To sam ja ...
Ako nekad mozda cujes,
gde sonatu lisce svira
i gde nemi oluk place,
kroz tisinu nocnog mira.
Gde dolazih, tebe cekat,
i gde korak moj odzvanja,
u mirisu ispod granja
pod prozorom tvoga sveta
Znaj, to sam ja ...
I kad ponoc grad poljubi,
kad umukne zvono na satu
kao andjeli neki vihor,
kad oskrinem tvoja vrata,
takne li te kakva ruka
drhtec' da te ne probudi
i daleko od svih ljudi
ako mine kakva zelja ...
Znaj to sam ja ...
To sam ja ...
Ako polja stanu setna,
ako nebo umre s' tugom,
kroz noc tamnu, voz zapisti,
dok u magli tone prugom,
a kroz puste staze parka,
miris tuzan ako zaluta
i pre nego svane sutra
ako zora tebi krene.
Znaj, to sam ja ...
Dusa tvoja ako jednom,
mimo volje, sama krene,
trazit' spokoj, mir i ruke,
dusu moju trazit mene
a neznade kud da krene,
kad je ovi puti lazu,
tad stihovi nek' joj kazu,
sto ih svija struna moja,
da zna to sam ja ...
M.Sobic