Gaj Julije Cezar
Prikaz rezultata 1 do 9 od ukupno 9
  1. #1

    Gaj Julije Cezar

    Gaj Julije Cezar, latinski Gāius Iulius Caesar (Rim, 13. srpnja 100 p.n.e. Rim, 15. ožujka 44 p.n.e.), rimski vojskovođa, političar i pisac.

    Cezar je potjecao iz ugledne patricijske porodice Julijevaca. U doba cara Oktavijana, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski car, u epu Eneida Publije Vergilije Maron veliča Julijevce povezujući ih s legendarnim trojanskim junakom Enejom. Julijevci su bili poznati po kršnosti i visini rasta, a Cezar je jedini bio kržljav i slabašan, iako ga to nije spriječilo da marljivo trenira tjelesne karakteristike te da postane "krv krvi svoje".

    Cezaru je pruženo vrhunsko onodobno obrazovanje s neizbježnim putovanjem u Grčku gdje je učio govorništvo. Bio je nećak političara Gaja Marija. Gaj Marije je od 88 p.n.e. započeo građanski rat sa Lucijem Kornelijem Sulom. Marije je umro 86 p.n.e.. 84 p.n.e. Cezar se oženio sa Kornelijom, također plemkinjom. Kada je Sula 82 p.n.e. postao apsolutni diktator naredio je Cezaru da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća zbog rizika proskripcije. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar je prijavio u Rimsku vojsku i otišao u Malu Aziju. Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti, 78 p.n.e..

    Po povratku u Rim Cezar počinje raditi kao advokat. Na toj funkciji istaknuo se kao žestok kritičar i protivnik korupcije kod političara. Cezar je putovao na otok Rodos kako bi usavršio retoriku kod slavnog govornika Apolonija Moloa. Na putu su ga zarobili gusari. Kada su namjeravali zatražiti otkupninu od 20 talenata, Cezar im se nasmijao i rekao da očito ne znaju koga su oteli. Na njegov nagovor ovi su zatražili i dobili 50 talenata za Cezarovo puštanje. Čim je pušten Cezar je organizirao potjeru na moru, zarobio gusare koji su ga oteli i osudio ih na smrt razapinjanjem na križu.
    Poruku je izmenio Necromancer, 27.01.2015 u 13:42
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  2. #2

    Gaj Julije Cezar

    69 p.n.e. umrla je Cezarova prva žena Kornelija. Umrla je tijekom porađaja. Iste godine je umrla i Julija, Cezarova teta. Cezarovi protivnici su ga kritizirali da je Julijin sprovod bio politički proračunljiv i da tu Cezar napada proskripcijske zakone iz Sulinog vremena i time skuplja političke bodove. Cezar je iste godine izabran za kvestora i odlazi u Španjolsku. Po povratku u Rim nastavlja se baviti pravom sve dok 65 p.n.e. ne postaje kurulski edil. Ta funkcija je uključivala reguliranje prometa, trgovine i ostalih svakodnevnih događaja u Rimu. Posebno je zanimljivo da je to uključivalo i organizaciju igara u Rimskom cirkusu. Proračun za zabavljanje najširih slojeva ljudi bio je ograničen. Cezar nije štedio na novcu i organizirao je dotad najspektakularniju zabavu za narod. Godina je završila tako da je Cezar bio slavan od naroda i poznat, ali je osobno bio prezadužen za ono vrijeme ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata.

    63 p.n.e. Cezar postaje pontifex maximus. Ta funkcija je obuhvaćala dobivanje nove kuće Domus Publica, bavljenje pitanjima koji se dotiču Rimske religije i, najvažnije za Cezara, rješavanje svih dugova.

    Iste godine Cezar je zajedno sa Markom Licinijem Krasom optužen pred senatom za urotu koju je pokrenuo rimski političar Lucije Sergije Katalina. Petorica Katalinih bliskih suradnika i prijatelja poslani su u smrt bez suđenja. Iako je konzul Marko Tulije Ciceron zatražio smrtnu kaznu za obojicu, Cezar i Kras su oslobođeni.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  3. #3

    Gaj Julije Cezar

    Cezar je 62 p.n.e. izabran za pretora. Iste se godine razveo od svoje druge žene Pompeje. 61 p.n.e. Cezar odlazi kao propretor u Španjolsku gdje je vojnim osvajanjima stekao znatno bogatstvo. 60 p.n.e. vraća se u Rim i podmiruje sve svoje dugove. 59 p.n.e. godine Cezar je zajedno s Pompejom i Krasom sklopio prvi trijumvirat. Cilj ovog sporazuma je bio preuzimanje vlasti u Rimskoj republici iz ruku senata. Pompej je bio najčuveniji rimski general a Kras vjerojatno najbogatiji Rimljanin. Cezar je imao brojne političke veze, pa je ova podjela vlasti bila korisna za sve. Da bi zapečatili savez Pompej je oženio Juliju, Cezarovu jedinu kćer. Iako je ovo bio bez sumnje politički brak, ljubav između Julije i Pompeja je bila obostrana.

    Trijumviri su podijelili vlast na način da je Cezar dobio za upravu Galiju. 58 p.n.e. Cezar je započeo Galski rat, koji je trajao do 51 p.n.e.. Rezultat rata je bila potpuna pobjeda Rimljana i pokoravanje srednje Europe. 55 p.n.e. Pompej i Kras su izabrani ponovo za konzule a Cezar za prokonzula na rok od još pet godina. 54 p.n.e. Cezarova kćer Julija je umrla tijekom porođaja. Kras je poginuo u ratu sa Partima u bitci kod Carrhae, 53 p.n.e.. Nakon Krasove smrti Pompej i Cezar se počinju međusobno udaljavati u stajalištima, što konačno dovodi i do građanskog rata između njih.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  4. #4

    Odgovor: Gaj Julije Cezar

    Cezar je poticao iz ugledne patricijske porodice Julijevaca. U doba cara Oktavijana, koji je naslijedio Cezara i postao prvi rimski car, u epu Eneida [Publije Vergilije Maron] veliča Julijevce povezujući ih sa legendarnim trojanskim junakom Enejom.

    Kao mladić Cezar je imao vrhunsko obrazovanje pa je naučio i nekoliko stranih jezika npr. hebrejski i galski jezik.Bio je nećak političara Gaja Marija. Gaj Marije je od 88 p.n.e. započeo građanski rat sa Lucijem Kornelijem Sulom. Marije je umro 86 p.n.e..84 p.n.e. Cezar se oženio sa Kornelijom ,takođe plemkinjom. Kada je Sula 82 p.n.e. postao apsolutni diktator naredio je Cezaru da se razvede. Ovaj je to odbio i otišao iz Rima. Cezarovi prijatelji su ga savjetovali da se ne vraća zbog rizika proskripcije. Jedino činjenica da je imao veze na visokim položajima spasila ga je od gotovo sigurne smrti. Cezar se prijavio u Rimsku vojsku i otišao u Malu Aziju. Iako mu je Sula formalno oprostio i pomilovao ga Cezar se nije vraćao u Rim do Suline smrti, 78 p.n.e..
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  5. #5

    Odgovor: Gaj Julije Cezar

    Građanski rat


    Mnogi senatori su pobjegli iz Rima jer nisu znali da Cezar ima svega jednu legiju sa sobom. Pompej je imao mnogo veću vojsku i Cezar mu je nudio pregovore i mogućnost da obnove savezništvo. Pompej je odbio. Prekretnicu u građanskom ratu donosi bitka kod Farsala, 48 p.n.e.. Cezar je tu pobijedio dvostruko veću vojsku od Pompeja. Pompej je pobegao u Egipat, a Cezar krenuo u potjeru za njim.

    U Egiptu Cezar je pobijedio Ptolemeja XIII. u bici kod Nila i prepustio upravu Egipta Kleopatri VII.. Zatim je pobijedio i pontskog kralja Farnaka II. u bici kod Zele, 47 p.n.e.. Nakon te bitke poslao je senatu čuvenu poruku Veni, vidi, vici! ( Dođoh, vidjeh, pobijedih ). U međuvremenu Pompej je ubijen u Egiptu. Cezar je pobijedio protivnike i u bici kod Thapsusa, 46 p.n.e. i Gnej Pompeja, sina Pompeja Velikog, u bici kod Munde, 45 p.n.e..

    46 p.n.e. Cezar je po treći put postao konzul zajedno sa Markom Emilijem Lepidom, a 46 p.n.e. postaje jedini konzul. Nakon ovoga Cezar postaje apsolutni diktator i sva vlast u Rimskom imperiju je u njegovim rukama. 44 p.n.e. Cezar postaje konzul po peti put, ovaj put zajedno sa Markom Antonijem.

  6. #6

    Odgovor: Gaj Julije Cezar

    Atentat

    Cezara je ubila grupa senatora u atentatu prilikom ulaska u senat, 15. marta 44 p.n.e..
    Uboden je noževima 23 puta. Na čelu zavjere nalazili su se Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije.
    Prema tradiciji Cezarove posljednje riječi upućene Brutu su bile ( nekoliko verzija ):

    Kai su, teknon? ( grčki, I ti, sine? )
    Tu quoque, Brute, fili mi! ( latinski, Zar i ti, Brute, sine moj! )
    te prema William Shakespeare

    Et tu, Brute? ( latinski, I ti, Brute? )
    Nakon Cezarovog ubistva stvoren je drugi trijumvirat između Marka Antonija, Oktavijana i Marka Emilija Lepida. Kada su se trijumviri obračunali sa Cezarovim ubicama ( svi su ili ubijeni ili počinili samoubistvo ) izbio je novi građanski rat između Oktavijana sa jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII. sa druge strane. Pobedom u pomorskoj bici kod Akcija, 31 p.n.e., Oktavijan je ostao samovladar a od 27 p.n.e. i službeno prvi rimski car.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  7. #7

    Odgovor: Gaj Julije Cezar

    Književna dela

    Glavno Cezarovo delo jesu istoriografski Zapisi o galskom ratu (Commentarii de bello Gallĭco, u 7 knjiga), pisani verovatno već tokom njegovih galskih pohoda, ali doterani, dovršeni i objavljeni oko 52. god. st. e. Delo je zapravo izraziti primer memoarske književnosti i opisuje Cezarove pohode u Galiji, Germaniji i Britaniji. Naizgled objektivistički opisujući političke prilike, dramatične ratne događaje i etnografsko-geografske činjenice, Zapisi zapravo imaju političku tendenciju: njima Cezar teži da pokaže, prvo, da su njegove ratne operacije preduzete iz opravdanih razloga i da nisu predstavljale besmislene akte nasilja, kako su mu prebacivali protivnici, i drugo, da rimskoj publici skrene pažnju na svoje ratne uspehe. Težnja da se događaji opisani u Zapisima predstave objektivnim stilom ogleda se i u tome što Cezar o sebi uvek govori u trećem licu. Jezički stil je jasan i proziran, sintaksa jednostavna i kratka ali privlačna (pura et illustris brevĭtas, kaže Ciceron), leksika sasvim u skladu s Cezarovim purističkim stavovima, pa se Zapisi ubrajaju među vrhunska ostvarenja rimske proze. I pored tendencioznosti ovog dela i izvesnih protivrečnosti u njemu, ono predstavlja izvanredan istorijski izvor. Osmu knjigu Zapisa nije napisao Cezar već njegov oficir Aul Hircije (Aulus Hirtius).

    Zapisi o građanskom ratu (Commentarii de bello civīli, u 3 knjige) zapravo su nastavak prethodnog dela. I ovaj je spis tendenciozan, i ima za cilj da odbrani Cezara i s njega skine krivicu za izbijanje građanskog rata. Delo je objavljeno posthumno, stilski i uopšte književno zaostaje za prethodnim, te ostavlja utisak nedovršenosti.

    Cezar se bavio i gramatičkim pitanjima te napisao tri, danas izgubljene, knjige O analogiji (De analogia). Ništa nam se nije sačuvalo ni od Cezarovih pesničkih dela, među kojima je bila tragedija Edip i neke druge pesme. Cezar je za sobom ostavio bogatu prepisku, od koje je posthumno priređeno nekoliko zbirki. Neka su pisma bila napisana šifrovano. Ni od te korespondencije ništa nije sačuvano. Nisu nam se očuvali niti njegovi govori, o kojima Ciceron izriče najveće pohvale.

    Cezar je osnovao i prve novine, koje antički pisci različito nazivaju: acta diurna, acta publĭca, commentarii diurni itd. Sadržina im je bila zvanična i opšta: vesti o aktivnostima Cezara i njegovog neposrednog okruženja, naredbe, senatske sednice, znamenja od opšte važnosti, razne druge novosti, a takođe i privatna: rođenja, venčanja, smrti itd.

    Zbornik Cezarovih spisa (Corpus Caesariānum) sadrži još tri (sačuvane) monografije, pisane po uzoru na Zapise, ali njihov autor nije Cezar. Aleksandrijski rat (Bellum Alexandrīnum) možda je takođe napisao Aul Hircije. Afrčki rat (Bellum Afrĭcum) i Hispanski rat (Bellum Hispaniense) dela su nekih nepoznatih Cezarovih oficira. Obe monografije su daleko slabije od Cezarovih zapisa, ali su interesantne zbog brojnih primera tzv. vojničkog jezika (sermo castrensis).



  8. #8

    Odgovor: Gaj Julije Cezar

    Gledao sam jedan dokumentrni film koji je snimala Italijanska televizija.A Inspektor je bio neki strucnjak koji imao zadatak da pokusa da razresi ovo pitanje da li je Cezar ubijen,zasto je ubijen,ko ga je ubio.A najbolji deo je kada se ustanovilo potencijalno da je on znao da ce ga ubiti....Sve u svemu dobar dokumentarac je bio cinimi se da je na Kosavi bilo.

  9. #9

    Odgovor: Gaj Julije Cezar

    Mislim da vredi pomenuti da je Gaj Julije Cezar napisao i politički spis Anticato a naročito bih naglasio njegovo interesovanje za astronomiju.
    Napisao je delo O zvezdama (De astris) . Time je stekao znatne zasluge jer je uz pomoć Cozigena izvršio reformu kalendara. Naime, rimski kalendar je imao 10 meseci i vremenom je postalo jako komplikovano računati vreme po njemu jer su neki datumi padali u pogrešna godišnja doba. Po meni...njemu dugujemo dva nova meseca (Jul i Avgust pošto je Avgust bio njegov rođak). Tako je stvoren Gregorijanski kalendar koji je , ponegde, još uvek u upotrebi (crkveni kalendar pravoslavne crkve na pr.) a bio jedini sve do 16-17 veka.
    Neke izreke su vezane za njega i dan -danas se često upotrebljavaju:
    - Veni, vidi, vici (Dođoh, videh, pobedih).
    - Alea iacta est (Kocka je bačena),
    - Et tu, mi fili, Brute (Zar i ti, sine Brute)
    dok o njegovoj ambicioznosti svedoči i njegova izjava da bi "voleo u selu biti prvi, nego u Rimu drugi".
    Što se tiče njegovih vojničkih veština, postoje podaci da je bio jako vešt (i kao konjanik i kao pešak) samo je UVEK bio gologlav.
    Zanimljivo je da se najviše radovao tituli da može uvek nositi lovorov venac .
    Lav je možda kralj životinja ali nikada vuka nećeš videti da igra u cirkusu .

Slične teme

  1. To mozze samo Cezar
    Autor HLEBmaster u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 19
    Poslednja poruka: 30.07.2009, 21:17

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •