Koja je razlika?Samo prostim recnikom molim vas
Koja je razlika?Samo prostim recnikom molim vas
''Though nothing can bring back the hour of splendor in the grass, glory in the flower, we will grieve not, rather find strength in what remains behind.''
William Wordsworth
Nema problema.
Razlika je drastična. Kad grebuješ u brauzeru procesor ti radi brže nego kod aplikacija iz pop - ap blokera. Takođe, kad rekompajliraš potrudiš se da aninstaliraš u isto vreme kad ga ufajliraš. Da ne pričam o tome što se kod Windowsa brže setinguje difolt u editu, pa, videćeš i sama. Samo javi ako treba da ti pošaljem invitaciju, ali ćeš pre toga morati da mi prepraviš ekstenzije.
Meni se lično najviše sviđa Windows. Zašto? E pa tu ima, u Linuxu tu je ovamo i onamo, ima nekih preferencija, ali Windows, najviše mi se sviđa.
Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid
Linux je much much better ali dok prikupish sve programcice osedis...
Ubica mekog srca.
Jao skvojka al mi ga objasni ja nista ne skonta sem da volis win i tako ponesto da je linux komplikovaniji...
Ma ne mislim da prelazim vec me interesuje cisto informativno koji je bolji,koja je razlika
Neki se fale tim linuxom a ja kao obican korisnik koji nema pojma bi htela da naucim nesto najprostijim recnikom
''Though nothing can bring back the hour of splendor in the grass, glory in the flower, we will grieve not, rather find strength in what remains behind.''
William Wordsworth
Evo potrudila sam se da jednostavnim recima objasnim razlike i ove tacke mozda i nisu najbolje rasporedjene i mozda par tacaka treba u jednu da se stope, ali meni je ovim redosledom padalo na pamet. Ovde nisu objasnjeni nikakvi strucni detalji jer se ne bavim razvojem operativnih sistema ali ovo ovde pisem samo na osnovu iskustva kratkorocnog rada u Linuxu i onoga sto sam ikada procitala na netu o ovoj temi. Tako da ako vas dublje interesuje, guglujte.
- Za personal racunare Linux je besplatan, a Windows daleko da je jeftin i besplatan. Mozda to kod nas ne prestavlja problem ali predstavljace uskoro.
- Poredjenja instalacije Windows XP-a i Linux Red Hat je dovelo do zakljucka da Windows dok se instalira sa dodatnim programima mora 6 puta da se restartuje. A Linux se samo jednom restartuje sto govori o stabilnosti sistema.
- Linux je usmeren ka serverima jer je sigurniji i stabilniji operativni sistem od Windows-a. Linux ima bolju zastitu od Windows-a.
- I najprosecniji korisnik moze da primeti da se Windows vremenom zaglupi, zakrci se registry baza pa je jedino efikasno resenje nova instalacija Windows-a. Dok Linux nema tih problema.
- Za Linux postoji mnogo manje softvera jer nije u istoj meri zastupljen na trzistu kao Windows.
- Krekovanje i piratski softver na Linixu je u povoju, tako da ako hoces da igras igrice na Linuxu moras da ih platis. Ima mnogo vise igara za Windows. Znaci za ljude koji igraju igre najbolje je da ostanu u Windows-u ili predju na Xbox, a za ljude koji ne igraju igre i profesionalci su najbolje je da predju na Linux.
- Linux pruza mnogo vise mogucnosti i opcija nego Windows ali se samim tim i komplikuje koriscenje ovog operativnog sistema. Windows je jednostavniji za koriscenje, a Linux je vise za advance user-e.
- E sad sto se tice ove jednostvnosti za koriscenje, tu veliki uticaj ima i to sto je Windows daleko zastupljeniji od Linuxa i ljudi su navikli na Windows-ov interfejs. Tako da kada predju na Linux dolazi do nekih poteskoca ali to je sve stvar navike.
Ova poredjena Linuxa i Windows-a lice na kao neku borbu i mnogo ljudi ulazi u ovu borbu. Ali zapravo ovo su dva razlicita operativna sistema koja deluju na razlicitim poljima (Linux-server, Windows-personalni racunari) sa razlicitim krajnjim zeljama i razlicitom grupom korisnika, tako da tu konkretnog poredjena ne treba da bude.
Linux poseduje sve osnovne programe za prosecnog korisnika tako da prosecan korisnik treba da bude zadovoljan i sa Windowsom i sa Linuxom, znaci ko se kako opredeli. Za korisnike profesionalne dizajnere je najbolje da ostanu na Windows-u ili da predju na Mac jer to njima najvise odgovara. Za korisnike profesionalne programere je najbolje da predju na Linux. Naravno jednog dizajnera nista ne sprecava da predje na Linux ili programer da predje na Mac ili da svi koriste Windows. Zato izbori i postoje pa kome sta odgovara. Ali ukoliko se poveca broj korisnika Mac-a ili Linuxa povecace ce i broj softvera za ove operativne sisteme. Sve je to jedan zacaran krug.
Goldie hvala sad mi je sve jasno
''Though nothing can bring back the hour of splendor in the grass, glory in the flower, we will grieve not, rather find strength in what remains behind.''
William Wordsworth
Ja sam nesto malo koristio linux tacnije Fedora core 3 i mogu da kazem da je veoma ugodan za rad, stabilan, ali je veliki problem nedostatak drivera, programa za specijalizovanu upotrebu. Ukoliko zelis da probas linux pokusaj da nabavis neku od distribucija koje se pokrecu sa CD-a na primer KnopiX ili Beatrix.
Njih ne moras da instaliras na racunar vec samo ubacis CD i ponovo pokrenes racunar. Treba samo podesiti da racunar bootuje sa CD-a.
Kad pijem ne preterivam, nit volem nit preferiram... Al mi se desi...
Svega se tako nakupi... Pa tamburama mangupi, prepreče put...
Podržavam u potpunosti sve što je napisala golden girl.
Dodaću samo jedan primer iz ličnog iskustva.
U prethodnoj firmi u kojoj sam radio imali smo komplet aplikacija za robno-materijalno i finansijsko knjigovodstvo pod Unix-om (Operativni sistem koji je stariji brat Linux-a). Bio sam prezadovoljan kako je funkcionisao ceo sistem, veoma lako i brzo sam naučio da održavam bazu (bekap, re-index-iranje, prekid taskova,... ), neverovatno je koliko je ceo sistem otporan - prekid struje, nema usporenja mreže usled opterećenja... Kasnije smo iste programe prebacili na Linux i ništa lošije nije bilo...
E onda... na narednom poslu smo imali Windows server 2003... i naravno da nije ni približan ( bilo je sex-a sa njim napretek) ... spor, nestabilan, super ako se u toku dana ne mora makar jednom restartovati (da nepričam da se dešavalo da napravi spajanje 2 različita naloga u jedan... pa onda kopanje po živoj bazi... pa ispravljaj... pa nedozvoljava... pa kad neuspeš jedina opcija briši-piši...)
Rezime: Linux je stabilniji ali još uvek se nije probio u dovoljnoj meri do običnih korisnika (manjak aplikacija za svakodnevne zanimacije) ... firme ga kao OS za servere sve više koriste zbog stabilnosti i težeg upadanja/hakerisanja ovih sistema.
Windows je kičastog/prijemčivog izgleda i lak za upotebu čime još uvek drži ogroman % tržišta... dokle? Videćemo... konkurencija stvara bolji proizvod, zar ne?
_____________
"Ne pada sneg da pomori svet, već da svaka zverka ostavi svoj trag."
(Beli je svakako naj.... )
Podrzavam i DarkRed-a i Goldie, sve sto su rekli je u potpunosti tacno.
Ako bi moglo (a valjda i moze) da se generalizuje, izgledalo bi ovako.
Linux - programeri
Mac OSX - dizajn, video montaza i ostala multimedia
Windows - sve ovo, i jos plus sve ostalo
Licno se bavim svim onim sto MACOS pruza, ali nazalost nemam kesa za isti.
Probavao sam par ditribucija Linux-a, pa cak i neku nasu verziju (mislim da su Chachani to odradili).
Mogu reci da sam na prvi pogled bio odusevljen stabilnoscu i brzinom, ali par sekundi posle tog odusevljenja sam zastao i ushao u Blender (zamena za max) i shvatio da nije ni blizu zamene. Gimp - opet isto, ni blizu Photoshopa itd. itd. U sustini za korisnike koji gledaju, filmove, slusaju muziku, net, koriste office pakete i sl. Linux je odlicno resenje (pogotovo sto je besplatno). Ali ako zele da se bave necim vishim, a sto nije Devolopment softvera morace da se suoce sa ogranicenjima.
Trenutno Adobe radi na tome da omoguci svojim potrosacima da imaju verzije i za linux, kao i autodesk-a i josh nekih. Tako da ce mozda u bliskoj buducnosti ljudi koji se profesionalno bave multimediom moci preci i na Linux.
Tako da sto se tice Linux-a, mislim da tu postoji veliki potencijal, pogotovo sto "jos uvek" nude svoje operativne sisteme FREE.
Linux kao operativni sistem
Linux, kao softverski paket, spada u grupu operativnih sistema odn. grupe "programa" koji predstavljaju vezu izmedju hardvera u potpunom smislu te reci i korisnika ili korisnickog softvera. Diskutabilno je u principu, da li rec Linux podrazumeva iskljucivo srz operativnog sistema sa kojime obicni korisnici ne moraju da imaju direktan kontakt (npr. korisnik kuca tekst u svom omiljenom editoru i uopste ne mora da zna da izmedju njega i tastature stoji operativni sistem koji prima karaktere sa tastature putem signala koje kontroler salje procesoru i onda te signale salje grafickom drajveru koji ih salje video kartici da bi se oni na kraju pojavili na ekranu u nekom nama citljivom obliku) ili Linux podrazumeva samu srz operativnog sistema i sav ostali korisnicki softver koji uz to dolazi. Ja, licno, sam pristalica da ovo drugo zovem Linux distribucija a da pod terminom Linux podrazumevam samu srz - kernel sistema (sto se podrazumeva u daljem delu teksta).
Linux je nastao kao akademski projekat Linusa Torvaldsa pocetkom devedesetih godina proslog veka dok je jos uvek studirao informatiku na univerzitetu u Helsinkiju, Finska. Linus nije bio zadovoljan performansama tadasnjih operativnih sistema na postojecem hardveru odn. da budem malo precizniji, nije bio zadovoljan performansama MS Windo*sa i licencama vezanim za tadasnje UNIX operativne sisteme. Prva verzija Linuxa koju je napisao Linus nije bila previse korisna, cak naprotiv, bila je iskljucivo akademski dokaz postignute efikasnosti. Ono sto je tada Linus odlucio pokazalo se kao najbitnije u dosadasnjoj istoriji Linux-a pa mozda i kompletnoj istoriji razvoja softvera. Naime, Linus je kompletan svoj rad, Linux, objavio javno na Internetu gde su programeri i inzenjeri iz celog sveta mogli da se pridruze razvoju. To se i desilo, pa danas Linux predstavlja najefikasniji, najfleksibilniji i po mnogima najperspektivniji operativni sistem. I ne samo to, ono sto je najbitnije, Linux i softverska baza koja se vezala u tzv. distribucije pristupacna je svim profilima korisnika od najobicnije kucne upotrebe do veoma zahtevnih istrazivackih centara. Sve to zahvaljujuci volonterskim doprinosima hiljada talentovanih ljudi sirom sveta, od Azije do Amerike i od Australije do Kanade. Jedan od najvecih problema Linuxa bila je reputacija postojecih UNIX operativnih sistema (HP/UX, VMS, AIX, IRIX, SunOS, itd.) koji su vazili za negostoljubive, komplikovane, teske za rukovanje, neprimenjive sa svakodnevnu ne profesionalnu upotrebu. Mala digresija, pominjem termin "UNIX" i "UNIX operativni sistemi", UNIX predstavlja skup standarda koje jedan operativni sisitem mora da zadovolji tako da se onda moze govoriti o UNIX i ne UNIX implementacijama. Medjutim, Linux distribucije, zbog svoje slobodne prirode (svako ko je zeleo mogao je da doda deo softvera koji mu fali) danas sadrze softverske pakete za svaki ukus i namenu, od kompajlera za razne programske jezike, do kompletnog X Window korisnickog grafickog okruzenja i propratnih paketa (razni office, graficki, browser, mail paketi itd.) koji omogucavaju korisniku maksimalno udoban rad i funkcionalnost.
Najbolji dokaz svemu ovome je i prihvatanje Linuxa od strane velikih racunarskih kompanija tipa IBM, Sun, Dell, SCO itd. koje su do skora promovisale iskljucivo svoje operativne sisteme (IBM-AIX, Sun-SunOS, Solaris, SCO-SCO Unix), a danas nude sirok spektar proizvoda sa podrskom bas za Linux. Takodje zadivljujuci je procenat servera na Internetu koji su "powered by Linux". Kao najnoviji trend i dokaz fleksibilnosti je primena Linuxa u tzv. embedded okruzenjima tj. okruzenjima u kojima su zahtevi i ogranicenja veliki (malo memorije, spori procesori itd.) i gde korisnik nema direktan kontakt sa samim operativnim sistemom. Primeri ovakvih sistema su mobilni telefoni, igracke konzole, elektronski sistemi automobila, licni organajzeri, risiveri, pa cak i mikrotalasne, frizideri itd.
Sve u svemu, Linux, izgleda, ima velike sanse da postane defakto standard u mnogim oblastima primene racunara.ukus nam je razlicit ali
ovaj operativni sistem ima veliku buducnost
AKO VAM JE DOBRO,
ONDA NISTA
Novell je pokrenuo sajt na kojem se porede Linux i Vista a direktan razlog za pojavu ovog sajta je, naravno skori dolazak Vista-e u prodavnice. Novell-ov sajt podseća korisnike da je SLED 10 (SUSE Linux Enterprise Edition) već na tržištu i promoviše ga kao bolji upgrade za Windows poslovne korisnike. Iako su Microsoft i Novell partneri, ne čase ni sekunda kada treba reklamirati sopstveni proizvod i ocrneti konkurentski. Na sajtu Novell udara na cenu i upotrebljivost Vista-e. Novell, takođe navodi da sa SLED-om 10 dobijate preko 90% funkcionalnosti Vista-e i Office-a za manje od 10% njene cene.
Razlike su mnogobrojne....
Ali evo jedan eyecandy, sta moze Linux danas na 2 godine starom hardveru.
Ovo je cisto za desktop korisnike, ne ulazim u detalje oko unutrasnje organizacije OS-a.
Poruku je izmenio AxeZ, 11.02.2007 u 10:18