Egipat
Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 38

Tema: Egipat

  1. #1

    Kleopatra

    Julijanski kalendar bi se još mogao nazvati i Kleopatrinim, jer je ona zaslužna za njegov nastanak i primenu u Rimu koliko i sam Gaj Julije.



    Ko je bila Kleopatra?

    Njeno ime je već više od 2000 godina sinonim za žensku lepotu. Kleopatra je bila najobrazovanija žena starog veka. Savršeno je govorila jezike grčki, latinski, arapski, jevrejski, koptski i persijski. Poznavala je istoriju bolje od svakoga. Uz sve to, "bila je žena od glave do pete". "Afrodita Nila, oživotvorena Venera, najlepša žena svih vremena."

    Dvanaest vladara Egipta iz dinastije Ptolomeja[2] (Ptolemaeus) su se, po tadašnjim vladarskim običajima, ženili svojim sestrama. To je neminovno dovelo do njihove degeneracije, tako da što je broj iza imena vladara rastao (od I do XII), opadale su i njihove vladarske moći i sposobnosti. Ptolomej XII Auletes ("Veliki") se ipak oženio strankinjom i ona mu je 69.p.n.e. rodila drugu po redu ćerku Kleopatru VII Theau Philopator ("onu koja voli svoga oca") i sinove Ptolomeja XIII i Ptolomeja XIV.

    Posle pobede nad Ptolomejem Velikim, Cezar se iskrcao sa svojom vojskom u Aleksandriju i zatekao Egipat u žalosnom stanju, a naslednike Ptolomeja (umro 51 p.n.e.) u međusobnim svađama. Mladi 15godišnji Ptolomej XIII nije želeo da prizna svoju sestru i ženu Kleopatru za suvladarku kako je to zahtevao testament njegovg oca, već joj je radio o glavi.

    Da bi se spasila od bratovog gneva, mlada Kleopatra je potražila spas u susednoj Siriji. Skovala je plan da sa vojskom udari na svog brata ali čuvši da su se rimske centurije iskrcale u Aleksandriji, promenila je odluku: umesto sa vojskom, izvršila je napad svojim najubojitijim oružjem, a to je bila njena nenadmašna lepota. Njene ženske čari, udružene sa inteligencijom, pokazaće se jači od svih sirijskih pešaka i konjice pod njenom komandom.

    Na volšeban način, Kleopatra se iznenada jedne noći obrela na aleksandrijskom dvoru u odajama velikog Cezara. Ova dvadesetogodišnja princeza je svojom neodoljivom mladošću i lepotom zbunila i osvojila tada pedesetjednogodišnjeg velikog ratnika.

    Očaran njenom božanskom lepotom, zadivljen njenom inteligencijom i iznenađen njenim poznavanjem istorije, geografije i jezika, ovaj veliki osvajač i vojskovođa, koji je uspeo da proširi granice rimskog carstva čak do Egipta, ne samo da ju je uzeo pod svoju zaštitu, već je sa svojom vojskom pobedio njenog brata. Svrgnuo ga je sa prestola i na njega je doveo novu kraljicu Egipta Kleopatru i u njenom toplom zagrljaju lako zaboravio na svoju venčanu ženu koju je ostavio u dalekom Rimu.

    Ali dok su u iščekivanju Cezarove čvrste ruke rimsku imperiju potresali građanski ratovi, on je sa lepom Kleopatrom plovio Nilom u pratnji konvoja od 400 lađica svoje i njene pratnje, uživajući u raskoši egzotičnih ponuda svake vrste, zaboravljajući bar na kratko na teški život vojnika koji je do tada imao.

    Tako opušten i raznežen pored mlade devojke, Cezar je odlagao svoj neminovni povratak u Rim. "Nije ni čudo" zapisao je akademik Milanković. "Svakome bi bilo teško da se odvoji od najlepše žene starog veka, mlade i šarmantne Kleopatre, kao i svih počasti i pažnje koje mu je kraljevina Egipat ukazivala kao istinskom prijatelju i poznatom državniku velike rimske imperije."

    Posle osmomesečnog boravka u Egiptu, u raskoši i zadovoljstvima ovozemaljskim, Cezar je ipak nakratko otišao u Rim i prihvatio se posla koji je najbolje znao da radi: da se bori i pobeđuje neprijatelje Rima. Otišao je da ratuje u Aziju, Afriku i u Španiju, sve dok nije pobedio sve svoje protivnike, a među njima i prvog Kleopatrinog ljubavnika Gnejusa Pompeja, sina Pompeja Velikog, prijatelja Kleopatrinog oca.

    Posle silnih vojnih pohoda i pobeda i ovenčan lovorovim vencima nepobedivog vojskovođe, Cezar se vratio u Rim. Preuzevši ponovo svu vlast u državi i proslavljajući sa svojim podanicima svoje zaista trijumfalne pobede na svim stranama sveta kud god da su ga bogovi slali da ratuje i osvaja za račun velike imperije, on nije zaboravio da u državnu posetu pozove i kraljicu Egipta svoju Kleopatru.

    I kao što to često biva i njena poseta je bila zaodenuta u oficijelnu formu. Kraljica Kleopatra je dolazila u Rim da zatraži od Senata titulu "prijatelja Republike". Znao je to ceo Rim, a kraljica nije ni sakrivala, da dolazi i kao "prijateljica" Cezarova. Jedno slatko dete, koje je kraljica dovela sa sobom, izazivalo je naročitu pažnju i govorkanja. Upravo da bi izbegla svaku sumnju oko toga ko mu je otac (pošto je rođen ubrzo pošto je Gaj Julije napustio Egipat, 47 p.n.e.), majka mu je dala ime Ptolomej XV Philopator Philometor ili kraće, Cezarion [3].

    Doček Kleopatre koja je stigla brodovima, a čime bi drugim, bio je spektakularan, kakav nikad do tada Rim nije video. Pored državnih zvaničnika i protokolarne ceremonije, nagrnula je i masa radoznalog sveta, a naročito ljubomornih žena, da uživo vide najlepšu ženu sveta i kraljicu drevnog Egipta, a uz to još i ljubavnicu Gaja Julija Cezara.

    No ostavimo tu stranu Kleopatrine posete za istoričare i za one koji će o tome, mnogo vekova kasnije, snimati filmove, da bi se vratili našoj osnovnoj temi, na koju smo evo i sami zaboravio dok smo razmišljail o najlepšoj ženi starog sveta sinonimu ženske lepote Kleopatri.

    Elem, kraljica je u svojoj brojnoj pratnji imala i nekoliko naučnika aleksandrijskog muzeja. Da, dobro ste čuli muzeja! Aleksandrijski muzej i aleksandrijska biblioteka[4] su bili u to vreme najveći naučni centri. Među putnicima je bio i veliki astronom i matematičar tog vremena, Sosigen iz Aleksandrije[5].

    Rimljani su u to doba bili zaokupljeni svojim ratovima i osvajanjima ali što se tiče egzatnih nauka i astronomije, kako reče Milanković, bili su prave neznalice. Između ostalih stvari koje je u rimskoj državi trebalo srediti bio je i kalendar, pa je Cezar taj obiman posao reforme postojećeg kalendara poverio najboljem astronomu drevnog Egipta.

    Egipatski kalendar je imao svaku četvrtu godinu prestupnu, sa jednim danom više od proste godine, koja je imala 365 dana. Isti takav kalendar je uveden i u Rimu. U čast Gaja Julija Cezara sedmi mesec u godini poneo je naziv Julius.

    Kalendar nastao mnogo vekova ranije u Egiptu, a koji je Kleopatra donela sa sobom u svojoj jedinoj poseti prestonici starog sveta, sada je postao zvanični kalendar Rima i u čast Juliju Cezaru bio nazvan julijanski kalendar. Kasnije, kada je hrišćanstvo postalo državna religija Rima, bilo je normalno da ga i hrišćanska crkva usvoji kao svoj.

    Sada su rimski matematičari i astronomi mogli da uporede svoj zvanični dotad važeći kalendar sa novim. Utvrdili su da je za proteklih dve hiljade godina njihov kasnio za prirodnim (astronomskim) za čitavih 80 dana[6]!

    Rimljani su do tada godine računali, kao što smo već rekli, od osnivanja grada Rima od 753. godine pre Hrista. Novootkrivena greška je ispravljena na taj način što je rimska 708. godina (to je naša 46. godina p.n.e.), znači godina pre uvođenja novog kalendara, jednostano produžena za 80 dana, te je tako ta godina bila duga 445 dana. Tako produžena godina "vratila" je prolećnu ravnodnevicu na 21. mart, kao što je normalno. Iduća godina se već računala po novom kalendaru i bila je prestupna.

    Cezar je još naredio da se sledeće tri godine računaju kao proste sa 365 dana, a četvrta da bude prestupna. Taj dan više u prestupnoj godini dodat je najkraćem mesecu u godini februaru, koji u prostoj godini ima 29 dana. To je urađeno stoga jer je do tada nova godina počinjala 1. marta.

    [Negde se nalazi podatak da je ta godina produžena za 67 dana. I to je tačan podatak, a razlika se javlja zbog razlike od onih 13 dana (u XX veku) između julijanskog i gregorijanskog kalendara.]

    Dakle, godina 46 p.n.e. je imala 15 meseci ili 445 dana! To je najduža godina do danas od kada se vrši računanje vremena.

  2. #2

    Kleopatra

    *KLEOPATRA*


    U proljeće 51. godine p.n.e Aulet Ptolomej je umro i ostavio kraljevstvo svojoj osamnaestogodišnjoj kćeri Kleopatri i njenom mlađem bratu Ptolomeju XIII koji je tada imao 12 godina.

    Porijeklo


    Kleopatra je rođena 69 godine p.n.e u Aleksandriji,Egipat.Imala je dvije starije sestre, Kleopatru VI i Berenise IV kao i mlađu sestru Arsine IV i dva mlađa brata Ptolomeja XIII i Ptolomeja XIV.

    Po egipatskom zakonu Kleopatra je morala imati suvladara tako da se udala za svog mlađeg brata i ubrzo izbacila njegovo ime iz upotrebe i na svim državnim dokumentima bilo je napisano samo njeno.

    Kada je došla na vlast Kipar i Korenaika su bili izgubljeni ali ona nikad nije prestala da sanja o ogromnoj moći i još većem Egiptu.

    Naime, Kleopatra nije bila porijeklom iz Egipta jer je njena dinastija Ptolomeja iz Makedonije.Kao i njeni preci imala je eksplozivnu narav,veliku strast ali i nepromišljenost.Koliko se zna nije imala drugih ljubavnika osim Julija Cezara i Marka Antonija.

    Cezar


    Cezara je upoznala na spektakularan način. Naime zbog dinastičkih previranja u zemlji bila je protjerana i vlast je bila u rukama njenog supruga odnosno brata Ptolomeja XIII.Međutim, Cezar je sa vojskom došao u Egipat i naredio da se sastane sa Kleopatrom i Ptolomejem XIII. Kako ona nije bila u zemlji dozvolila je da se prijumkričari u tepihu i tako je odmotavanjem tepiha upoznala Cezara. On je odmah bio njome impresioniran i postali su ljubavnici.Kleopatra je bila i sjajan strateg te iskoristila Cezarovu naklonost i veoma brzo zatrudnila.Njemu se jako svidjela ideja o egipatskom tronu te je čak poveo u Rim.Kleopatri se nije svidjela posjeta jer je bila ponižena od strane rimskih konzervativaca.Vrativši se kući obnavlja poljoprivredu i rađa sina Cezariona.

    Nakon Cezarovog ubistva, Kleopatra se našla u velikoj opasnosti jer Cezar u svom testamentu nije spomenuo ni nju ni svog sina.

    Marko Antonije


    Politička previranja nastala poslije atentata na velikog imperatora izrodila su dvojicu protivnika Marka Antonija i Oktavijana.Kleopatra se opredjelila za Marka te i njega opčinila na nevjerovatan način.Egipat je u to vrijeme bio na granici kolapsa jer je nekoliko godina bila loša žetva ali uprkos tome ona je izvela sjajnu predstavu.Priredila je sjajan doček a sama se obukla kao Afrodita, boginja ljubavi.Mnogi smatraju da je takav nastup bio vulgaran ali to je biio jedini način da se zadivi jedan ženskaroš,često pijanica i sam vulgaran čovjek.

    Kleopatra je Marku Antoniju rodila sina Ptolomeja XV koji je zajedno sa Cezarionom predstavljao njenu uzdanicu u budućnosti.

    Veliki poraz koji Marko Antonije doživljava od Oktavija slomio je Kleopatru koja je pala u nemilost ovog proračunatog čovjeka.Njega nije zanimala romansa sa njom već da je u Rimu pokaže kao trijumf, kao svojinu.

    Smrt


    Kleopatra sebi nije mogla dozvoliti takvo poniženje i naredila je da joj se donese kobra u odaje.Ubila se ugrizom zmije i osigurala sebi besmrtnost(po egipatskom vjerovanju).

    Ono što se slabo zana o njoj jeste njen veliki patriotizam-Egipat joj je bio iznada svega.Tečno je govorila 9 jezika i bila prvi faraon koji je govorio izvornim egipatskim jezikom,jezikom naroda.

    Kleopatra je poslednji egipatski faraon.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  3. #3

    Odgovor: Kleopatra

    Kelopatra je rodjena 69.god.p.n.e. u Aleksandriji,tada glavnom gradu Egipta.Bila je jako obrazovana zena.Govorila je devet jezika,poznavala matematiku te imala divan melodican glas ali nije bila lepa(podatak sa lika na kovanicama).No bila je strastvena,karizmaticna i nadasve inteligentna sto joj je omogucilo da zadobije ljubav mocnika i time dobije vlast.
    Sa 18 godina je postala egipatska kraljica.Za vreme svoje vladavine pokazala je odlucnost,samovolju,ambiciju te veliki patriotizam koji se ujedinio sa njenom zeljom da postane najveca vladarica sveta.
    Skoro da je uspela u tome.
    Njena tragicna smrt joj je omogucila da se ostvari njena najveca zelja,da ne bude zaboravljena.
    Kleopatra je postala legenda.


    No ono cime je Kleopatra zacarala Cezara a kasnije i Marka Antonija nije bila carobna lepota..To se zapravo pogresno protumacilo iz istorijskih spisa...
    Kleopatrin um je ono sto je ocaralo, jer ne zaboravimo, u tadasnje vreme je duh i misao ono sto je smatrano najvecim kvalitetom i lepotom a ne telo...
    ''Though nothing can bring back the hour of splendor in the grass, glory in the flower, we will grieve not, rather find strength in what remains behind.''

    William Wordsworth

  4. #4

    Egipat

    Egipat i njegove starine privlačili su putopisce, historičare i geografe još od davnih vremena. U razdoblju između 449. i 430. g. pr. Kr. u Egiptu je boravio glasoviti grčki povjesničar Herodot (o. 484. - 425. g. pr. Kr.). U drugoj i trećoj knjizi Povijesti dao je osnovne kronološke odrednice egipatske povijesti od mitskih vremena do Kambizova osvajanja Egipata (526. g. pr. Kr.). Iznio je i svoje viđenje Egipta, njegove kulture, pisma, mitologije i pogrebnih običaja. Njegovi podaci i danas se smatraju nezaobilaznim vrelom za egiptologe i historičare.


    U jesen 332. g. pr. Kr. Aleksandar Makedonski dolazi u Egipat kao oslobodilac od perzijske vlasti. Tijekom svog kratkog boravka Aleksandar se dao okruniti za egipatskog faraona, a egipatski svećenici dali su ga proglasiti i bogom. U delti Nila osnivao je Aleksandriju, buduće središte helenističke kulture. Njezina knjižnica i znanstvena ustanova Muzej postali su pojam znanja tadašnjega svijeta. Nakon Aleksandrove smrti 323. g. pr. Kr. Egipat pod vlašću dinastije Ptolemejevića postaje centar helenističkog svijeta. U III. st. pr. Kr. egipatski svećenik Maneton napisao je prvi pregled egipatskih dinastija i njihovih vladara i pod nazivom Aegyptiaca. Njegova djelo nije ostalo sačuvano u izvorniku nego preko djela posrednika: Josipa Flavija (o. 70. g.), Afrikana (III. st.) i Euzebija (IV. st.). Egipat je u I. st. pr. Kr. posjetio Diodor Sicilski (I. st. pr. Kr.). Njegova svjedočanstva o egipatskoj povijesti i kulturi i danas su neizostavno vrelo za svakog povjesničara i egiptologa.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  5. #5

    Odgovor: Egipat

    Oktavijana je nakon pomorske pobjede kod Akcija 31. g. pr. Kr. krenuo u osvajanje Egipta. Kleopatra VII. i Marko Antonije su 30. g. pr. Kr. izvršili samoubojstvo čime je označen kraj vladavine Ptolemejevića u Egiptu. Iste godine Egipat je uključen u teritorij rimske države.


    Sfinga Tutmozisa III - Peristil, Split
    Egipat je zanimljiva odrednica brojnih putnika-turista, geografa, znanstvenika i u vrijeme rimske vladavine. U Egiptu je oko 25. g. pr. Kr. boravio grčki geograf i putnik Strabon (o. 60. g. pr. Kr. - o. 25. g. po Kr.) koji je u djelu Geografija opisao brojne gradove i spomenike. Između ostalog zabilježio je polagano propadanje i prekrivanje drevnih starina pijeskom. U I. st. po Kr. Egipat je vjerojatno posjetio i grčki povjesničar Plutarh (46. - 120. g.) koji je tom prilikom zapisao egipatske mitove o Izidi i Ozirisu. U rimskom razdoblju (30. g. pr. Kr. - 395. g.) vladari Oktavijan August (30. g. pr. Kr. - 14. g.), Kaligula (37. - 41.), Hadrijan (117. - 138.), Karakala (211. - 217.) i državnici (npr. Germanik) boravili u dolini Nila i divili se njegovim bogatstvima. Car Dioklecijan (284. - 305.) bio je toliko zadivljen egipatskom kulturom da je svoju novoizgrađenu palaču u današnjem Splitu dao ukrasiti sfingama s prikazom egipatskih faraona, a spomenike je dao dovući iz Egipta (o. 300 g.).
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  6. #6

    Odgovor: Egipat

    Godine 639. Arapi su na osvajačkom pohodu prema zapadu afričkog kontinenta i Europi prodrli u dolinu Nila. Pustinjski nomadi osvajaju Aleksandriju u jesen 641. g. čime započinje tisućljetno gospodarsko i kulturno propadanje grada. Ostatak Egipta pao je u ruke osvajača 642. godine. Tijekom arapske vladavine Egipat je bio zatvoren za nemuslimanske putnike i trgovce. U tom razdoblju Egiptom su putovali mnogi arapski putopisci (Abu Salih, Ibn Battuta, Ibn Jobair, Ahmad ben Ali Maqrizi) koji u svojim zapisima s putovanja opisuju ljepote egipatskih spomenika koje sve više pokriva pustinjski pijesak.

    Zabilježeno je da su arapski osvajači bili općinjeni bogatstvima i ljepotama drevnih građevina. Bogatstvo faraona ušlo je u legendu i u arapske priče poput Tisuću i jedne noći. Kalif el-Mamun, sin Haruna el-Rašida, vjerujući u neizmjerno bogatstvo koje skriva Keopsova piramida, oko 820. godine provalio je u piramidu. Nakon golemih napora provalnici su napravili otvor u piramidi (koji i danas služi kao ulaz za turiste), ali u njenoj unutrašnjosti nisu pronašli nikakvo blago. Saladinov sin, Malek Abd el-Aziz Otman ben Yusuf izveo je godine 1196. novi bezuspješni pokušaj provale s ciljem krađe dragocjenosti koje se prema legendi čuvale u Mikerinovoj piramidi u Gizi.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  7. #7

    Odgovor: Egipat

    Godine 1517. turski sultan Selim I. osvaja Egipat i Aleksandriju čime započinje ponovno otvaranje Egipta prema gospodarskim središtima kršćanske Europe. S promjene političke vlasti Egipat posjećuju brojni trgovci, putnici i putopisci.



    Aleksandrija tijekom turske vladavine

    Nove političke promijene iskoristili su europski liječnici koji su vjerovali da mumijin prah ima razna ljekovita svojstva. Brojni su trgovci od te zablude stvorili unosan posao i od sredine XVI. do sredine XIX. st. u ogromnim količinama izvozili mumije u Europu. Mumije su mrvili u prah i stavljali u bočice koje su se skupo prodavale. Tako su davno mumificirana tijela Egipćana u Novom vijeku postala vrlo isplativ medicinski izvozni proizvod Egipta. Izvjesni John Sanderson godine 1585. izvezao je samo na Londonsko tržište 270 kg mumija. Tek s napretkom medicine sredinom XIX. st. prestaje masovni izvoz mumija u Europu. Njihov izvoz i dalje se nastavio, ali isključivo za potrebe raznih muzejskih institucija širom svijeta.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  8. #8

    Odgovor: Egipat

    ZAMECI ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA


    Znanstveno istraživanje Egipta započinje početkom XVII. veka. Između 1618. i 1624. u Egiptu je boravio Pietro delle Valle. On je sa svojih putovanja doneo veliku količinu papirusa i mumija. Papirusi su tada počeli privlačiti mnogobroje učenjake, pa već 1643. nemački jezuit Athanasius Kircher (1602. - 1680.) izdaje prvu studiju o hijeroglifima pod nazivom Lingua Aegyptiaca Restituta. Engleski matematičar John Graves (1602. - 1652.) prilikom boravka u Egiptu godine 1639. piše prvu studiju o piramidama u Gizi koja ujedno sadrži prva merenja i nacrte (Pyramidographia, 1646.).

    Tokom XVIII. veka sve veći broj učenjaka i putnika boravi u Egiptu gde se dive njegovim starinama. Posle smrti Engleza Sir Hansa Sloana (1660. - 1753.), predsednika Kraljevskog društva, za 20000 je otkupljena njegova kolekcija egipatskih starina čime je stvoren zametak današnjega Britanskog muzeja. Godine 1790. izlazi knjiga Travels to discover the source of the Nile engleskog istraživača Jamesa Brucea (umro 1794.) koja sadrži mnoštvo crteža egipatskih građevina.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  9. #9

    Odgovor: Egipat

    NASTANAK I RAZVOJ EGIPTOLOGIJE

    Godine 1798. Egipat je zauzeo Napoleon Bonaparte (1769. - 1821.). Ubrzo je organizirao istraživačku ekspediciju na čelu s Dominique Vivantom Denonom koja je prikupila i nacrtala broje egipatske spomenike. Između 1809. i 1813. izlazi 24 sveska La Description de l'Egypte gdje su objavljeni rezultati istraživanja. To je prvo reprezentativno djelo egipatske povijesti o kojoj se dotada gotovo ništa nije znalo U isto vrijeme slučajnim otkrićem kamena iz Rosette 1799. g. stvoreni su temelji za razvoj egiptologije.



    Hramski kompleks u Luksoru; slika Denonove ekspedicije iz 1799. g.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  10. #10

    Odgovor: Egipat

    Na početku istraživanja nisu vođena stručno, a mnogi spomenici su se krijumčarili u europske države. U tome ranom razdoblju posebno se istaknuo talijanski pustolov Giovanni Battista Belzoni (1778. - 1823.).



    Giovanni Battista Belzoni


    Prijelomna godina za znanstveno bavljenje egipatskom baštinom bila je 1822. Tada francuski lingvist i prvi egiptolog Jean-Franois Champollion (1790. - 1832.) otkriva tajnu egipatskog pisma - hijeroglifa. Svoje otkriće objavio je čuvenom Lettre a M. Dacier rlative a lalphabet des hiroglyphes phontiques u kojem je objasnio svoje metode. Godine 1826. osnivao je i egipatsku zbirku muzeja Louvrea u Parizu. Ipak Champollion za svoga života nije dobio puno priznanje za svoje rad. Umro je od srčanog udara nedugo nakon što je završio pisanje riječnika egipatskog jezika i njegove gramatike. Svojim se radom na dešifriranju hijeroglifa istakao i Thomas Young (1773. - 1829.).
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  11. #11

    02 Odgovor: Egipat

    Obozavam da istrazujem zaboravljene narode i njihovu kulturu, medju njima spada i Egipat. Nadam se da cemo ove godine otici... ako ne onda obavezno sledece. Jedva cekam a tek moje devojcice....

  12. #12

    Odgovor: Egipat

    Nakon dešifriranja hijeroglifa javljaju se mnogi zaslužni istraživači egipatskih starina na čijim je temeljima stvorena današnja egiptologija. Trebalo je proći više od dva desetljeća za slijedeći veliki korak u razvoju egiptologije. Godine 1842. njemački lingvist i egiptolog Karl Richard Lepsius (1810. - 1884.) odlazi na istraživačku ekspediciju financiran od strane Prusije. U razdoblju od 1842. do 1845. Lepsius obilazi spomenike, crta njihov izgled i bilježi njihove natpise. Vratio se u Prusiju s brojnim spomenici i vrijednim zapisima. Rezultate istraživanja objavio je između 1849. i 1859. pod nazivom Denkmaeler aus Augypten und Aethiopien. Godine 1865. postavljen je za prvog kustosa Egipatske zbirke muzeja u Berlinu.



    Jean-Franois Champollion
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  13. #13

    Odgovor: Egipat



    Lepsius i njegove kolege slave rođendan pruskog kralja 15. listopada 1842. na vrhu Khufove piramide u Gizi

    Među istraživačima sredine XIX. stoljeća posebno mjesto zauzima Franoisa Auguste Mariette (1821. - 1881.). On je sredinom XIX. stoljeća osnovao centralnu muzejsku instituciju u Egiptu - Muzej u Bulaqu (od 1902. Egipatski muzej u Kairu). Uz pomoć egipatskih vlasti osnovao je i posebni ured koji je vodio brigu o zaštiti egipatskih spomenika čime je spriječeno njihovo neovlašteno iznošenje iz zemlje. Njega je kao kustos muzeja godine 1881. nasljedio Gaston Maspero (1846. - 1916.) čijom zaslugom su spašeni brojni predmeti od krijumčarenja iz Egipta.



    Franois Auguste Mariette
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  14. #14

    Odgovor: Egipat



    Razmatanje povoja jedne mumije iz Bab e-Gasusa. Pregled mumije vodi francuski liječnik Daniel Marie Fouguet, a s njegove desne strane stoji Gaston Maspero. Slika Paul Philppoteauxa s kraja 19. stoljeća.


    Njihova istraživanja slijedili su John Gardner Wilkinson (1797. - 1875.), Heinrich Ferdinand Karl Brugsch (1827. - 1894.), Edouard Naville (1844. - 1926.), William Flinders Petrie (1853. - 1942.), Adolf Erman (1854. - 1937.), E. A. Wallis Budge (1857. - 1934.), F. Llewellyn Griffith (1862. - 1934.), George Andrew Reisner (1867. - 1942.), Heinrich Kurt Sethe (1869. - 1934.), Henry Breasted (1865. - 1935.), Howard Carter (1874. - 1939.), Allan H. Gardiner (1879. - 1963.), Walter Bryan Emery (1903. - 1971.) i u novije vrijeme čitav niz istraživača zaslužnih za razvoj današnje egiptologije.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  15. #15

    02 Odgovor: Egipat

    a moguce da cu i ja tamo nesto da iskopa...aaaa....joj sto bih volela...jako mi se svidela knjiga i kako je uradjena Egiptologija - potraga za Ozirisovom grobnicom,...vrlo neobicna knjiga ...vredi je procitati...covek se skroz izgubi dok cita i istrazuje sta je sakriveno u knjizi...
    Naravno tu su i knjige i Carobnjastvo - knjiga tajni carobnjaka Merlina, i Zmajologija - velika knjiga zmajeva .....cekam da odstampaju Piratologiju...sta cete kada volim neobicne stvari...

Strana 1 od 3 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Egipat - 1001 noć
    Autor blueella u forumu Turizam i putovanja
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 28.04.2007, 20:53

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •