KAMEN IZ ROZETE (ROSETTE) I ODGONETAVANJE HIJEROGLIFA
Kamen iz Rosette
Godine 1798. Egipat je zauzeo francuski vojskovođa i državnik Napoleon Bonaparte (1769. - 1821.). Godinu dana kasnije jedan vojnik njegove okupacijske vojske u selu Rozeta sasvim je slučajno kopajući rov pronašao ravni kamen od crnog bazalta na kojem su se nalazila tri natpisa. Gornji dio sadržavao je 14 redaka hijeroglifskog teksta, srednji 32 retka demotskog pisma, a donji 54 retka grčkog pisma. Jedan oficir je odmah pročitao grčki natpis sljedećeg sadržaja:
U Memfisu su se 196. g. pr. Kr. sakupili svećenici iz cijelog Egipta. Vijećali su o tome kakve će se počasti dati mladom faraonu Ptolemeju V. koji je mnogo učinio za hramove i svećenike. Odlučeno je da se u svakom hramu postavi po jedan kraljev kip s pločom na kojoj će se na tri pisma ovjekovječiti taj događaj.
Trojezični tekst na ploči odmah je privukao pažnju učenjaka koji započinju njegovo proučavanje. Egipatsko slikovno pismo, hijeroglifi, privlačilo je pažnju stručnjaka još od antike, ali kako je pismo izašlo iz upotrebe potkraj antike nitko nije znao njegovu tajnu. Početkom XIX. stoljeća nekoliko je stručnjaka (istovremeno pokušavalo naći odgovor što su točno hijeroglifi i kako se hijeroglifski tekstovi mogu čitati. Ipak najveći doprinos dešifriranju hijeroglifa dali su Englez Thomas Young (1773. - 1829.) i Francuz Jean-Franois Champollion (1790.- 1832.).