Zene koje su obelezile istoriju - Strana 8
Strana 8 od 8 PrvaPrva ... 678
Prikaz rezultata 106 do 115 od ukupno 115
  1. #106

    Odgovor: Žene koje su obelezile istoriju

    Neli Blaj






    Bly Nelly, pravo ime Elizabet Kokran (Elizabeth Cochrane, 1867-1922), američka novinarka. Rođena u Kokran Milsu, Pensilvanija, počela je da piše za pitsburški list "The Pittsburgh Dispatch" sa 18 godina, o temama kao što su razvod i život u sirotonjskim četvrtima. Pošto se zaposlila u časopisu "New York World", pretvarala se da je luda kako bi došla u ludnicu; napisala je izveštaj koji je doveo do potrebnih reformi. Početkom 1889. u pokušaju da sruši rekord iz knjige Žila Verna "Put oko sveta za 80 dana" ona je obišla svet za 72 dana i 6 sati. To mnogo reklamirano putovanje učinilo je da njeno nadimak postane sinomim za žensku reportersku zvezdu.
    Poruku je izmenio Kalina, 14.03.2009 u 01:05 Razlog: ..slovce
    ...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...

  2. #107

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Margaret Sagner




    Pravo ime Margaret Higins (Sanger, Margaret pravo ime Margaret Higgins, rođena 14. septembra 1879. u Korningu, Njujork, umrla 6. septembra 1966. u Tusonu, Arizona), američka rodonačelnica za kontrolu rađanja. Radila je kao babica na njujorškom Donjem Ist Sajdu; primetila je da postoji veza između siromaštva, nekontrolisane plodnosti žena i visoke stope smrti odojčadi i porodilja. 1914. objavila je knjigu "Ženska pobuna" (kasnije naslovljena kao "Pregled kontrole rađanja"), koja je zabranjena kao skaredna. Ona je 1916. uhapšena jer je poštom slala literaturu o kontroli rađanja, i ponovo kada je otvorila prvu kliniku za kontrolu rađanja u SAD. Njen angažman ipak je privukao pažnju javnog mnjenja, a ubrzo je stekla i sledbenike, tako da je uskoro savezni sud odobrio lekarima pravo da prepisuju sredstva za kontracepciju. 1921. osnovala je Američko društvo za kontrolu rađanja. Uskoro je sa teritorije SAD delatnost proširila širom sveta, organizovala je Svetsku konferenciju o populaciji 1927. i bila prvi predsednik Međunarodne federacije za planiranje roditeljstva 1953.
    ...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...

  3. #108

    Odgovor: Žene koje su obeležile istoriju

    Nefertiti


    XIV vek p.n.e., egipatska kraljica i žena Ehnatonova (vladala 1353-36.p.n.e.). poznata je po bisti pronađenoj kod Tel el Amarne, kraljeve nove prestonice. Moguće da je bila azijska princeza iz Mitanije. Predstavljena je s Ehnatonom na reljefima u Tel el Amarni; sledila je njegov novi kult boga sunca Amona. Od njenih šest kćeri, dve su postale kraljice Egipta. U dvanaestoj godini Ehnatonove vladavine, Nefertiti se ili povukla nakon što je pala u nemilost ili je umrla.
    ...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...

  4. #109

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Tekakvita Kateri





    Tekakwitha Kateri, rođena 1656. verovatno u Osernenonu, Nova Holandija - umrla 17. aprila 1680. u Kognavgi, Kvebek.

    Prva severnoamerička Indijanka koja je uzeta u obzir za kanonizaciju. Bila je ćerka hristijanizovane majke Algonkinke i nekrštenog oca Mohikanca, rođena je današnjem Orisvilu, Njujork, SAD, i delimično je oslepela zbog boginja preležanih u detinjstvu. Na nju su dubok utisak ostavili život i reči trojice jezuitskih misionara koje je srela kada je imala 11 godina, a u 20. godini je krštena. Pošto su je u rodnom selu maltretirali i zapretili joj mučenjem, pobegla je 320 km dalje, u misiju pokrštenih Indijanaca kod Montreala, gde je postala poznata kao Mohikanski Ljiljan zbog dobrote, vere i velike patnje pre prerane smrti. Beatifikovana je 1980. godine.
    ...kada Vreme povuče nazad, nije ba lako ni ostati na svom mestu...

  5. #110

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Lukrecija Bordzija



    Lukrecija Bordžija je pripadala jednoj od najomraženijih porodica u istoriji, koje su se najviše plašili i oko koje su se pleli neizrecivi zločini, uključujući i Lukrecijin incest - ne samo sa bratom Čezarom, već i sa rođenim ocem, papom Aleksandrom VI. Bordžije su, bez sumnje, bile užasna loza, ali je pitanje da li sama Lukrecija zaslužuje ružnu reputaciju koja je vekovima prati.
    Živela je u doba kada se shvatanje pristojnosti i morala veoma razlikovalo od današnjeg. I sama činjenica da je njen otac, Rodrigo Bordžija mogao postati poglavar Katoličke crkve govori u prilog ovoj tezi. Istoriograf Gregorovius ističe: Nije bila ni gora ni bolja od većine žena u njeno vreme. Bila je neopterećena i uživala je u radostima života. U rukama svog oca i brata ona je postala i oruđe i žrtva njihove političke mašinerije, protiv koje nije imala dovoljno snage da se bori.
    ukrecija je rođena 1840. i odrasla je u kući svoje majke. Rodrigo nijedno svoje dete nije zvanično priznao sve dok nije postao papa i bio apsolutno siguran u svoju moć. Pre nego što je napunila 11 godina isprosili su je prvi prosci, a dva meseca kasnije pojavila su se novi, još poželjniji, ali su i jedni i drugi, čim je Rodrigo uzeo trostruku krunu, bili sklonjeni, ne bi li se našao neko mnogo podobniji za njegovu prelepu ćerku.

    Sa 13 godina Lukrecija je bila zlatokosa i prefinjena, belog vrata i bisernih zuba - sjajna prilika za Đovanija Sforcu, vladara Pezara. Priređeno je veličanstveno venčanje, kojem je prisustvovalo pola Rima. Brak nije dugo trajao, a tome su kumovale Bordžije. Ubrzo su shvatili da su Lukrecijinu ruku mogli mnogo bolje upotrebiti, dajući je, recimo, potomku Aragona. Odlučili su da se otarase nesrećnog mladoženje.
    NJihov metod nije mogao biti gori. Svetu su objavili da je Sforca impotentan i da je njegova mlada žena i dalje devica. Sforca se zakleo da će se osvetiti Bordžijama, ali je njihova moć bila toliko jaka da je na kraju morao da potpiše priznanje da je impotentan i da napusti Rim, da mu se ne bi dogodile još gore stvari. Lukrecija se u međuvremenu povukla u manastir, ne bi li tako stekla, bar prividno, devičanski oreol i pripremila se za novi brak. Opatice su žalile što ih je morala napustiti jer je manastir vrlo brzo pretvorila u mesto ugodnog užitka.

    Uskoro su se Rimom proširile priče da je Lukrecija trudna i da je njen ljubavnik španski gospodin sa papskog dvora Pedro Kalderon, znan kao Peroto. Čezare Bordžija je Perota bacio u zatvor, a ubrzo nakon toga telo su mu našli u Tibru. Tada su počela govorkanja da je dete koje je Lukrecija očekivala plod incesta i da je otac, zapravo, Čezare. Dete nazvano Đovani kasnije je proglašeno vojvodom od Napija, a za sve je njegov nastanak ostao misterija.
    Sledeća partija za Lukreciju takođe je bila smišljena iz političkih razloga. Na meti je bio Alfonso, nećak napuljskog kralja. Lukrecija je izgubila glavu čim ga je ugledala, a Čezare nije štedeo na raskoši venčanja. Sve je izgledalo dobro dok krvožedni Čezare nije ponovo započeo političke spletke. Nedugo potom on i mladoženja bili su na ratnoj nozi. Alfonso je prvo pretučen na ulici i Lukreciji je donet polumrtav, s razbijenom glavom i jezivim ranama po telu. Jede večeri, dok se Alfonso odmarao u kući, upala je grupa provalnika i jedan od njih ga je ubio. Lukrecija je poslata izvan Rima, gde je neko vreme gorko žalila za izgubljenim mužem. Ipak, ona je bila Bordžija i uprkos svojim osećanjima prema Alfonsu, obrisala je suze i sačekala da vidi šta su joj otac i brat sledeće pripremili.

    Po treći put Lukrecija se udala za Alfonsa, sina vojvode od Ferare. I dalje je bila predmet ogovaranja i spletki, a mnogi su je vezivali za pesnika Pjetra Bemba. Za njegovu poeziju se verovalo da je velikim delom inspirisan časovima strasti provedenim u Lukrecijinom naručju. Još opasnije je bilo prijateljstvo koje je gajila prema pesniku Erkolu Stronciju. Užasan skandal je izbio kad je Stroncijev leš, umotan u ogrtač, sa znacima surovog nasilja, nađen na ulici. Oni koji su mrzeli i samo ime Bordžija verovali su da je Lukrecija organizovala ubistvo, jer je bila ljubomorna pošto je čula da pesnik namerava da se ženi.

  6. #111

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Mumtaz Mahal-Tadz Mahal


    Gradjevinu je Maharadza Šah Jahan podigao svojoj lijepoj ženi, persijskoj princezi - Mumtaz Mahal, što u prevodu znači Kraljica Palate, za koju se borio punih pet godina dok je napokon nije mogao oženiti (1628 ). Palata je trebala da bude vjenčani poklon onoj koju je volio iznad svega, ali sa gradnjom
    se počelo tek tri godine kasnije.
    Angažovan je u to vreme najpoznatiji i najtraženiji arhitekt,Ustad Ali iz Persije. Maharadza je bio presrećan, jer se uskoro trebalo roditi njihovo prvo dijete. Sve je izgledalo kao pocetak jedne prelijepe bajke, ali dogodilo se nešto što niko nije očekivao. Prilikom rodjenja deteta umrla je njegova Kraljica, i palata koja se u to vreme otpočela graditi postala je Mauzolej. Sedam godina prije konačnog završetka radova Šah Jahan je svrgnut sa prestola od strane sopstvenog sina iz prvog braka.
    Bačen je u tamnicu odakle je, bivši Maharadza, kroz rešetke mogao gledati gradnju Mauzoleja, koji će postati jedan od najljepših spomenika ljubavi, kog su Indijci nazvali srcem Indije.San od mermera se ostvario.1666 godine umro je i Šah. Sahranjen je pored svoje zene u Kraljevskoj Palati. Na njihovoj grobnici je upisano: "Svijet je most. Predji ga. Na njemu nemoj ništa graditi. Traje samo jedan tren".
    Svako ko se priblizi tom mjestu, koje poput magneta privlači mnoge iz cijelog sveta osjeca ga i vidi drugačije jer se boje mermerne gradjevine mjenjaju svakim danom i u svako godišnje doba zbog različitih uglova pada svjetlosnih zraka, ali svi su jedinstveni u mišljenju da se radi o neponovljivom dijelu. Iz njega izbija neka posebna snaga koju svaka bezgranicna ljubav poseduje i daje joj izgled - ne mauzoleja - nego dvorca u kome su dvoje zaljubljenih našli svoj vječiti dom, otvoren za sve romantične duše ovoga svijeta.
    Poruku je izmenio Magija, 17.07.2009 u 22:58

  7. #112

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Mona Liza ili Liza del Đokondo



    Žena koja je izazvala najveći bum u istoriji umetnosti. Ne samo da je inspirisala da Vinčija da 2 godine slika njen portret, već i dan danas o njenom postojanju svedoče raznorazne teorije.

    Još od Đorđa Vazarija, savremenika i autora biografija umetnika iz 16. veka, tvrdi se da je ovo portret Lize del Đokondo. Sam portret nije ni datiran ni potpisan. Vazari tvrdi da je Leonardo u godinama 1500-1506, po svom povratku u Firencu, naslikao portret Lize del Đokondo, treće supruge firentinskog trgovca svilom Frančeska del Đokonda. Takođe tvrdi da Leonardo ovaj portret nije završio ni posle 4 godine rada. Leonardo nije dao ovu nedovršenu sliku naručiocu, Frančesku del Đokondu, već ju je zadržao.

    Vazari pominje ime Mona Liza (Mona - skraćeno od Madona, u značenju žena).

    Vremenom su se pojavile nove teorije koje su tvrdile da je u liku Mona Lize predstavljena neka druga žena tog doba (Izabela od Aragona i Napulja, Cecilija Galerani...), bezimena idealizovana žena, Leonardova majka, pa možda i sam lik Leonarda.

    Dileme o identitetu Mona Lize su okončane 14. januara 2008, kada je tim istraživača sa Univerziteta u Hajdelbergu objavio otkriće datiranih beleški na marginama knjige iz oktobra 1503. koje potvrđuju da je Liza de Đokondo bila Leonardov model.

  8. #113

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju


    Coco Chanel




    (Koko Šanel, 19.8.1883. 10.1.1971.)


    Žena koja se zasluženo može smatrati neprikosnovenim tvorcem stila, ali i modnim magom, čiji uticaj ni danas ne gubi na značaju, bila je legendarna Koko Šanel. Avangardna, drugačija, smela, Koko je još dvadesetih godina prošlog veka protežirala novi stil, koji je bio u potpunoj suprotnosti s dotadašnjim modnim standardima. Elegantni, ali neuobičajeno smeli modeli, kao i kombinacija elemenata muške i ženske mode, stvarali su potpuno novi pravac koji je ženama pružao osećaj udobnosti i zadovoljstva, oslobađajući ih dotadašnjih stega.

    Njeno pravo ime je zapravo Gabrijel Šasnel. Rođena je 19. avgusta 1883. u Saumuru, malom francuskom gradu. Bila je vanbračno dete uličnog prodavca i domaćice, koji su pored nje imali još petoro dece. S obzirom na to da su vanbračne zajednice bile apsolutna retkost, njena majka se potrudila da okolini prećuti istinu, kako bi izbegla moguće neprijatnosti. Tako je i Gabrijel krštena očevim prezimenom, odakle i počinje priča vezana za njeno, kasnije čuveno prezime. Naime, greškom crkvenog službenika, koji je u krštenici upisao Šanel umesto Šasnel, nastalo je ime po kome će postati prepoznatljiva. Ipak, na putu do svetske slave, pred Gabrijelom je bilo još mnogo trnja. Njeno detinjstvo nije bilo srećno. Odrastala je u siromašnim uslovima, najčešće uskraćena za ljubav i pažnju koja joj je bila potrebna. Kada je napunila 12 godina, majka joj umire. Zbog nedostatka novca, ali i volje da se brine o potomstvu, njen otac odlučuje da napusti porodicu, a Gabrijel završava u sirotištu, gde provodi narednih pet godina. Taj period će zauvek pamtiti kao jedan od najdramatičnijih u svom životu.

    Sa navršenih 17 godina, odlučuje da napusti dom i koristeći zanat koji je tamo izučila, radi kao krojačica. Ipak, u potrazi za boljim životom i novcem, seli se u Pariz, gde otkriva čari noćnog života. Zaintrigirana pariskom scenom, nastupa u kabareima kao pevačica i igračica, gde dobija i svoje scensko ime Koko. Počinje da kreira šešire, koji su u tom periodu bili nezaobilazni modni detalj svake dame. Zahvaljujući finansijskoj pomoći vojnog oficira i bogatog naslednika Etjena Balzana, čija je ljubavnica bila, Koko 1909. otvara svoj prvi butik, čime njen san počinje da se ostvaruje. Prodaja je krenula odlično, što je samo dodatno pokrenulo njenu ambiciju da proširi svoju delatnost kreirajući modu, koja će biti neobavezna, udobna i nadasve šik. Žene su još uvek bile stegnute korsetima i zastarelim modnim pravilima, a Koko je to želela da promeni. Oslobađajući njihovo telo, svojim kreacijama je oslobađala i njih same, protežirajući tako ličnu osobenost i emancipaciju. Njena odeća se u početku teško probijala, ali uz pomoć novog muškarca, jedne od njenih najvećih ljubavi, industrijalca Artura Kapela, koji je verovao u njene vizije, Koko otvara nove butike u Dovilu i Bijaricu. Vremenom, butici, kao i odeća sa etiketom Šanel, postaju prava senzacija. Koristeći svoju kreativnost, ali i originalan pristup modi, Koko je volela da eksperimentiše sa stilovima, predstavljajući sebe kao hrabrog inovatora. Promovisala je praktičan način odevanja.

    Jedan od prvih uspeha Koko Šanel bili su komotni džemperi sa pojasom, kombinovani sa suknjom, koji nailaze na sveopšte odobravanje. Zaintrigirana muškom modom, bila je prva osoba koja je poželela da obuče ženu u nešto nalik muškom odelu. Tako nastaju skoro dečački dizajnirana odela, koja uključuju i pantalone za žene, što je do tada bilo gotovo nezamislivo. Vešto kombinujući elemente muške i ženske mode, vremenom je stvorila i čuveni Šanel kostim, po kome će ostati upamćena i prepoznatljiva. Elegantni komplet koji karakteriše suknja do kolena i kratak, strukiran sako, tradicionalno izrađen od vune i ukrašen dugmićima boje zlata, postao je trajno obeležje stila i omiljen odevni predmet žena, naročito pripadnica viših slojeva.


    Njene ideje se nisu završavale samo na kreiranju modela. Koko se vrlo samouvereno upustila i u kompletnu stilizaciju svojih kreacija, osmišljavajući dodatke koji su njene modele činili jedinstvenim. Tako su sastavni delovi Šanel stila postale ručne torbice sa drškama od zlatnih obruča spojenih u lanac, šik detalji u vidu velikog cveta na reveru ili biserne, višeslojne ogrlice, ali i ravne cipele, koje su samo doprinosile njenoj ideji o plasiranju udobnog i jednostavnog izgleda. Ipak, apsolutni hit i obeležje dizajnerske ingenioznosti, bilo je otkriće male crne haljine, koju je 1926. godine, kreirala upravo Koko Šanel. Tajna uspeha ove kreacije, leži u njenoj jednostavnosti koja odiše besprekornom elegancijom i sofisticiranošću, ali i širokom primenom. Mala crna haljina može se nositi i po danu, ali i za večernji izlazak, sve ovisi o dodacima. Jednostavnost je smatrala ključem istinske elegancije. Haljinu je 1961. još popularnijom učinila glumica Odri Hepbern noseći je u filmu Doručak kod Tifanija.


    Da nije samo nesvakidašnji modni dizajner, već sposobna i nadasve uspešna poslovna žena, Koko je dokazala 1922. godine, lansiravši na tržište parfem, pod nazivom Šanel 5. Bio je to prvi parfem u istoriji, prezentovan pod imenom osobe koja ga je kreirala. Mirisna nota, spakovana u elegantnu bočicu u Art deko stilu, doprinela je njenoj popularnosti i svetskom uspehu. Mnoge filmske zvezde, pre svih Merilin Monro, javno su isticale svoju opčinjenost ovim parfemom, što je značajno uvećavalo njegovu potražnju.


    Krajem 30-ih godina prošlog veka, rejting Koko Šanel počinje da opada. Presudnu ulogu u gubitku stečenih pozicija, odigralo je njeno simpatizerstvo i druženje sa nacionalsocijalstima, koje nije nailazilo na odobravanje. Situacija se naglo pogoršavala narednih godina, kada su je njeni bliski kontakti, kao i ljubavne afere sa visokim nemačkim oficirima, pre svih Hansom Ginterom von Dinklagom, doveli do propasti. Kako bi izbegla veće gubitke, ali i neprijatnosti, Koko odlučuje da se povuče sa modne scene. Vreme zatišja provodi u Švajcarskoj.

    Tek 1954. godine, Koko Šanel odlučuje da se vrati u Pariz, sa novom kolekcijom, u velikom stilu. Ipak, dočekali su je popreki pogledi i nesmanjena osuda. Smatrali su je izdajicom francuske nacije i pretili joj smrću, ukoliko ne napusti Pariz. Čak ni modna industrija nije bila spremna da joj ukaže poverenje. Ipak, Koko je bila spremna da istrpi sve udarce. Posle mnogo upornosti, uspela je da predstavi novu kolekciju, inspirisanu naci uniformama. Kolekcija je doživela veliki uspeh u celom svetu, a naročito u Americi u kojoj je Šanel dobila status ikone. Njena popularnost je bila tolika, da je 1969. godine na Brodveju postavljena i predstava koja se bavila njenim životom, gde je ulogu Koko, igrala legendarna Ketrin Hepbern.

    Vođena neiscrpnom energijom i idejama, Koko Šanel je aktivno radila sve do svoje smrti. Spremajući svoju oproštajnu reviju, umrla je u Parizu, 10. januara 1971. u svojoj 87. godini, u apartmanu luksuznog hotela Ric, u kome je provela najveći deo svog života.
    izvor: Večernje novosti

    2009. godina je u Francuskoj najavljena kao godina Koko Šanel, s čak dva filma u holivudskoj produkciji o slavnoj modnoj kreatorki, s Odre Totu i Anom Muglalis u glavnim ulogama. Reč je o adaptaciji romana "Nestalna" ("L'irreguliere") Edmonda Šarla Rua i "Koko i Igor" ("Coco and Igor") britanskog pisca Krisa Grinalga.





    When life hands you lemons, ask for tequila and salt

  9. #114

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Čučuk Stana

    Čučuk Stana se rodila oko 1795. godine u mestu Sikole, kraj Negotina, u porodici doseljenih Hercegovaca. Imala je dve sestre, Stojnu i Stamenu, a dosta kasnije je dobila i brata Mihajla. Iako su joj roditelji živeli u Negotinu, školu je završila u Beloj Crkvi. Po očevoj želji sve tri sestre su u mladosti nosile mušku odeću, jer nisu imale brata. Stana je bila mala i krhka, zbog čega je i dobila nadimak čučuk.

    Brak sa Hajduk Veljkom

    Sa Hajduk Veljkom se upoznala u kući negotinskog prote 1812. godine. Prišla mu je i drsko zapitala: Zar tvoji momci ne znaju Turke ubijati, nego devojačke darove krasti? Veljko je zastao zbunjen, jer sa njim nijedna žena tako nije razgovarala. Brzo su mu odmah objasnili da su njegovi momci poharali nekoliko sela i greškom odneli i devojačku spremu one koja je stajala pred njim. Zatim ju je Veljko darovao darovima i zaprosio rečima Sada sam te ja darovao, sada si moja!.

    Čučuk Stana je bila mnogo draga Hajduk Veljku. Za Čučuk Stanu se vezuju mnoge priče uključujući i one da se sa Veljkom tukla protiv Turaka, branila Negotin i da je čak četiri rane u tim borbama zadobila: dve na nozi, jednu na ramenu, a jednu, napravljenu turskim jataganom, na potiljku. Puškom je baratala kao pravi ratnik, svaku metu pogadala je sa ogromnom preciznošću, a u sedlu bila sigurna i vešta.

    Hajduk Veljko je poginuo 1813. godine, a on i Stana nisu imali dece. Posle Hajduk Veljkove pogibije, izbegla je i živela u Pančevu.

    Brak sa kapetanom Jorgaćem

    Posle smrti Hajduk Veljka, Stana se udala za drugog čuvenog junaka, grčkog kapetana Jorgaća (grč. Georgakis Nikolau Olimpos). Kapetan Jorgać je bio jedan od vođa Heterističkog ustanka u Grčkoj. Zajedno sa njim je prešla da živi prvo u u Vlašku, a nakon pokušaja Turaka da ih likvidiraju, prešli su u Bukurešt.

    Čučuk Stana i kapetan Jorgać su dobili troje dece: Milana, Aleksandra i ćerku Jevrosimu. To je bio osnovni razlog da pređu u Rusiju, a zatim u Hotin. Tu su se nalazile i grupe srpskih ustanika. Posle izbijanja ustanka Heterista 1821. godine, među kojima je bilo i Srba, kapetan Jorgać se sa svojih 480 saboraca smestio u manastiru Seku, u severnoj Moldaviji. U toku ratnih operacije bili su opkoljeni jedinicama turske vojske. Izlaz su našli u samoubilačkom paljenju baruta i eksploziva. Zajedno sa Heteristima u vazduh su odleteli i Turci.

    Kasniji život

    Čučuk Stana se 1842. godine zajedno sa decom, preselila u Atinu gde je umrla i sahranjena 1849. godine.

  10. #115

    Odgovor: Zene koje su obelezile istoriju

    Kulturni centar Zrenjanin: Anarhizam i feminizam Eme Goldman

    Ako ne mogu da plešem, ne želim da učestvujem u toj revoluciji!



    U Maloj Sali Kulturnog centra Zrenjanin, 25. maja biće održana tribina pod nazivom Anarhizam i feminizam Eme Goldman koju će voditi istoričarka Vanda Perović

    Delo Eme Goldman, poznatije kao Crvena Ema, najopasnije žena na svetu, kraljice anarhista, biće predstavljeno detaljnije zrenjaninskoj publici 25. maja od 20 do 22 časa u Kulturnom centru.

    Ako ne mogu da plešem, ne želim da učestvujem u toj revoluciji!, izjavila je svojevremeno žena koja je od 1869. do 1885. živela u Carskoj Rusiji, od 1885. do 1919.u USA, od 1919. do 1921. u Sovjetskoj Rusiji a od 1921. do1940. u Evropi i Kanadi.

    Neumorna aktivistkinja, agitatorka i predavačica koja je u životu sprovodila ono što je propovedala. Žena koja je živela svoj život u uverenju da žene i muškarci imaju pravo na dostojanstvo i sreću.


    Ono što vladajuće čini moćnim je neznanje potlačenih za Emmu Goldman je prosvećivanje postao najvažniji oblik borbe. Puritancima je govorila o slobodnoj ljubavi, sveštenicima o ateizmu, reformatorima o revoluciji, vojnicima protiv patriotizma, sifražetkinjama protiv prava glasa, borila se za slobodu govora, pravo na štrajk, skraćenje radnog vremena, kontrolu rađanja, među prvima propagirala nove drame Hauptmana, Čehova i Ibzena kao i ideje Frojda u Americi, uređivala literarno politički časopis Majka zemlja.

    Feminizam Eme Goldman je proistekao iz njenih anarhističkih uverenja - podređeni položaj žene u društvu je posledica zakona koje propisuje država i morala kojeg nameće crkva, ali patrijarhalna porodica je prvo mesto represije, u kome je žena podređena, sputana i ograničena u svom razvoju. Osuđuje dvojni moral i razlike u vaspitanju žene i muškaraca i ističe da se obespravljenost žena razlikuje od obespravljenosti muškaraca po svojim uzrocima i posledicama žene su obespravljene baš zato što su žene, pored toga što su obespravljene u nepravednom društvu kao građanke i radnice.

    Kako da same žene promene svoj podređen položaj? Šta je mislila o ljubavi i braku? Zašto tragedija ženske emancipacije? Zašto je bila protiv da žene dobiju pravo glasa? Zašto je pisala o ljubomori ? Kako su njene ideje uticale na razvoj drugog talasa feminizma u Americi 70-ih godina 20. veka? Da li su relevantne krajem prve dekade 21. veka?

    O svemu ovome govoriće istoričarka Vanda Perović.

    IZVOR
    Život nije, i nikada nije bio, pobeda sa 2:0 kod kuce protiv lidera lige, posle rucka u restoranu brze hrane.

Strana 8 od 8 PrvaPrva ... 678

Slične teme

  1. Ko voli sex vise, muskarci ili zene?
    Autor veljko yaric u forumu Erotika & sex
    Odgovora: 79
    Poslednja poruka: 11.12.2014, 19:59
  2. Zene u kuhinji
    Autor yige_gui u forumu Ženski kafić
    Odgovora: 52
    Poslednja poruka: 19.11.2011, 14:57
  3. Zene i fudbal
    Autor Captain Jack u forumu Ženski kafić
    Odgovora: 41
    Poslednja poruka: 25.01.2010, 22:16
  4. Zene i ples
    Autor Vamp73 u forumu Ženski kafić
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 20.11.2009, 20:58
  5. Zene fudbalera
    Autor astrica u forumu Spomenar
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 04.10.2006, 06:46

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •