Ljudi koji nedovoljno spavaju, imaju 30 odsto veću verovatnoću prerane smrti Zamislite da se svakodnevno budite u četiri sata ujutru bez budilnika, naručenog buđenja ili zvona mobilnog telefona, ali i da odlazite na spavanje već u sedam sati uveče. Samo 0,3 odsto stanovništva ima ovakve ne baš savremene navike, poznate kao sindrom fazno preuranjenog sna. Drugi tip poremećaja u rasporedu spavanja je sindrom fazno odloženog sna, a ljudi koji ga imaju znatno kasnije odlaze na počinak i spavaju do popodnevnih sati.

    Noćno bdenje je izuzetno česta pojava, ali se i danas u velikoj meri smatra za socijalno neprihvatljivo ponašanje. No, ljudi koji spavaju u nevreme ne čine to samo zbog svojih ekscentričnih osobina ili neuobičajenih navika. U istraživanju na Univerzitetu Kalifornija, objavljenom prošle nedelje, pokazano je da je ovaj sindrom genetski uslovljen.

    Profesor Luis Ptacek i njegovi saradnici sa Univerziteta Kalifornija proučavali su miševe koji se rano bude i ustanovili da izvesna mutacija u genu Period 2 smanjuje proizvodnju odgovarajućeg proteina. To dovodi do poremećaja biološkog sata, a naučnici veruju da će ovo istraživanje omogućiti da se genskom terapijom ili samo jednom pilulom otklone razni poremećaji u spavanju od kojih danas boluju milioni ljudi.

    Šta se događa u snu?




    EEG snimak povećane aktivnosti mozga u REM fazi sna Poslednjih godina je objavljeno više istraživanja koja pokazuju da je vreme buđenja i ustajanja uslovljeno naslednim karakteristikama, a da je biološki sat predodređen DNK materijalom. To je samo jedno od saznanja do kojih su došli naučnici koji proučavaju spavanje.

    Nauka spavanja se intenzivno razvija od pedesetih godina XX veka, mada su najveći proboji postignuti tokom poslednjih 25 godina. Revoluciju u istraživanju spavanja uvelo je kontinuirano snimanje moždanih aktivnosti tokom sna. Fiziolozi Eugen Aserinski i Natanijel Klajtman otkrili su 1953. godine takozvanu REM fazu sna.

    Mada čovek tokom spavanja ciklično prolazi kroz razne faze, danas se spavanje uglavnom deli na REM, što je peta faza sna i N-REM, u kojoj organizam prolazi kroz prethodne četiri faze. Čitav ciklus traje oko 90 minuta i potom se ponavlja, a čovek u REM fazi boravi 20 odsto svog noćnog odmora. Tokom sna dolazi do smanjivanja telesne temperature i opuštanja mišića.

    REM je skraćenica od Rapid eye movement, a označava fazu spavanja u kojoj dolazi do intenzivnih pokreta očne zenice, velike EEG aktivnosti mozga i pojave snova. Ranije se verovalo da se snovi javljaju samo u ovoj fazi, ali je moderno stanovište da se sanja i tokom N-REM faza.

    Ima mnogo teorija o prirodi i značenju snova. Neke su gotovo na granici fikcije. Tako američki naučnik Džon Dir smatra da se razlike između zakonitosti sna i budnog stanja mogu uporediti sa razlikama u zakonima klasične fizike i kvantne mehanike.

    U svakom slučaju, snovi omogućuju nervnom sistemu da normalno funkcioniše, dok nespavanje i neprolasci kroz REM fazu remete rad mozga, utičući pre svega na dugoročnu i kratkoročnu memoriju, mada se naučnici ne slažu oko toga da li snovi služe da mozak zapamti ili da zaboravi podatke.


    Koliko se može izdržati bez sna?




    Sedmnaest sati bez sna jednako je efektu 0,5 promila alkohola u krvi Svetski rekord u nespavanju bez prekida iznosi 18 dana, 21 sat i 40 minuta, a postavljen je tokom jednog igračkog maratona. Pojedinci poput Nikole Tesle i Leonarda da Vinčija navodno su bili u stanju da spavaju dnevno samo par sati ili manje, što im je omogućilo da mnogo više vremena posvete stvaralačkom radu.

    Nemoguće je živeti bez sna. U istraživanju iz 2002. godine, pokazano je da ljudi koji dnevno spavaju manje od četiri ili više od devet sati, imaju 30 odsto veću verovatnoću prerane smrti nego ljudi koji normalno spavaju.

    Čovek se može navići na manje sna nego što mu je potrebno, ali istraživanja pokazuju da, uprkos naviknutosti, nespavanje smanjuje sposobnost rasuđivanja, vreme reakcije i druge psihofizičke sposobnosti. Nedostatak sna u povratnoj sprezi pogoršava celokupno stanje organizma.

    Zbog neispavanosti vozača godišnje se dogodi 100.000 saobraćajnih nesreća, a 1500 ljudi izgubi život. U Kanadi je zabeleženo da u danu posle prelaska na zimsko računanje vremena, kad ljudi mogu da spavaju sat duže nego uobičajeno, znatno opada broj saobraćajnih nesreća. Istraživanja na neispavanim vozačima u simulatoru vožnje pokazala su da je nedostatak sna podjednako opasan kao vožnja u alkoholisanom stanju. Smatra se da je neispavanost odgovornih pojedinaca bio jedan od važnih faktora koji su izazvali nuklearnu katastrofu u Černobilu i eksploziju spejs-šatla Čelindžer.

    Čovek koji kontinuirano provede samo sedmnaest sati bez sna gubi na sposobnostima ekvivalentno efektu koji izaziva 0,5 promila alkohola u krvi. Posle pet noći u kojima ste manje spavali nego što je organizmu potrebno, tri alkoholna pića će imati isti efekat kao šest u normalnim okolnostima. Izuzetno dugo nespavanje izaziva pad koncentracije, povremene gubitke pamćenja, mucanje, zamagljen pogled, halucinacije i paranoju, da bi na kraju dovelo do smrti.

    Koliko sna je dovoljno?



    Najčešći uzrok neredovnog sna je internet

    Danas većina ljudi u proseku spava sedam do osam sati dnevno. Drugim sisarima je potrebno dva do tri sata dnevno više sna, a zanimljivo je da su ljudi pre samo sto godina spavali znatno duže. Prema pisanim podacima, u XIX veku se prosečno spavalo deset sati dnevno. To se izmenilo očigledno zbog promene načina života u XX veku.

    Zapravo, potrebna količina sna pre svega zavisi od starosne dobi. Novorođenče spava 16 sati dnevno, adolescenti oko 9 sati, dok se sa godinama smanjuje vreme potrebno za spavanje. Ljudi stariji od 65 godina prosečno spavaju samo oko 6 sati dnevno.

    Koliko sati vam je dovoljno da se naspavate zavisi i od tog koliko ste sna izgubili u prethodnim noćima. Najbolji pokazatelj da vam se nakupio “dug” u spavanju su napadi pospanosti i kratki dnevni periodi sna, mikrosnovi, ali i situacija u kojoj upadnete u san odmah po leganju u krevet, to jest, kad zaspite u periodu kraćem od 5 minuta. Smatra se da je idealno vreme čekanja na san između 10 i 15 minuta. Uzroci manjka sna mogu biti razni, a svakako, pomoću odgovarajućeg programa uvek možete izračunati koliko vam sna nedostaje.

    Ako u organizam preterano unosite kofein, nikotin i alkohol, ako imate napet životni ritam, preživljavate puno stresa, spavate sa uključenim televizorom ili često menjate časovne zone, verovatno nećete redovno i dobro spavati. Čak i ako ne uspevaju da vas probude, na spavanje utiču buka i temperatura prostorije. Većina rasprostranjenih navika u savremenom svetu može da izazove poremećaje u rasporedu spavanja, mada se, zapravo, smatra da je danas najčešći uzrok neredovnog sna to što je internet dostupan 24 sata dnevno.

    Najčešći poremećaji sna su insomnia ili nesanica od koje boluje 40 odsto žena i 30 odsto muškaraca, zatim noćna apnea kad dolazi do prekida u disanju tokom sna, RLS sindrom i narkolepsija.


    Kako se probuditi?




    Prirodni budilnik je hormon stresa

    Jedna od najkorisnijih životnih navika je redovno spavanje, što se stiče u najranijem detinjstvu. Po mišljenju većine stručnjaka, dnevna doza sna je direktno uslovljena ujednačenošću biološkog časovnika.

    Prirodni budilnik koji pojedinim srećnicima omogućuje da se svakog dana probude u isto vreme je adrenokortikotropin, “hormon stresa” koji prati velika uzbuđenja, ali se redovitošću može naterati da se intenzivno luči svakog jutra u isto vreme.

    No, ako nemate sreću da vam se ovaj hormon luči sat ili dva pre odlaska na posao ili ako niste genetski predodređeni za ranoranioca, osuđeni ste na budilnike. Razvijene su razne varijante budilnika, za ljude sa lakšim i težim snom, ali je svakako najluđi izum sat koji skakuće po sobi i beži od onog koji treba da se probudi. Ovaj izum je nagrađen priznanjem Ig Nobel.

    Suština pravovremnog buđenja je, naravno, u redovnom odlasku na počinak. Stručnjaci ne savetuju redovnu upotrebu pilula za spavanje, pošto se posle par nedelja na njih stiče imunost, a mogu izazvati razne poremećaje. Prema preporuci američke Nacionalne fondacije za snove da biste se redovno uspavljivali pokušajte da ležete u krevet uvek u isto vreme, vežbajte 20-30 minuta dnevno, opustite se pre spavanja, podesite temperaturu prostorije, izbegavajte intelektualni i fizički napor sat ili dva pre spavanja i ako ipak ne možete da se uspavate, mnogo bolje je da čitate ili gledate film iz kreveta sve dok se ne umorite, nego da uzaludno čekate na san.



    izvor B92
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 16.01.2007 u 21:44

Slične teme

  1. Odgovora: 66
    Poslednja poruka: 04.02.2015, 18:28
  2. Fakultet tehnickih nauka u Novom Sadu
    Autor Highflyer u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 21
    Poslednja poruka: 08.01.2012, 20:03
  3. Religija i nauka
    Autor Turkmenbashi u forumu Religija
    Odgovora: 88
    Poslednja poruka: 21.10.2010, 17:22
  4. Astrologija - nauka ili sujeverje?
    Autor Lady S u forumu Astrologija
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 12.12.2008, 22:46

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •