Horor u svetu insekata... Čuda prirode 1.
Prikaz rezultata 1 do 2 od ukupno 2
  1. #1

    Horor u svetu insekata... Čuda prirode 1.

    Ispiranje mozgova




    Mrav drvodelja na slici (rod Campanotus) i metak mrav (bullet ant- paraponera clavata) na ovom filmu. zrtve su parazitske gljive iz roda Cordyceps, koja manipulise ponasanjem njihovih domacina kako bi povecale sopstvene sanse za razmnozavanje.Spore ove gljive lepe se za spoljasnjost mrava, gde klijaju. Potom one ulaze u telo kroz traheje (cevchice kroz koje insekt dishe), do otvora u spoljnjem skeletu zvanim spirakle. Fini gljivini "pipci" zvani micelij pochinju da rastu unutar shupljina u mravljem telu, hraneci se domacinovim mekim tkivima, ali izbegavajuci vitalne organe.Kada je gljiva spremna za proizvodnju spora, micelij prorasta pravo do mravljeg mozga. Gljiva zatim proizvodi hemikalije koje utichu na mravlji mozak i menjaju njegovu percepciju feromona. Ovo uzrokuje da se mrav popne uz biljku, sklopi nozice oko lista ili lisne peteljke, uchvrshchujuchi ih na mestu koje ce biti njegovo vechno pochivalishte.Gljiva zatim razara mravlji mozak, ubijajuci domacina. Sazrevajuca gljiva tada izbija iz mravove glave kroz razmake u zglobovima egzoskeletona (spoljashnji omotach insekata). Zrelo telo gljive tada puca, oslobadjajuci gomile kapsula u okolinu. One dalje eksplodiraju u letu, shireci letece spore po okolini. Ove spore dalje inficiraju druge mrave, zatvarajuci zivotni ciklus gljive. U zavisnosti od vrste gljive, i kolichine spora kojima je zarazzen, mrav ugine nakon 4-10 dana.Mrav na fotografiji je zarazzen gljivom Cordyceps unilateralis, koja je samo jedna od hiljada gljiva koje napadaju insekte od kojih 400 pripadaju rodu Cordyceps. Pored njih, ove parazitske gljive napadaju barem 9 razlichitih rodova arthropoda, ukljuchujuchi Odonata (vilini konjici i libele), Blattaria(bubashvabe), Phazmide (insekti granchice), Hemoptera(male vrste cvrchaka). Coleoptera (tvrdokrilci -jelenci i nosorozzci), Hymenoptera (mravi, pchele i ose, Lepidoptera (leptiri i moljci). Buduci da su smatrani ekoloshki sigurnim prirodnim agensima, ove vrste gljivica koriste se kao bioloshki pesticidi za kontrolu insekata. Na primer Metharhizium anisopliae je prva korischena pre 100 godina za kontrolu žitne pivce Anisoplia austriaca. U skorije vreme istrazivachi ispituju korischenje Metarhizium anisopliae, vrste koja napada africhkog komarca radi kontrole shirenja malarije.


    Entomopatogene gljive (one koje napadaju insekte) nisu jedini paraziti koji menjaju ponashanje domacina. Jednako neverovatan je crv Spinochordodes tellini, poznat kao crv-konjska dlaka ili gordijev crv.Mladi crv parazitira na kopnenim insektima - skakavcima, zrikavcima i tvrdokrilcima, ali kao odrasla jedinka zzivi u vodi. Unutar domacina, mikroskopske larve hrane se okolnim tkivom i razivaju se u dugacke crve koji mogu doseci vishestruku duzzinu domacina, ziveci u shupljinama domacinovog tela kao sklupchana masa.Nakon transformacije -metamorfoze, odrasli crv tera svog domacina da napusti svoje prirodno stanishte i da izvrshi samoubistvo skakanjem u vodu i daveci se, tako da crv mozze da napusti telo!


    David Biron i njegove kolege korisili su specijalne metode da definishu proteine koje sintetizuju gordijevi crvi, ne bi li objasnili kako on manipulishe domacinovim ponashanjem. Utvrdjeno je da crv proizvodi protieine koji imitiraju one proteine koje proizvodi sam insekt. Ovo ukljuchuje proteine WNT familije, koji su ukljucheni u razvoj nervnog sistema, kao i one koji utichu na neurotransmitere -prenosnike nervnih impulsa ukljuchene u domaciniv sistem za orijentaciju i detekciju zemljinog magnetnog polja.Poshto su geni koji enkoduju ove proteine sadrzani u crvovom genomu, ali imaju direktan uticaj na insektov nervni sistem, odnos izmedju gordijevog crva i domacina je primer ono shto Richard Dawkins zove produzzeni fenotip, gde geni prozivedeni od strane jednog organizma imaju uticaj na ponashanje drugog. (Entomopatogene gljive su takodje primeri produzenog fenotipa)Neverovatno, gordijev crv moze preziveti stradanje svog domacina od strane predatora. Parazit koristi razlichite strategije da prezzivi domacinovo stradanje. Na primer, neki se brzo razmotaju, kako bi napustili domacina pre nego shto je konachno svaren.. Skakavci i cvrchci su zzrtve riba i zzaba, a gordijev crv moze izbeci smrt migoljeci se iz usta, nosa ili shkrga predatora nakon shto jednom izadje iz domacina kojim se hranio.
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 23.01.2007 u 23:56

  2. #2

    Odgovor: Horor u svetu insekata... Čuda prirode 1.

    Gledala sam malopre emisiju o kordiceps gljivi Zanimljivo je kako ostali mravi iz kolonije odmah prepoznaju da se zaraženi mrav čudno ponaša (penjanje na biljku) i uzimaju ga i nose dalje od mravinjaka kako ne bi zarazio ostale.

    Postoji na hiljade ovakvih gljiva i napadaju specifične vrste insekata time održavajući ravnotežu u prirodi, jer ne dozvoljavaju da nijedna vrsta postane dominantna.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


Slične teme

  1. Kako da se odbranim od mrava i drugih insekata u kući?
    Autor Mihal u forumu Online savetnik
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 13.07.2013, 20:47
  2. Horor filmovi
    Autor swba u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 178
    Poslednja poruka: 04.03.2012, 23:51
  3. Lista horor filmova koji to nisu
    Autor silvia u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 19
    Poslednja poruka: 24.09.2009, 23:33
  4. Brutalna horor priča: Srpski film (2009)
    Autor silvia u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 12.11.2008, 09:29
  5. Nekrofil ~ Horor u centru Beograda
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 27.02.2007, 18:32

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •