Darwin od danas i na vashem forumu - Strana 2
Strana 2 od 4 PrvaPrva 1234 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 59
  1. #16

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Antidarvinističko ludilo u Americi

    Judeo-hrišćanski fundamentalizam
    Nesumnjivo da mi danas živimo u svetu u kome vojno, politički i ideološki dominira Amerika. Pre svega zato što Amerika poseduje najveću i tehnološki najopremljeniju vojnu silu. Zatim zato što spada među ekonomski najrazvijenije zemlje u svetu. I konačno zato što su savremeni Amerikanci, bar kada su u svojoj rođenoj kući, istorijski osvedočeni zagovornici demokratije i zastupnici ideja individualnih sloboda i prava. Međutim, pitanje je da li američko društvo baš u svemu, a imajući u vidu pre svega nauku, poseduje kvalitete koji ga kvalifikuju da može igrati ulogu avangarde modernog sveta? Što se nauke tiče, lično smatram da ne može, a evo zašto.

    Nesumnjivo je da Darvinova teorija evolucije predstavlja jedno od za čitavo čovečanstvo najznačajnijih naučnih otkrića, ako ne i najznačajnije. Najznačajnije zato što je to otkriće odigralo ulogu kritične prekretnice koja je nauke o životu i živim bićima uključujući i čoveka, podelila na one religijskim predrasudama osakaćene i zaslepljene, primitivne i reakcionarne, pre-darvinovske, i na one moderne, od religijskih zabluda očišćene, prosvećene i napredne, posle-darvinovske. Stoga i nije čudo što je Darvinova teorija od samog početka izazivala bes popova i bila od svih crkava osporavana, napadana, ismejavana i proganjana kao navodno satanska i bezbožnička. Danas međutim svim obrazovanim ljudima je jasno da bez Darvinovog učenja, pre svega zbog toga što je podstaklo stvarno naučni način sagledavanja sveta u kome živimo, ne bi bilo onih spektakularnih dostignuća u modernoj biologiji, genetici, molekularnoj biologiji, i u molekularnoj medicini, čiji smo gotovo svakodnevno svedoci. Stoga danas u svakoj modernoj evropskoj demokratskoj zemlji građani mogu bez ikakvog stida, straha od božanske kazne ili kompromisa da upoznaju i prihvate Darvinovo učenje i sve njegove konsekvence za nauke o životu. I deca u osnovnim školama ovih naprednih zemalja najčešće o njima uče.
    Za razliku od toga, međutim, u današnjoj Americi za upoznavanje, prihvatanje i zastupanje ideja darvinizma potrebna je poprilična lična hrabrost, što je za vreme u kome živimo krajnje paradoksalno.

    Lična hrabrost je potrebna pre svega zato što se u savremenoj Americi u poslednje vreme silovito, kao nekakav cunami, širi talas agresivnog antinaučnog judeo-hrišćanskog fundamentalizma. To je dovelo do toga da samo jedan od četiri Amerikanca danas veruje da su život i raznovrsna živa bića na našoj planeti nastali evolucijom i prirodnom selekcijom. Drugim rečima, ogromna većina - oko 225 miliona - Amerikanaca danas ne prihvata istinu koju je Darvin otkrio još pre 150 godina. Štaviše, samo malo manje od polovine od 300 miliona Amerikanaca veruju da je Bog stvorio sva živa bića i da su ona kad ih je stvorio izgledala isto kao što i danas izgledaju. A stvarao ih je, takođe veruju oni, u toku šest radnih dana dok se u nedelju odmarao od silna posla. Jer tako doslovno piše za večna vremena u Mojsijevoj Knjizi Postanja. Naravno da je to teško shvatiti, ali činjenica je da milioni Amerikanaca takođe veruju da je naša planeta stara jedva nekoliko hiljada godina, negde između najviše četiri i šest hiljada godina!

    S druge strane, na stotine školskih odbora i čak zvaničnih prosvetnih institucija širom Amerike, pokrenuli su hajku na Darvina razašiljanjem antidarvinističkih poternica u kojima se veoma često lukavo podmeće pseudonaučni koncept tzv. "inteligentnog plana". Shodno tom konceptu, kompleksnost života na našoj planeti može se objasniti samo na osnovu postojanja nekakvog "vrhunskog bića" koje "kreira" živa bića na osnovu nekakvog "inteligentnog plana". Naravno da ovaj koncept nema nikakvu naučnu vrednost, ali će o tome, bar što se Amerike tiče, ipak zvanično odlučivati sud početkom naredne godine u Pensilvaniji.

    Koncept "inteligentnog plana" pojavio se pre otprilike 15 godina i od tada predstavlja strategiju izbora za nove generacije tradicionalnih biblijskih propovednika širom Amerike. Koncept začuđujuće lako i široko prihvaćaju po pravilu manjkavo obrazovani Amerikanci, a takođe je prodro i u mnoge sfere američkog javnog života. Svesrdno ga je lično podržao i blagoslovio čak i sam Džordž Buš tokom svoje izborne kampanje za predsednika Amerike 1999. godine. U jednom intervjuu između ostalog tada je Buš svojim glasačima poručio: "Verujem da je Bog stvorio svet. I mislim da ćemo sve više i više pronalaziti kako se to stvarno dogodilo".

    Opasno ludilo judeo-hrišćanskog fundamentalizma u današnjoj Americi ogleda se i u velikom broju i velikoj raznovrsnosti religioznih knjiga izloženih na policama gotovo svih velikih knjižara. U njima se po pravilu može naći na desetine metara različitih izdanja Biblija i Judaika, i na desetine kilograma debelih tomova knjiga o mormonima. Međutim, posebno su za zdrav razum opasne brojne knjige religiozne pseudonauke, počev od kosmologije i atomske fizike do biologije i psihologije u kojima se navodno dokazuje "kolaps darvinizma i pobeda kreacionista", a da mnogobrojne knjige religiozne naučne fantastike sa anđelima koji rukuju atomskim oružjem, i ne pominjemo.

    S obzirom na to da je počev od Drugog svetskog rata do danas, američka nauka bujala i da je postigla zadivljujuće rezultate nagrađene mnogobrojnim Nobelovim nagradama, dosta je teško razumeti i objasniti otkud ovo kolektivno antinaučno ludilo. Jedan od uzroka je svakako manjkavo opšte obrazovanje koje Amerikanci, dobrim delom i zbog neposrednog i značajnog mešanja raznih crkava u vaspitanje mladih, dobijaju. Drugi uzrok može biti uverenje mnogih Amerikanaca da im je država posebnih kvaliteta i da se po tome razlikuje od svih ostalih država u svetu, što uzimaju kao potvrdu svoje božanske misije da retoričku duhovnost stave ispred objektivne nauke. I konačno, sadašnje antidarvinističko ludilo u Americi može predstavljati neku vrstu bežanja od realnosti, nekakav revolt protiv sopstvene nemoći da se uhvate u koštac s mnogobrojnim problemima s kojima se susrećemo u modernom svetu. Međutim, bez obzira na uzroke, antinaučno ludilo koje u Americi trenutno dominira diskvalifikuje zasad američko društvo da odigra ulogu avangarde u nauci u modernom svetu.

    Miroslav Mirko Simić

    Autor je imunolog, profesor BU i član SANU, živi u Velikoj Britaniji

    http://danas.co.yu/20051217/vikend4.html#2

  2. #17

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Piše: Aleksej Tarasjev

    Da li se
    treba
    stideti
    Darvina?

    Očekivani epilog je već tu. Posle burne reakcije ogromnog dela javnosti povodom odluke sada već bivše republičke ministarke za prosvetu i sport da se teorija evolucije izbaci iz plana i programa biologije u osnovnoj školi, Darvinov "Postanak vrsta" ponovo ima mesto koje mu pripada. Proterivanjem jedne od najsuverenijih naučnih teorija kroz čitavu istoriju nauke, nove generacije mladih ostale bi uskraćene za delo koje leži u samom temelju savremene evolucione biologije i čitavu biologiju čini teorijski dobro zasnovanom naukom. Zato u ovom broju donosimo tekst dr Alekseja Tarasjeva, naučnog saradnika na Odeljenju za evolucionu biologiju Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković" u Beogradu i autora knjige "Biologija i kreacionizam", o značaju Darvinovog dela iz ugla savremene biološke nauke

    U istoriji nauke malo je istraživača koji su, poput Čarlsa Darvina , svojim doprinosom potpuno izmenili čitavu naučnu oblast i čije delo ne prestaje da izaziva pažnju javnosti. Sve do pojave Darvina i njegove teorije, biologija je bila tek više ili manje razvijeni prirodopis. Važeća biološka teorija bio je kreacionizam (posebni nastanak i nepromenljivost vrsta) koju su zastupali vodeći naučnici onog vremena (Kivije, Agasi i drugi). Osnovni razlog za prihvatanje kreacionizma u tom periodu bio je takozvani argument na osnovu dizajna po kome prilagođenosti živih bića na sredinu koja ih okružuje i postojanje svrhovitosti, usmerenosti ka cilju u njihovoj građi i ponašanju (tj. postojanje teleologije) ukazuju na tvorca (dizajnera). Takođe se smatralo da bilo kakve promene u tim dobro organizovanim živim sistemima mogu biti samo štetne po njih.

    I pre 1858. godine, kada su saopštenja Darvina i Volasa pročitana na sastanku Lineovskog društva u Londonu, bilo je prirodnjaka koji su zagovarali promenljivost vrsta i mogućnost transformacije jedne vrste u drugu. Te evolucione teorije nisu međutim ponudile adekvatan mehanizam za objašnjenje prilagođenosti i svrhovitosti i uglavnom su se zasnivale na shvatanju da svi "niži" oblici stalno evoluiraju u "više". Tek je u pome-nutim saopštenjima i u Darvinovom "Postanku vrsta" formulisana teorija evolucije putem prirodne selekcije koja objašnjava prila-gođenost organizama kao i postojanje svrsishodnosti u živom svetu. Darvin je, međutim, istovremeno odbacio i tipološki pristup u biologiji uvođenjem populacionog pristupa u kome međuindividualna varijabilnost predstavlja osnovnu realnost dok je tip (centralna tendencija) samo statistička apstrakcija. Prelaskom na populacioni način mišljenja, što mnogi biolozi smatraju najvažnijim Darvinovim doprinosom, bila je uklonjena teorijska prepreka za postepene promene jedne vrste u drugu. Darvinov istraživački program pokazao je drastično veću plodotvornost u odnosu na stari.

    Postoji čitav niz fenomena koji se odlično uklapaju u koncept evolucije putem prirodne selekcije, a koji su neočekivani i neobjašnjivi sa pozicija starog pristupa. To su, na primer, nesavršene adaptacije ("loš dizajn"), specifičnosti biogeografskog rasporeda vrsta (objašnjive evolucionom i geološkom istorijom), sličnosti u morfološkoj građi, razvojnim stupnjevima i biohemijskim odlikama pojedinih taksona kao i postojanje prelaznih fosilnih oblika (što se može objasniti zajedničkim poreklom), postojanje velike genetičke varijabilnosti u okviru populacija i mnogi drugi.

    Zahvaljujući Darvinu biologija je postala i teorijski zasnovana, koherentna nauka, koja je sa statičkog modela živog sveta prešla na analizu njegove dinamike i razvoja.

    Prve polemike

    Takva revolucija u biologiji nije naravno mogla proći bez reakcije kako naučne tako i šire javnosti. Već iz perioda neposredno nakon objavljivanja "Porekla vrsta" imamo dosta informacija o polemikama između zastupnika Darvinove teorije i predstavnika Anglikanske crkve. Međutim, ono što se manje zna jeste da su u to vreme profesori na Oksfordu i Kembridžu bili zaređeni sveštenici Anglikanske crkve - pa je i sva podrška koja je Darvinu stizala od kolega sa tih institucija bila takođe podrška dela krila Anglikanske crkve. Stoga je sve te polemike, umesto kao sukob nauke i religije, logičnije posmatrati kao normalnu naučnu polemiku koju svaka nova teorija izaziva sa jedne strane, ali i kao polemiku u okviru Anglikanske crkve o značaju te teorije i njenim eventualnim efektima na crkveno učenje sa druge strane. Polemike su okončane u, za jednu novu teoriju, relativno kratkom roku i od tada za biologe kao i za većinu teologa raznih konfesija evolucija kao činjenica ne predstavlja problem.

    Da pomenem kao primer "Bogoslovski rečnik" koji je objavljen početkom XX veka u Rusiji i u kome postoji odrednica "darvinizam" koja veoma pohvalno govori o Čarlsu Darvinu i ogromnom naučnom značaju njegovog dela. Poznati su i pozitivni stavovi Katoličke crkve prema evoluciji koje je i eksplicitno izrekao papa Jovan Pavle II obraćajući se 1996. godine Pontifikalnoj akademiji nauka. Zapravo, možemo reći da u okviru najvećih konfesija napadi na evoluciju dolaze kao posledica pojedinačnih stavova njihovih pripadnika i nigde ne predstavljaju zvaničan stav.

  3. #18

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Prihvatanje postepenih promena kroz prirodnu selekciju kao naučnog modela

    Šta se u nauci dešavalo sa Darvinovom teo-rijom? U vreme kada je ju je Darvin formulisao nisu bile poznate osnove nasleđivanja i međuindividualne varijabilnosti osobina. Mendelovi zakoni, koji su formulisani šest godina nakon objavljivanja "Porekla vrsta", nisu bili šire poznati ni prihvaćeni od strane drugih naučnika sve do 1900. godine. Na integraciju između evolucione teorije i nove nauke - genetike, čekalo se još par decenija. Te godine bile su obeležene neslaganjima između naučnika koji su se bavili proučava-njem kvantitativne varijabilnosti (tzv. "biometričara") i koji su prihvatali Darvinov model postepenih promena pod dejstvom prirodne selekcije i naučnika koji su se bavili kvalitativnim, diskretnim osobinama - tzv. "mendelista", među kojima je bilo onih koji nisu prihvatali postepenost evolucionih promena. Tek pojavom tzv. sintetičke teorije evolucije, u čijem oblikovanju je učestvovao niz istaknutih naučnika (Ronald Fišer, Džon Holdejn, Sjujel Rajt, Teodosijus Dobžanski i drugi), u biološkoj nauci su konačno odbače-ne druge teorije koje su, na primer, zagovarale ortogenetičku evoluciju (teorije da je evolucija usmerena i progresivna koje su bile popularne među paleontolozima), mutacionističku teoriju (shvatanje da se evolucija ne odvija gradualno nego u skokovima, što su zagova-rali neki od mendelista) ili neolamarkizam. Tokom druge polovine XX veka došlo je i do uključivanja koncepata iz ekologije i nove naučne oblasti - molekularne biologije u evolucionu teoriju, dok sadašnji razvoj prvenstveno odlikuje uključivanje složenih fenomena individualnog razvića u evoluciono-biološke modele.

    Da li se savremeni biolozi slažu ili ne po pitanju Darvina i evolucije? Pre svega, u savremenoj biologiji termin "evolucija" može označavati same procese evolucionih prome-na (koji su činjenica), zatim teoriju evolucije koja proučava mehanizme tih promena i na kraju i filogeniju (tzv. "evolucionu istoriju"). Proces evolucionih promena nije u biologiji sporan još od XIX veka, a naučne polemike među biolozima koje se u okviru teorije evolucije vode o relativnom značaju i ulozi pojedinih mehanizama u procesu evolucije predstavljaju "normalno stanje" svake nauke. Tako je u drugoj polovini prošlog veka interesantan i nov istraživački problem u biologiji predstavljalo pitanje da li su za visok nivo unutarvrsne genetičke varijabilnosti u većoj meri odgovorni neki od oblika tzv. balansne selekcije ili je reč o efektima genetičke slučajnosti (tzv. genetičkog drifta) u situaciji u kojoj različite genetičke varijante imaju veoma sličnu uspešnost (adaptivnu vrednost). Odgovor na to pitanje može naravno biti različit u različitim konkretnim slučajevima. Jedno od pitanja koje je sada aktuelno u evolucionoj biologiji jeste i da li postojanje fenotipske plastičnosti (sposob-nosti genotipa da ima različit fenotip u različitim sredinama) usporava ili ubrzava evoluciju. Filogenija, s druge strane, rekonstruiše predačko-potomačke odnose između taksona kombinujući eksperimentalno utvrđene postavke teorije evolucije sa podacima o fosilinim ostacima, savremenim grupama i njihovom geografskom rasporedu. Tu takođe dolazi do polemika u svetlu novih otkrića, ali se one tiču validnosti određenog "scenarija" a ne evolucije kao procesa. Kao primer aktuelne polemike oko evolucione istorije naše vrste može se navesti dilema da li su sve savremene populacije Homo sapiens-a divergirle od afričkih populacija (što se često označava kao hipoteza "iz Afrike") ili su evoluirale iz populacija Homo erectus-a u različitim delovima sveta (tzv. multiregionalna hipoteza).

    Osporavanja Darvina i njegovog dela, koja se danas mogu sresti u javnosti, isključivo dolaze od strane savremenih kreacionista. Začeci tog kreacionizma nalaze se u Americi s kraja XIX veka, u krilu tzv. fundamentalističkog pokreta u američkom protestanitzmu koji je naziv dobio po seriji zbornika koji su nosili naziv "Osnove" (Fundamentals) i nema sa kreacio-nizmom kao predarvinovskom biološkom teorijom zapravo nikave veze. Glavni razlog ideološkog otpora teoriji evolucije bili su veliki problemi u njenom usaglašavanju sa bukvalnim shvatanjem teksta Postanja. Fundamentalisti nisu prihvatali simbolično tumačenje pojedinih biblijskih tekstova i verovali su u posebno stvaranje svih vrsta. Završetak Prvog svetskog rata doveo je do radikalizacije zahteva i akcija fundamenta-lističkog pokreta na jugu Amerike kada se u mnogim državama takozvanog Bilble Belt-a uvode antievolucioni zakoni. To je kulminiralo 1925. u gradiću Dejton u Tenesiju na čuvenom "Majmunskom" ili "Skoupsovom" procesu - prvom procesu na kome je jedan učitelj optužen i osuđen za predavanje evolucione teorije. Međutim, krajem pede-setih vrši se radikalna reforma američkog naučnog i obrazovnog sistema, a šezdesetih na sudovima padaju antievolucioni zakoni.

    U sasvim novom okruženju kreacionisti nisu mogli više računati na uspeh ukoliko se otvoreno suprotstave nauci i to sa pozivanjem na autoritet bukvalno shvaćenog biblijskog teksta. Stoga oni svoje stavove tek tada pokušavaju da proglase "alternativnim naučnim modelom". Ranih sedamdesetih pokušava se sa proturanjem teze o postojanju "dva modela: evolucionističkog i kreacioni-stičkog". Koncepcije savremenih kreacionista predstavljaju, za razliku od onih pre Darvina, ad hoc hipoteze koje imaju za cilj da religioznu dogmu, specifičnu za pojedine protestanske grupacije, prikažu kao validnu naučnu teoriju. Pokušaj da se takve funda-mentalističke doktrine uvedu u školski program propada prvo pred sudom u Arkanzasu (1982) a zatim i pred Vrhovnim sudom SAD (1987) na osnovu amandmana o odvojenosti države i religije. Nakon neuspeha na ovom planu, tokom devedesetih glavni pritisak američkih fundamentalista biva usmeren na školske odbore i nastavnike pri čemu sve više za označavanje svojih koncepcija koriste termin "inteligentni dizajn".

    Značaj Darvinove teorije

    Ogroman značaj Darvinovog dela se dakle danas osporava samo sa fundamentalističkih pozicija. Takve pozicije zauzimaju samo oni koji ne prihvataju da se u naučnom obja-šnjenju sveta oko sebe možemo pozivati samo na prirodne pojave i procese (metodološki naturalizam) što je u biologiji na pitanja prilagođenosti i svrsishodnosti živih orga-nizama prvi uspešno primenio upravo Darvin. O tome da je "Darvinova teorija odbačena" i da "mnogi biolozi odbacuju darvinizam" govore danas samo oni koji ne shvataju da se u nauci novi pravci dalje razvijaju i ne predstavljaju dogmu već dinamične naučne oblasti, pa nazivi koji uključuju imena istraživača imaju samo istorijski značaj. Darvinovo delo leži u samom temelju savremene evolucione biologije - oblasti koja nam ne samo daje odgovore na pitanja "zašto" (ili "kako je nešto nastalo") i čini celu biologiju teorijski dobro zasnovanom naukom, već bez koje ne bi bila moguća ni savremena medicina (npr. problem evolucije rezistentnosti na antibiotike kod bolničkih sojeva bakterija), savremena poljoprivreda (npr. problem evolucije rezistentnosti na herbicide i pesticide) i čitav niz drugih oblasti primenjene biologije.
    Zašto treba predavati (učiti) evoluciju

    U svesti kvalifikovanih naučnika ne postoji ni trunka sumnje u naučnu zasnovanost evolucije. Zbog toga u naučnim krugovima više nema rasprave na tu temu. Eventualne rasprave odnose se na detalje a ne na samu ideju. Odnos nauke prema evoluciji u Sjedinjenim Američkim Državama (pominjan u sredstvima informisanja, najčešće pogrešno) bio je više puta u centru pažnje. Uvek je presuda, kako naučne javnosti, tako i sudskih organa, bila u korist učenja evolucije u javnim školama. Videti detaljnije na Internet stranici publikaciju Američke akademije nauka nastalu u jednoj od poslednjih epizoda: http://books.nap.edu/html/evolution98

    Ukratko:

    1. Nauka se bavi sistematskim, kontrolisanim, kritičkim ispitivanjem prirode s ciljem da objasni ono što je već viđeno i predvidi ono što još nije. To podrazumeva da u prirodi postoje pravilnosti koje mogu da se dokuče sistematskim ispitivanjima. Evolucija je samo jedna od takvih pravilnosti.

    2. Najšire shvaćena, evolucija je ideja da kosmos ima istoriju, tj. da se odnosi u prirodi menjaju tokom vremena. Biološka evolucija je naučna teorija da sva živa bića imaju zajedničke pretke od kojih su se razvila (evoluirala) u raznim pravcima. Postoje brojne i saglasne činjenice u astronomiji, fizici, biohemiji, geologiji, biologiji i drugim naukama da je evolucija u prirodi univerzalna pojava. Dakle, evolucija je najopštiji naučni koncept.

    3. Kreacionizam je doktrina (u
    hrišćansku kulturu preneta doslovnim tumačenjem Biblije) da je Tvorac prirodu stvorio, u jednom momentu, u današnjem obliku. Objašnjenje prirodnih pojava zasnovano na mitovima, ličnim uverenjima, religiji, mistici, sujeverju ili autoritetu, može da bude lično korisno i socijalno prihvatljivo. Ono ne može da izdrži kritiku kojoj je podvrgnut i naučni pogled na svet, te ne može da se stavlja u istu ravan s naučnim objašnjenjem.

    4. Prosperitet nacije zavisi od sposobnosti njenih građana da razumeju i da koriste znanja o okolnom svetu. Otuda država ima obavezu da pruži priliku građanima da se upoznaju s najvažnijim dostignućima nauke među koje sigurno spada i evolucija. Sticanje znanja o okolnom svetu je najsigurniji način za očuvanje lične slobode i sreće. Zato svaki pojedinac treba tu priliku i da iskoristi.

    Slobodan Macura
    Profesor fizičke hemije i biohemije
    Dopisni član SANU

  4. #19

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Darvin 20. veka

    U četvrtak, 3. februara, preminuo je jedan od utemeljivača moderne teorije evolucije

    NOVO: Mejr je pomogao da se nova otkrića biologa i genetičara uklope u Darvinovu teoriju

    Raznolikost živog sveta je zapanjujuća. Ljudi su imenovali i opisali više od dva miliona životinjskih i biljnih vrsta, a još mnogo njih tek treba da se otkrije - prema nekim procenama, od 10 do 30 miliona vrsta. Nije samo broj impresivan, već i neverovatna raznolikost oblika, dimenzija i sposobnosti opstanka i u najsurovijim sredinama na našoj planeti: od bakterija prečnika hiljaditog dela milimetra, do moćnih kalifornijskih sekvoja, visokih do 100 metara i sa masom od više hiljada tona. Život je pronađen u vrelim izvorima sa temperaturama blizu 100 stepeni Celzijusa i na ledenim grebenima i u slanim jezercima Antartika na minus 23 stepena Celzijusa...

    Danas preovladava mišljenje da su gotovo beskonačne varijacije živih oblika plod procesa evolucije. Prvi evolucionistički koncepti naziru se još u spisima iz antičke Grčke. Tako saznajemo da je Anaksimander smatrao da se životinje mogu transformisati iz jedne vrste u drugu, dok je Empedokle špekulisao da bi životinje mogle da budu sastavljene iz različitih kombinacija iskonskih delova.

    Međutim, dalji razvoj misli o evoluciji u istoriji sprečila je sve uticajnija crkva. Neke nove ideje pojavile su se tek sredinom 16. veka, zahvaljujući, pre svega, razvoju naučnog načina gledanja na svet i uvođenja prakse eksperimentisanja. Jedinstvena teorija nije razvijena ni u 18. veku, poznatom kao doba prosvetljenja. Žorž-Luj Leklerk, jedan od najistaknutih prirodnjaka svog vremena, razmatrao je i, na kraju, odbacio mogućnost razvoja nekoliko vrsta od istog pretka.

    Lekar Erazmo Darvin, deda Čarlsa Darvina, razmatrao je evoluciju u svojoj knjizi "Zoonomija", ali njegov rad nije proizveo nikakav uticaj na razvoj novih teorija. Švedski botaničar Karl Line osmislio je hijerarhijski sistem klasifikacije biljaka i životinja (i danas u upotrebi) i ukazao na sklonost vrsta ka mutaciji. Tek početkom 19. veka, francuski prirodnjak Žan-Batist Lamark predstavio je prvu jasnu teoriju evolucije. Iako je teorija bila predmet ismejavanja i potpuno odbačena u 20. veku, znatno je doprinela postepenom prihvatanju biološke evolucije i podstakla je dalji razvoj.

    Karika koja nedostaje

    EVOLUCIJA: Danas preovladava mišljenje da su gotovo beskonačne varijacije živih oblika plod procesa evolucije

    Osnivač moderne teorije evolucije je Čarls Darvin. Prvi tiraž "Postanka vrsta" - Darvinovog najznačajnijeg dela i "knjige koja je šokirala svet " te 1859. godine, rasprodat je prvog dana, tako da se izdanje ponovilo već nakon mesec dana. Do 1872. godine Darvin je već objavio šest izdanja "Postanka vrsta". Uprkos početnom opiranju, u nekoliko narednih decenija većina biologa prihvatila je Darvinov osnovni argument: biljne i životinjske vrste se menjaju tokom vremena.

    Darvin je evoluciju opisao kao kontinualnu, postepenu promenu. Koncept prirodnog odabiranja podrazumeva da se nasledne varijacije između jedinki javljaju u prirodi i da se neke varijacije pokazuju kao prednost nad drugim u određenim uslovima, tako da omogućavaju organizmu da za sobom ostavi više potomstva. Darvin, međutim, nije uspeo da objasni kako ove varijacije uopšte nastaju, ili se prenose, na potomstvo i naredne generacije.

    Kariku koja nedostaje u Darvinovim argumentima obezbedila je 1866. godine Mendelova genetika. Gregor Mendel, češki kaluđer, oblikovao je, na osnovu zapažanja iz serije eksperimenata sa graškom u vrtu svog manastira, osnovne principe teorije nasleđa, koji su i danas aktuelni. Darvin, međutim, nije bio upoznat sa ovim otkrićima, jer su postala opšte poznata tek 1900. godine.

    Hugo de Vrijes predložio je novu teoriju evolucije, poznatu kao "mutacionizam", koja je odbacivala prirodno odabiranje, te su joj se žestoko suprotstavili prirodnjaci. Dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka, teoretičari Fišer i Haldejn iz Velike Britanije i Suel Rajt iz SAD, koristili su matematičke argumente da podrže prirodno odabiranje i doprinesu padu mutacionizma. Oni su istovremeno obezbedili teoretsku osnovu za integrisanje genetike i Darvinove teorije prirodnog odabiranja.
    Napokon, 1937.godine, Teodosijus Dobzanski objavio je "Genetiku i postanak vrsta", u kojoj je predstavljena teorija koja je pružila osnov za razumevanje procesa genetičke promene u populacijama - plod kombinovanja Darvinovog prirodnog odabiranja i Mendelove genetike. Daljem razvoju teorije doprineli su mnogi biolozi, a naročito zoolog - Ernst Mejr.

  5. #20

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Genetika i postanak vrsta

    PRETEČA: "Ni Darvin ne bi dobio Nobelovu nagradu"

    Mejr je rođen u Kemptenu, u Nemačkoj, 1904. godine. Godinu dana pre, braća Rajt ostvarila su prvi kontrolisani let sa jednom letelicom težom od vazduha, a godinu dana kasnije, Ajnštajn je objavio svoju teoriju relativnosti. Kao strastveni posmatrač ptica, Mejr je odlučio da postane zoolog. Doktorirao je u Berlinu 1926. godine.

    Na Međunarodnom kongresu zoologa u Budimpešti 1927. godine, Mejr upoznaje bankara lorda Voltera Rotsčajlda, koji je posedovao privatni muzej u Hertfordšajru u Engleskoj. Rotsčajld je pripremao najveću zbirku ptica na svetu i predložio je Mejru posao prirodnjaka na Novoj Gvineji. U periodu 1928-29, Mejr je preduzeo više putovanja u šest neistraženih planinskih lanaca Nove Gvineje.

    Godinu dana kasnije, predvodio je ekspediciju na Solomonska ostrva, koju je sponzorisao američki filantrop Heri Pajn Vitni. Ekspedicija je dala značajan doprinos biologiji i ispunila je salu Muzeja prirodne istorije u Njujorku. Ranih tridesetih godina prošlog veka, Mejr je proveo neko vreme kao kustos Rotsčajldove kolekcije u Engleskoj. Međutim, kad je bankar zapao u finansijsku krizu, 280.000 prepariranih ptica prodato je muzeju u Njujorku. Muzej je predstavljao Mejrovu bazu narednih 21 godinu.

    Mejr je otkrio 26 novih vrsta ptica i 410 podvrsta - više nego bilo koji drugi sistematičar. Mejrov rani rad bio je rukovođen idejama koje je Dobzanski predstavio u "Genetici i postanku vrsta". Zajedno sa Džulijanom Hakslijem i Džordžom Gejlordom Simpsonom pomogao je da se nova otkrića biologa i genetičara uklope u Darvinovu teoriju.

    Prvu samostalnu knjigu, objavljenu 1941. godine, Mejr je popratio predavanjima na američkim univerzitetima o procesu razvoja novih životinjskih vrsta kroz evoluciju. Predavanja su proširena u delo "Sistematika i postanak vrsta" iz 1942. godine, u kojem je izneo da se Darvinove ideje o prirodnom odabiranju mogu upotrebiti za objašnjavanje cele evolucije - ne samo promena biljaka i životinja tokom vremena, već i razloga iz kojih evoluiraju geni na molekularnom nivou.
    Od 1953. do 1975. godine, Mejr je predavao na Harvardu kao profesor zoologije i rukovodio univerzitetskim Muzejem komparativne zoologije u periodu od 1961. do 1970. godine. Tokom svoje neverovatno produktivne karijere, Mejr je napisao ili uredio 20 knjiga i objavio preko 600 članaka. Nakon zvaničnog penzionisanja 1975. godine, objavio je više od 200 članaka - više nego većina naučnika tokom cele karijere. Primio je brojne nagrade, između ostalih, Nacionalnu medalju za nauku, Balzanovu nagradu i Međunarodnu nagradu.

    Već vremešni Mejr jednom prilikom je prokomentarisao kako ni jednom istraživaču iz oblasti evolucijske biologije nije dodeljena Nobelova nagrada: "Ni Darvin je ne bi dobio".

    Umro je 3. februara 2005. godine, kao stogodišnjak.

    Oliver Terzić

  6. #21

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Naucnicima pošlo za rukom da reše jednu od najvecih misterija evolucije



    Fosil premostio jaz izmedju riba i kopnenih životinja




    Naucnicima je pošlo za rukom da pronadu jedan od najvažnijih fosila u
    istoriji: kariku koja nedostaje izmedu riba i suvozemnih životinja, koja
    pokazuje kako su ova bica napustila vodu i prešla na suvo pre 375 miliona
    godina. Paleontolozi smatraju da bi otkrice - životinja nalik na krokodila
    nazvana "tiktaallik roseae", opisana u poslednjem izdanju casopisa Nejcer,
    moglo da postane ikona evolucije u akciji - poput "arkaeopteriksa", cuvenog
    fosila koji je premostio jaz izmedu reptila i ptica. Kao takav on
    predstavlja težak udarac pristalicama inteligentnog dizajna, koji tvrde da
    mnoge karike koje nedostaju kad je rec o fosilnim nalazima svedoce o
    delovanju neke više sile.

    Ricacrd Dokins, evolucionisticki biolog, kaže: "Naša pojava na suvom jedan
    je od najznacajnih dogadaja u našoj evolucionoj istoriji, i "tiktaalik" je
    važna karika u toj prici".
    Rec "tiktaalik" znaci "velika riba plitkih voda" na Inuit jeziku Inuktikuka,
    što svedoci da se evolucija životina koje su živele u vodi do životinja koje
    žive na kopnui odvijala postepeno, od riba koje su prvobitno živele u
    plitkoj vodi.

    Životinja je živela u devonian eri koja je trajala 417 miliona godina do pre
    354 miliona godina, i imala je lobanju, vrat i rebra slicna ranim
    životinjama sa ekstremitetima (poznatima kao tetrapodos), kao i primitivniju
    celjust, peraja i krljušti srodne ribama Naucnici koji su otkrili fosilne
    ostatke kažu da je životinja bila mesožder sa oštrim zubima, glavom nalik
    krokodilskoj i telom dugim 2,75 metara. "Ovo otkrice je veoma važno iz više
    razloga, a jedan od njih je cinjenica da je fosil dobro ocuvan i
    kompletan!", kaže Dženifer Klark, paleontolog na Kembridž univerzitetu i
    autor prateceg clanka u Nejceru.

    Naucnici su pre toga bili u stanju da prate tranziciju od riba do životinja
    sa udovima jedino grubo, tokom miliona godina i to na osnovu anticipacije
    procesa koji se odvijao. Verovali su da je morala da postoji životinja koja
    je premostila jaz izmedu riba i "tetrapodsa" koji su živeli na kopnu, ali
    dosad nije bilo dokaza za to.

    "Tiktaalik zamagljuje granicu izmedu riba i životinja na kopnu i kad je rec
    o njegovoj anatomiji i nacinu života", objašnjava Nejl Šubin, biolog na
    Cikago univerzitetu, i voda ekspedicije koja je otkrila "tiktaalika".
    Pradavni fosil otkriven je na kanadskom Elsmere ostrvu, udaljenom oko 1.000
    kilomatara od Severnog pola. Naucnici Akademije za prirodne nauke u
    Filadelfiji, Cikago univerziteta i sa Harvarda predvodili su nekoliko
    ekspedicija na to negostoljubivo i ledom okovano ostrvo u potrazi za
    fosilom.

    Ovo otkricre je prvi potpun dokaz da je postojala životinja na rubu prelaska
    iz vode na suvo. "Otkrice je san koji je postao java", kaže Ted Discler. sa
    Akademije za prirodne nauke. "Znali smo da stenovito Elsmere ostrvo nudi
    pogled u pravo vreme i da je formirano u pravim vrstama okolina, da bi moglo
    da obezbedi potencijal za pronalazak fosila koji dokumentuju važnu
    evolucionu tranziciju".

    U vreme kad je "tiktaalik" živeo kanadski arkticki region je bio deo kopna
    koje se prostiralo do ekvatora. Poput Amazonskog bazena danas, imao je
    suptropsku klimu i životinje koje su živele u malim potocima. Skelet
    nagoveštava da je mogao da podržava telo pod delovanjem sile gravitacije.
    Fariš Džekins, evolucionisticki biolog na Hravard univerzitetu, kaže: Ovo
    predstavlja kriticnu ranu fazu u evoluciji životinja sa ekstremitetima,
    ukljucujuci i ljude - iako veoma drevni korak." "Tiktaalik" daje biolozima i
    novo razumevanje kako su se peraja pretvorila u udove. Peraje ove životinje
    sadrži kosti koje se mogu uporediti sa nadlakticom, dolakticom i primitivnim
    delovima šake životinja koje žive na kopnu."

    Naucnici su zakljucili na osnovu fosila da je prvi evolutivni prelazak iz
    mora na kopno verovatno podrazumevao ucenje kako da se udahne vazduh.
    "Tiktaalik" je izgubio citav niz kostiju koje kod riba pokrivaju region
    škrga i omogucavaju funkciju mehanizma škrga. Mehanizam za udisanje vazduha
    kod "tiktaalika" izgubio je kosti koje su ležale izmedu glave i ramena, što
    znaci da je dobio vrat, što mu je omogucavalo da lakše podiže glavu iz vode
    da bi udahnuo vazduh. Model fosila bice izložen u Muzeju nauke u Saut
    Kensingtonu u centralnom Londonu.

    S. D.

  7. #22

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Iako je tema starija od našeg nastanka (kakav god on bio), ubaciću i svoje mišljenje. Meni su i jedna i druga teorija potpuno neshvatljive. Koliko god mi je neverovatna tvrdnja da nas je Bog stvorio, toliko mi je neverovatna pretpostavka da smo nastali iz tamo neke, ne znam, ćelije, ili čega već.
    Nikad nisam voleo biologiju, pa možda i lupam gluposti, ali evo samo par stvari iz ove druge teorije, koje mene bune:
    - Zašto je ta evolucija stala? Ako smo nastali od majmuna zašto se i dalje majmuni ne "pretvaraju" u ljude?
    - Šta je starije: jaje ili kokoš? Ne mogu da zamislim neku kokošku koja se razmnožava deobom, dok nije počela da nosi jaja!
    - Od čega su nastali majmuni? Od krokodila, koji je uzgred nastao od pastrmke!
    - Koja god vrsta je naš prvi "predak", zamislite tu verovatnoću da u isto vreme nastaju i muška i ženska jedinka i da savršeno odgovaraju jedno drugome, da bi mogli da se razmnožavaju!
    - Ako je stvaranje života moguće samo u vodi, šta je nateralo ribu da izađe na kopno?
    - Šta je nateralo kornjaču da umesto peraja dobije krila i poleti? Čovek toliko želi da leti, pa mu nisu izrasla krila!
    - Sa obzirom na lance ishrane, zar nije logičnije da je sve nastalo odjednom...
    Evolucija je možda neko prilagođavanje sredini unutar jedne vrste (crnci, belci, azijati...), ali da iz jedne vrste evolucijom nastaje druga - nema šanse! Ne znam kako se sada uči biologija u školama, ali bi pravedno bilo da se evolucija uči samo kao teorija, a ne činjenica i time zaglupljuje neki klinac, koji bi možda jednog dana otkrio kako smo u stvari nastali!

  8. #23

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Kao racionalni pristalica darvinizma i hard core anti kreacionista, tvrdim da je Darwin bio u pravu! vrste na zemlji nastaju evolucijom uticajem okoline i borbom za opstanak.

    Ne iskljuchujem potpuno mogucnost nekog upliva na evoluciju i uticaja sa strane, ali odbijam bukvalno prihvatanje crkvenog uchenja.

    Takodje slazem se da je sam nachin nastanka zivot na zemlji misteriozan i diskutabilan.. Ali sve nakon toga je sasvim logicno i shodno logichnom sledu stvari..

    Deder da poprichamo
    Prvo, super tema

    Ja licno verujem u Boga jer, kako rece, Matthew McConaughey ne bih voleo da zivim u svetu u kome Bog ne postoji. Pak' tu se sve zavrsava , jer kako su nas u skoli ucili ne treba mesati babe i zabe ( nauku i crkvu ). Kako niko ne zna kako je zaista zacet zivot na planeti Zemlji ja sam podrzao jednu od mogucnosti za koju se predpostavlja da je istinita. Naime, verujem da su celije nosene Suncevim vetrom dosle negde iz svemira ( sa neke druge planete ) dospele na nasu planetu i tako zaceli zivot. Verujem da vecini ovo suludo zvuci, ali to je moje misljenje koje je meni logicno, u neku ruku

    Sto se tice crkve, kao sto rekoh verujem u Boga, ali ne verujem da nas je on i stvorio, iz prostog razloga sto bi to znacilo da smo sami u svemiru, a to se protivi svim mojim misljenjima.




    - Zašto je ta evolucija stala? Ako smo nastali od majmuna zašto se i dalje majmuni ne "pretvaraju" u ljude?
    - Šta je starije: jaje ili kokoš? Ne mogu da zamislim neku kokošku koja se razmnožava deobom, dok nije počela da nosi jaja!
    - Od čega su nastali majmuni? Od krokodila, koji je uzgred nastao od pastrmke!
    - Koja god vrsta je naš prvi "predak", zamislite tu verovatnoću da u isto vreme nastaju i muška i ženska jedinka i da savršeno odgovaraju jedno drugome, da bi mogli da se razmnožavaju!
    Ovo necu komentarisati, zato sto svako ima svoje misljenje o ovim stvarima


    Ako je stvaranje života moguće samo u vodi, šta je nateralo ribu da izađe na kopno?
    Sorry, ako gresim, al' meni je ova recenica potpuno pogresno formulisana. Stvaranje zivota je moguce svuda i to se svakodnevno desava. U vodi je nastao zivot. Zasto? Odgovor je veoma jednostavan: U vreme nastajanja Zemlje voda je prekrivala sve, nije bilo biljaka a samim tim ni foto-sinteze sto za sobom povlaci i nedostatak atmosfere. Sve sto bi izaslo na kopno bilo bi sprzeno. Tek kasnije kada su se pojavile biljke i oformile atmosferu, neki stanovnici mora su krenuli na kopno. U pocetku su organizmi bili toliko primitivni da nisu mogli ni da stoje uspravno od Zemljine teze, ali evolucijom su ti organizmi postajali sve slozeniji i slozeniji...

    Šta je nateralo kornjaču da umesto peraja dobije krila i poleti?


    Čovek toliko želi da leti, pa mu nisu izrasla krila!
    To je samo zelja. Covek je najsavrsenije zivo bice na ovoj planeti. On nema gde vise da se razvija a i majka priroda ga nije zamislila sa krilima. To sto smo najrazvijeni nam pored mnogih olaksica donosi i jedan ( mozda koban! ) nedostatak. To se najlakse moze uociti na primeru dinosaurusa. Oni su u svoje vreme bili najrazvijeniji i onda kad nas je pogodio meteor oni su izumrli jer se nisu mogli privici na nove uslove zivota. Ipak, druge, manje razvijene vrste, su opstale

    Hvala

  9. #24

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Citat vlado kaže:
    Sorry, ako gresim, al' meni je ova recenica potpuno pogresno formulisana. Stvaranje zivota je moguce svuda i to se svakodnevno desava. U vodi je nastao zivot. Zasto? Odgovor je veoma jednostavan: U vreme nastajanja Zemlje voda je prekrivala sve, nije bilo biljaka a samim tim ni foto-sinteze sto za sobom povlaci i nedostatak atmosfere. Sve sto bi izaslo na kopno bilo bi sprzeno. Tek kasnije kada su se pojavile biljke i oformile atmosferu, neki stanovnici mora su krenuli na kopno. U pocetku su organizmi bili toliko primitivni da nisu mogli ni da stoje uspravno od Zemljine teze, ali evolucijom su ti organizmi postajali sve slozeniji i slozeniji...
    OK, u vodi je "nastao" život, nije u tome poenta. Zašto su organizmi koji su nastali u vodi (znači prilagođeni toj sredini), umesto da plivaju, uživaju, jedu... počeli sami sebe da muče da udišu kiseonik iz vazduha, da se prže na suncu, da se bore protiv gravitacije??? Onda, kada su to nekako uspeli, ajde sada malo da poletimo, pa počinju transformacije ruku u krila!!! Zbog čega svo to mučenje? Na to sam mislio.

    Citat vlado kaže:
    Covek je najsavrsenije zivo bice na ovoj planeti. On nema gde vise da se razvija a i majka priroda ga nije zamislila sa krilima.
    Ovim si i ti potvrdio ovo što ja govorim, majka priroda ni ribu nije zamislila sa nogama! Svako živo biće je na neki način savršeno u svojoj sredini.

  10. #25

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Citat Bacvanin kaže:
    OK, u vodi je "nastao" život, nije u tome poenta. Zašto su organizmi koji su nastali u vodi (znači prilagođeni toj sredini), umesto da plivaju, uživaju, jedu... počeli sami sebe da muče da udišu kiseonik iz vazduha, da se prže na suncu, da se bore protiv gravitacije??? Onda, kada su to nekako uspeli, ajde sada malo da poletimo, pa počinju transformacije ruku u krila!!! Zbog čega svo to mučenje? Na to sam mislio.
    Nisu oni sebe mucili. To je jednostavno evolucija. Ni ja niti bilo ko za sada ne moze ka daze zasto je to tako. Al' jedno je sigurno, kada se zemljina kora ohladila otvorila se mogucnost da organizmi iz mora predju na kopno i onu se postepeno to i cinili. Postajali su sve slozeniji i slozeniji evolucijom

    majka priroda ni ribu nije zamislila sa nogama!
    Nisu to ribe, vec posebna vrsta organizama ( zaboravih kako se zovu )koja nije imala niti peraja, niti udove vec nesto izmedju. To je sto se tice zivotinja a prve biljke koje su krocile na kopno su neka vrsta algi

  11. #26

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Citat HLEBmaster kaže:
    Kao racionalni pristalica darvinizma i hard core anti kreacionista, tvrdim da je Darwin bio u pravu! vrste na zemlji nastaju evolucijom uticajem okoline i borbom za opstanak.
    Smatram da bi trebalo da se u tvom izlaganju umesto " Ja tvrdim " nadje
    " Ja verujem ", posto je za "Tvrdnju" potreban " Dokaz ". Darwin je izbacio
    " Teoriju " a ne Istinu o vrstama.
    Citat HLEBmaster kaže:
    Ne iskljuchujem potpuno mogucnost nekog upliva na evoluciju i uticaja sa strane, ali odbijam bukvalno prihvatanje crkvenog uchenja.
    Verovanje da je covek " Kreiran " od blata pre 6000 godina, nema dodirnih tacaka sa zdravim razumom, koji takodje odbacuje mogucnost verbalne
    komunikacije izmedju zene i zmije.
    Citat HLEBmaster kaže:
    Takodje slazem se da je sam nachin nastanka zivot na zemlji misteriozan i diskutabilan.. Ali sve nakon toga je sasvim logicno i shodno logichnom sledu stvari..
    Postoji odgovor na svako pitanje, posto su "Chuda" - Iluzije, stvari koje nisu smele da se dese, i naravno, nikad se nisu desila.
    Jedino ostaje pitanje, da li moramo sve da znamo, da bi opstali kao rasa ?
    Moj skromni odgovor je - Ne
    Ako ljudi zele da veruju, ili su ubedjeni da su nastali od majmuna, ne treba
    ih u tome sputavati, posto ne ugrozavaju zivot ni sebi, ni okolini.

    Jewpiter

  12. #27

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Prihvatam ono za tvrdnju i verovanje.

    I tachno nishta od toga nije neophodno da bi smo opstali kao rasa. Ali opet, zzelja za saznamnjm nas je vodila ka onom shto smo danas. Zzelja za saznanjem je i bit ljudske rase.. Manje vishe sve zivotinje poseduju radoznalost zar ne? Ona ima svoju ulogu u evoluciji inache se nebi tako rano javila. Prematome, naravno da ne treba sputavati ljude da veruju .. ali ih josh manje treba sputavati u otkrivanju i uchenju..

  13. #28

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Citat HLEBmaster kaže:
    I tachno nishta od toga nije neophodno da bi smo opstali kao rasa. Ali opet, zzelja za saznamnjm nas je vodila ka onom shto smo danas. Zzelja za saznanjem je i bit ljudske rase.. Manje vishe sve zivotinje poseduju radoznalost zar ne? Ona ima svoju ulogu u evoluciji inache se nebi tako rano javila. Prematome, naravno da ne treba sputavati ljude da veruju .. ali ih josh manje treba sputavati u otkrivanju i uchenju..
    Ka svemu sto se desilo, ukljucujuci i poziciju ljudske rase, dovela nas je sudbina.
    Zelja za posedovanjem Moci, saznanje je sekundarno.
    Pre pojave Nikole Tesle, koraci evolucije su bili ; dva napred, tri nazad.
    Manje vise zivotinje imaju instinkte, kao nagone, mi u tom " paketu " imamo i emocije, ciji je clan " radoznalost "
    Ne osecam te kad kazes da emocija ima ulogu u evoluciji, posto je emocija jednostavan impuls, Evolucija se odnosi na nivo Inteligencije.
    Covek je od samog nastanka verovao, mrzeo, voleo, bio radoznao.... kao
    sto to oseca i danas. A da li je pre sto godina mogao da sanja sredstva za komunikaciju, proizvodnju, transport..... kao sto ih ima danas ?
    Darwinova teorija da je Ljudska rasa evoluirala od bilo kog oblika zivotinje je neopevana zabluda, koju sebi mogu da priuste samo oni kojima se takva ideja svidja.

  14. #29

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Zzelja za posedovanjem moci? Moguce da je to zla sestra radoznalosti, ili pak njeno shizofrenichno drugo lice. Zelja za posedovanjem moci je samo modifikovana zelja za opstankom, osnovni instinkt. Nachin na koji se ona ispoljava je ono shto nas razlikuje od zivotinja.

    Ne, chovek nije od pochetka mrzeo voleo i tako to kao shto to chini danas. Kao shto ni svi ljudi nisu na istom nivou emotivne zrelosti. Kao shto ni ti nisi mrzeo voleo itd danas kao i kad si bio tek rodjeno dete. Razvoj emocija se kod pojedinca odvija zajedno sa psihofizichkim razvojem, a a generalno to se odnosi i na vrstu. I um nije paket koji se dobija kao sledovanje pa ti je to shto ti je. Razum je slozena pojava koju nije lako tachno definisati. To je sposobnost da se bude svestan sebe i svoje okoline, ishto je najvazznije uchi o njoj, te da se u skladu sa time deluje . Neki instinkti su nam manje vishe usadjeni kao i chula. Potencijal za posedovanje emocija i instikata nam je svima usadjen samim tim shto posedujemo um. Ali je njihov razvitak individualan, zavisan od uticaja sredine ..
    A svest je impuls, prozivod energije koja kruzi sivim celijama..Direktno vezana za hemiju u njima.. Odakle i zashto ona postoji mozemo prichati.. Ali je svest kakvu poseduje chovek, ono shto ga chini najuspeshnijom vrstom ( Necu da kazem najsavrshenijom, jer ..shta je savrshenost? Mogucnost da unishtish sam sebe sa shto manje tragova?) neshto shto se lepo i logichno uklapa u evoluciju kao shto pravi deo puzzle lezze u odgovarajucu prazninu..

    Nishta choveku nije dato tek tako, sve ima svoje zashto i kako .. a najvishe i najdoslednije odgovore nudi Darvinova teorija svakome koga to zanima, a ne kao shto ti kazzesh svakome kome se to svidja.

    5+5 je 10 zato shto je to najpribliznije realnosti i logici .. a ne zato shto se meni tako svidja..

    Nikola Tesla nema neke prelomne veze sa tim? Shta je on? Neka prekretnica u historiji koja je sve dovela u red i napravila svet ovakvim kakav je? Ne! On je samo jedna od vrlo bitnih karika u lancu moderne industrijsko tehnoloshke revolucije ..deo puzzle.. i to jedan sa zvezdicom na sebi..
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 16.09.2006 u 19:41

  15. #30

    Odgovor: Darwin od danas i na vashem forumu

    Tek sad sam video i ovaj posta pa evo naknadno da malo reagujem.

    Citat Bacvanin kaže:
    Iako je tema starija od našeg nastanka (kakav god on bio), ubaciću i svoje mišljenje. Meni su i jedna i druga teorija potpuno neshvatljive. Koliko god mi je neverovatna tvrdnja da nas je Bog stvorio, toliko mi je neverovatna pretpostavka da smo nastali iz tamo neke, ne znam, ćelije, ili čega već.
    Nikad nisam voleo biologiju, pa možda i lupam gluposti, ali evo samo par stvari iz ove druge teorije, koje mene bune:
    - Zašto je ta evolucija stala? Ako smo nastali od majmuna zašto se i dalje majmuni ne "pretvaraju" u ljude?
    ) ok, izvini iz mog ugla ovo je smeshno pitanje, ali reci cu ti. Evolucija traje miliardama godina. Ono shto si ti dozziveo je tek mozda njen njen milijarditi deo. To je kao kad bi pitao zashto zrno peska nije zgrada kad se vec od njega pravi malter. Ili zashto kuca ne postane oblakoder kad znamo da je u istoriji gradjevine kuca pretecha ovog drugog. Jednostavno ne ide to bukvalno tako.

    Citat Bacvanin kaže:
    - Šta je starije: jaje ili kokoš? Ne mogu da zamislim neku kokošku koja se razmnožava deobom, dok nije počela da nosi jaja!
    ) Chuveno besmisleno pitanje. Ajmo ovako. Ptice su nastale od gmizavaca. Gmizavci se legu iz jaja. Nishta nije nastalo ni iz chega preko noci, odjednom i u jednoj generaciji. Jednostavno su kokoshkini pretci bili manje kokoshke a vishe gmizavci nego shto je kokoshka sama. Nejasno? Zamisli evoluciju kokoske iz gmizavca kao prelaz iz plave boje u crvenu. Svaka naredna nijansa ima vishe crvene nego plava, dok na kraju ne dobijesh ono shto mozzesh nazvati chisto plavom zar ne? I ni u jednom momentu crvena nije bila = plava. Tako ni Kokoshka nije imala osobine jednochelijskih zzivotinja i ako potiche od njih. A i kad je imala, nije bila kokoshka.

    Citat Bacvanin kaže:
    - Od čega su nastali majmuni? Od krokodila, koji je uzgred nastao od pastrmke!
    )) Mozda kad bi gledali sve pravolinijski. Ne. Evoluciju svih vrsta gledaj kao stablo. Mozda bash kao porodichno stablo koje se grana. U jednom momentu postojao je tvoj chukun deda koji je stvorio tvog dedu i njegovog brata. Brat tvoga dede ima svog sina koji je tvoj stric. Tvoj deda ima svog sina koji je tvoj otac ( definitivno ) . Medjutim taj tvoj dalji stric i tvoj otac nisu isto. Tvoj stric ti nije otac. Vash zajednichki predak je onaj chukundeda. Tako i krokodil nije nash predak. samo imamo zajednichkog chukundedu.
    Samo nemoj da me shvatish pogreshno, ovde ne impliciram da imash krokodile u porodici. To je samo poredjenje jer je princip grananja potomaka slichan.

    Citat Bacvanin kaže:
    - Koja god vrsta je naš prvi "predak", zamislite tu verovatnoću da u isto vreme nastaju i muška i ženska jedinka i da savršeno odgovaraju jedno drugome, da bi mogli da se razmnožavaju!
    ) Ovde sam malo zastao jer se pominje verovatnoca. A chim mi ovde neko pomene verovatnocu moram ..d prostish do WC-a. Nema ljutish, krivi su neki pre tebe. Naime, u kom smislu je p opshte potrebno da mushka i zeenska jedinka savrsheno odgovaraju jedno drugom? U kom smislu je potrebno da oni nastanu u isto vreme? Ako cemo u shirem vremenskom periodu, i logichno je da sve jedinke iste vrste zzive u slichnim zzivotnim uslovima u istom momentu. Chim jedan deo vrste dodje u druge zzivotne uslove, dolazi do prilagodjavanja. Odnosno, u shirem vremenskom preiodu prezivljavaju one jedinke koje su dozivele tokom generacija one mutacije koje su im omogucile efikasnije prilagodjavanje uslovima sredine. Zachetnici jedne vrste lako mogu biti i u srodstvu. Isto tako, ne moramo biti savrsheno isti da bi smo imali potomstvo. Mozzesh imati dete i sa crnkinjoim zar ne? svi pripadamo istoj vrsti uprkos genetskim razlikama.

    Naknadna ispravka: Ovde sam napravio veliki previd, naime evolucija je vech bila zapochela pre nego shto je doshlo do seksualnog razmnozzavanja. Prva bicha koja se nisu razmnozavala spontanom deobom, vech uz izmenu genetskog materijala najverovatnije su bili hermafroditi, odnosno nisu postojale razlike izmedju polova. Znachi, kada su nastali prvi muzzjak i zzenka oni su vech bili iste vrste. U sushtini svi smo mi i mushkog i zzenskog pola dok nas hormoni pod uticajem DNK ne definishu kao jedno ili kao drugo...


    Medjutim kada sau genetske razlike dovoljno velike, da bi se radilo o razlichitim vrstama to je vec druga pricha. Konj i magarac su srodne vrste istog pretka. Medjutim, parenje izmedju konja i magaraca daje potomstvo koje je sterilno. Dok kod nekih vrsta ptica nije tako. Zashto su mule i mazge sterilne? E to je pravo pitanje.. Prochachkacemo. Na prvi pogled ispada da prethodna generacija ima povratnu informaciju o potomstvu, shto je nemoguce. Kao da je priroda time obezbedila da se ne razvijaju primerci koji bi istovremeno bili prilagodjeni na dva razlichita nachina zivota. Uprostimo. Potomak mene i komshinice ne mozze da bude zachetnik vrste jer ne ne moze da postoji neko ko ima predispozicije istovremeno za zzivot u jednom stanu koji ima odlike i mog i njenog stana. Au al mi je poredjenje. Al valjda nasluchujete apsurd.


    Citat Bacvanin kaže:
    - Ako je stvaranje života moguće samo u vodi, šta je nateralo ribu da izađe na kopno?
    Ribu? Nishta? Davno pre ribe izashla su neka druga sitnija stvorenja. Uzmimo rakove. Mnoge vrste kraba zive na suvom a vracaju se u vodu radi razmnozzavanja. Uzmimo vodozemce od kojih takodje zzive na suvom a razmnozzavaju se u vodi. Davno pre riba izashli su insekti. Insekti su dobrim delom i danas hrana ribama. Mnoge ribe i vodozemci hrane se insektima. I to je moglo da ih naggna da se prilagode zivotu na suvom. Shta je nateralo insekte? Nekada kada nije bilo kopnenih bica, zzivot je bio sigurniji na kopnu. Hrane je bilo jer su do tada alge i druge vrste biljaka vec osvojile obale. Drugo ribu isto moze da natera na kopno druga riba. Imash letece ribe. IMash ribe dvodihalice, koje mogu da zive godinama bez vode. Imash ribe koje hodaju i mogu da izadju na kopno i vec imaju odlike vodozemaca. e pa sasvim je moguce da su neki njihovi preci izashli iz vode i napravili i njih i nas.

    Citat Bacvanin kaže:
    - Šta je nateralo kornjaču da umesto peraja dobije krila i poleti? Čovek toliko želi da leti, pa mu nisu izrasla krila!
    ) ovo je vech vic. Ja se ne secam letechih kornjacha. Vratimo se na evolutivno - porodichno stablo. Tvoj chukundeda je uchestvovao mozda u I svetskm ratu. Tvoj stric ne kuca na Vojvodina kafeu, jer sticajem zzivotnih okolnosti nije dospeo tu i to ga ne interesuje. Ni tvoj i njegov chukundeda nije kucao tu. Ipak, ti i tvoj stric ne uchestvujete u prvom svetskom ratu kao tvoj chukundeda. Neki marsovac, koji bi bio u tvom fazonu, pitao bi, shta je nateralo chukundedu ili strica da se manu pushke i late se tastature.



    Citat Bacvanin kaže:
    - Sa obzirom na lance ishrane, zar nije logičnije da je sve nastalo odjednom...
    Evolucija je možda neko prilagođavanje sredini unutar jedne vrste (crnci, belci, azijati...), ali da iz jedne vrste evolucijom nastaje druga - nema šanse! Ne znam kako se sada uči biologija u školama, ali bi pravedno bilo da se evolucija uči samo kao teorija, a ne činjenica i time zaglupljuje neki klinac, koji bi možda jednog dana otkrio kako smo u stvari nastali!
    ) Ne brini za klinca koji bi mozda neshto nekad saznao. Nikolu Teslu nisu u shkoli uchili ono shto je sam saznao do kraja zzivota.
    Ko bi bio ti kada bi mi morali da prihvatimo tvoje -NEMA SHANSE ?
    I shta sa lancima ishrane? I kad pravish lanac ne pravish ga od jednom nego kachish kariku po kariku.. Josh jednom Uzmi atlas zzivotinja i biljaka .. neki jako detaljan i videchash kako svaka vrsta ima stotine shto zzivih shto izumrlih podvrsta varijeteta i mutacija ..bash kao shto izmedju chisto plave i chisto crvene postoji "beskonachan" broj nijansi koje plavu i crvenu neraskidivo povezuju..
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 16.03.2010 u 18:53

Strana 2 od 4 PrvaPrva 1234 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Iskrenost na forumu
    Autor Kunic u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 229
    Poslednja poruka: 31.07.2015, 13:58
  2. Sta ne volite na forumu?
    Autor love hunter u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 570
    Poslednja poruka: 08.03.2015, 19:02
  3. Zašto uopšte pišete na forumu?
    Autor love hunter u forumu Druženje forumaša
    Odgovora: 284
    Poslednja poruka: 16.02.2015, 10:05
  4. Da li biste podrzali izgradnju romskog naselja u vashem komshiluku?
    Autor love hunter u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 89
    Poslednja poruka: 16.02.2010, 12:03
  5. Darwin awards - iliti idioti kojih vishe nema
    Autor HLEBmaster u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 07.01.2010, 23:35

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •