Hronicni umor
Prikaz rezultata 1 do 7 od ukupno 7
  1. #1

    Hronicni umor

    Iako se mislilo da je to neka vrsta opravdanja za ljenčine, to je postao veliki problem koji se mora pod hitno liječiti. Čak 80 odsto osoba koje pate od sindroma hroničnog umora i ne znaju da ga imaju. Uzroci te bolesti su nepoznati, ali ona može da izazove veliku iscrpljenost, teškoće u spavanju i probleme s koncentracijom i pamćenjem.
    Česti su simptomi kao kod gripe, uključujući bolove u zglobovima i mišićima, limfnim čvorovima, upalu grla i glavobolje.
    - Važna karakteristika bolesti je pogoršanje simptoma poslije fizičkog ili mentalnog napora - ističu istraživači.
    Jedina terapija je smanjenje stresa, promjena ishrane, blaga fizička aktivnost i dodaci ishrani, a oboljeli ponekad dobijaju i ljekove.

    Da li je hronični umor posljedica stresa?
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  2. #2

    Odgovor: Hronicni umor

    Da li je hronični umor posljedica stresa?
    Ne mora da bude, ali stres moze da izazove druge probleme zbog kojih kasnije postajes hronicno umoran

    Malo kasnije o mom umoru, sad kasnim u skolu
    Gather ye rosebuds while ye may...

  3. #3

    Hronicni umor

    Umor, subjektivno osećanje koje se javlja prilikom pojave zamora. Zamor i umor su normalne fiziološke pojave i koriste ljudskom organizmu kao signal da postoji potreba za odmorom. Posle sna osećanje umora iščezava. Ako se dešava da čovek i posle sna bude umoran- priblizava se premor, koji više ne predstavlja fiziološku pojavu i zbog toga može ozbiljno da ugrozi zdravlje.


    Svi mi prolazimo kroz periode u našim životima kada se osećamo konstantno umornim. Prirodno, u takvim stanjima opada ili se pak u većoj meri gubi interes za zadovoljstvo, užitak i veselje . Dakle nismo u stanju da priuštimo životna zadovoljstva i radosti. Budimo se ne naspavani, dan započinjemo umorni, teško nam je da se skoncentrišemo na svakodnevne obaveze, da održavamo prijateljske odnose sa porodicom i prijateljima i nismo u stanju da uživamo u slobodnom vremenu. Istovremeno, postajemo izuzetno razdražljivi.


    Za neke ljude, ovo ne pozeljno stanje može postati hronično, dugotrajno ili pak trajno. Ukoliko je dugotrajno i intenzivno mođe uzrokovati ozbiljne psihičke poremećaje.

    inace,ja sam hronicno umorna..nikada nisam sasvim budna...juuuu...da li ja to imam poremecaj???
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  4. #4

    Odgovor: Hronicni umor

    Prekomeran umor i refleksologija

    Umor, subjektivno osećanje koje se javlja prilikom pojave zamora. Zamor i umor su normalne fiziološke pojave i koriste ljudskom organizmu kao signal da postoji potreba za odmorom. Posle sna osećanje umora iščezava. Ako se dešava da čovek i posle sna bude umoran- priblizava se premor, koji više ne predstavlja fiziološku pojavu i zbog toga može ozbiljno da ugrozi zdravlje.

    Svi mi prolazimo kroz periode u našim životima kada se osećamo konstantno umornim. Prirodno, u takvim stanjima opada ili se pak u većoj meri gubi interes za zadovoljstvo, užitak i veselje . Dakle nismo u stanju da priuštimo životna zadovoljstva i radosti. Budimo se ne naspavani, dan započinjemo umorni, teško nam je da se skoncentrišemo na svakodnevne obaveze, da održavamo prijateljske odnose sa porodicom i prijateljima i nismo u stanju da uživamo u slobodnom vremenu. Istovremeno, postajemo izuzetno razdražljivi.

    Za neke ljude, ovo ne pozeljno stanje može postati hronično, dugotrajno ili pak trajno. Ukoliko je dugotrajno i intenzivno mođe uzrokovati ozbiljne psihičke poremećaje.

    Hronični umor (TATT- tired-all-the-time) je jedan od najčešćih razloga za posete lekaru opšte prakse ili alternativnom terapeutu. Ujedno, to je i jedno od najtežih poremećaja zdravlja za lečenje zato što je veliki broj različitih faktora koji mogu biti uzrok hroničnom umoru. Međutim lekari i terapeuti se slažu da se najbolji rezultati postizu holističkim pristupom pacijentu ( na ljudsko biće se gleda kao na celinu sastavljenu od tri komponente - um, telo i psiha).

    Dakle u obzir se uzimaju svi aspekti pacijentovog života, način života, navike, vrsta ishrane, lični problemi, emotivno stanje, detinjstvo itd. Takođe, potrebni su kompletni podatci iz zdravstvenog kartona. Nisu zamemarljivi ni fizicki aspekti . Lekar ili terapeut ce isptiati pacientov način ishrane npr. previše šećera može prouzrokovati hipoglukemiju, što može imati za posledicu osećaj umora. Slično, nedostatak gvožđa u ishrani dovodi do anemije čiji je umor jedan od simptoma. Hronični umor može biti simptom pred menstrualnog sindroma ili menopauze. U oba slucaja reč je o neravnotezi hormona , usled čega neke žene se odlucuju na dodatnu hormonsku terapiju.Takođe poremećaj hormona može izazvati poremecen rad štitne žlezde, što za posledicu ima osećaj prekomernog umora. Možemo spomenuti Adisonov sindrom koji nastaje usled manjaka hormona nadbubrezne žlezde- adrenalina. Dugačka je lista poremćaja koji su nastali stanjem prekomernog umora.

    Ukratko, lekari i terapeuti smatraju da jedni od glavnih uzroka prekomernog umora nisu fizičke prirode, naproiv reč je o psihičkim problemima. Obično su to problemi sa kojima se pacijent ne rado suočava , pa s toga ostaju skriveni. Kada se potencijalni fizički uzroci eliminisu lekar navodi pacijenta da se pozabavi detaljima svog privatnog života. Naprimer, može se desiti da imamo ne realna očekivanja od nas samih,bilo da su suvise visoka ili niska. Potisnuta duboka žalost može dovesti do osećaja hroničnog umora, dakle kada nismo prežalili bolan gubitak. Takođe , ne ispoljena ljutina moze imati iste posledice. Valjalo bi spomenuti da hronicni umor može biti posledica svakodnevne dosade. Učestalost je veća kod starijih osoba koje su prestale sa radnim odnosom , savet za njih bi bio da se posvete novom hobiju, pronađu nova interesovanja ili pak da se vrate aktivnostima koji su im u prošlosti bili zanimljivi.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  5. #5

    Odgovor: Hronicni umor

    Kako refleksologija moze biti delotvorna?

    Nesumnjivo je neophodno pozabaviti se konkretnim uzrocima hroničnog umora ,terapija poput refleksologije može nam biti od velike pomoći. Refleksologija ublazuje simptome dajuci nam snage da se suočimo sa problemima. Dakle, tretmanima refleksologije oslobađa se poremećen tok životne energije kroz telo ,koje je nastalo usled negativnog emotivnog uticaja.

    Refleksolog tokom terapije staviće akcenat na tehniku generalnog opuštanja celog tela kako bi se pacijent doveo u stanje duboke opuštenosti, pri cemu se poboljsava kvalitet disanja jer ono postaje opušteno, duboko. Dalje regulise se rad srca, opuštaju se krvni sudovi te se uspostavlja optimalna cirkulacija krvi, nastupa opuštanje mišićne mase.

    Terapeut obraća pažnju na refleksne tačke:

    * dijafragme radi potsticanja pravilnijeg disanja,
    * srce pospešuje se ujednačen ritam srca i bolja cirkulacija,
    * štitna žlezda uravnotežava se metabolizam,
    * mozak radi regulisanja svih fizičkih procesa uključujući spavanje i nesanicu, takođe uravnotežava centralni nervni sistem koji može biti prestimulisan usled prekomernog umora.

    Takođe pažnja je na hipofizi da bi se omogućila uravnoteženost endoktrinarnog sistema, kičmeni stub regulisu se nervni impulsi i oslobađa se napetost muskulature, pankreas da bi se pojačala energija kroz regulisanje nivoa šećera u krvi. Slezina i limfni čvorovi olakšavaju dostavu hranjivih materija kao i otklanjanje štetnih iz tkiva. Masira se jetra radi oslobađanja energije u vidu glukoze u krvotok.

    Refleksologija kao vrsta masaže umanjuje osećaj prekomernog umora dovođenjem tela u stanje duboke opustenosti i omogućava nervnom sistemu umirivanje što dovodi do normalnog funkcionisanja svih sistema organizma.Dakle, telo se oslobađa neželjenog uticaja stresa, koje je izazvano hroničnim umorom te mu se vraća prirodno stanje zdravlja i vitalnosti.

    Valja napomenuti da preventivne mere zaštite zdravlja sve više dobijaju na značaju. Porast štetnih uticaja svakodnevnih pritisaka na ljudski organizam upozorava na neophodnost odmaranja i opuštanja jer telo optimalno funkcioniše jedino kada smo u stanju da se uspešno nosimo sa stresnim situacijama svakodnevnog života. Dakle i tu je efikasnost refleksologije kao vrste masaže za postizanje telesnog i umnog opuštanja.

    Refleksolozi veruju da stimulisanje (masaža) zona na stopalima ili dlanovima pospešuje harmoniju svih sistema organizma deluje na mentalno, emotivno i fizičko stanje. Refleksologija kao terapija i metoda lečenja koju danas primenjujemo razvila se tokom XX veka , te kao takva je veoma delotvorna u borbi sa jednim do najvećih neprijatelja savremenog života prekomernim umorom.
    "Ability is what you're capable of doing. Motivation determines what you do. Attitude determines how well you do it." Lou Holts

  6. #6

    Odgovor: Hronicni umor

    Takov umor cuctvuvam koga imam nedostatok na vitamini i minerali.Posebno koga ke dojde proletta koga polenot e vo poln ek.Kivanjeto me omalaksuva i go mrazam toj period.

  7. #7

    Odgovor: Hronicni umor

    Stiglo je proleće.
    Da li je umor koji osećamo hroničan ili nas je samo udarilo proleće još jednom svojom stranom?

    Prolećni umor zahvata gotovo svakog drugog čoveka. Osim što slabi koncentraciju i smanjuje radnu sposobnost, prolećni umor oslabljuje imunitet, tako da postajemo podložni epidemijama gripa i drugih virusa.
    Osećaj slabosti u proleće posledica je manjka vitamina C, a na njegov nastanak utiču i promenljive vremenske prilike kojima se telo teško prilagođava. Meteoropate su posebno osetljive - tokom prolećnih meseci pojačavaju se tenzijske glavobolje i migrene, probavni problemi i bolovi izazvani čirevima na želucu.
    Česti su depresija, živčanost i problemi s koncentracijom. Osobama koje nemaju veće probleme sa zdravljem preporučuje se što više fizičke aktivnosti, dok bi srčani bolesnici trebalo da miruju dok vremenska promena ne prođe.
    Saveti koji slede pomoći će vam da prevaziđete prolećne muke i posvetite se uživanju u najlepšem godišnjem dobu:
    - Nemojte da podležete iskušenju da se ujutru dugo izležavate u krevetu. Tako ćete biti još umorniji. Da biste tokom dana bili odmorni i puni energije, lezite ranije nego obično, najbolje pre 22 sata. Kad se probudite, ne izležavajte se jer ćete postati sanjivi i umorni, već odmah ustanite i budite aktivni.
    - Ujutru se najpre istuširajte mlazom vruće, a zatim hladne vode. To će vam poboljšati cirkulaciju i podstaći vas na telesnu aktivnost. Posle toga dobro se istrljajte peškirom ili četkom, uvek masirajući prema srcu. Posle tuširanja vežbajte pet minuta uz otvoren prozor. Najbolje su vežbe savijanja trupa i kolenja, istezanja tela i udova i okretanja u kukovima. Tokom dana preporučljivo je 30 minuta plivati, trčati ili voziti bicikl.
    - Večernja kupka u vrućoj vodi s dodatkom eteričnih ulja pomoći će vam da se oslobodite stresa i tako povećati vašu otpornost. Praktikujte i druge tehnike protiv stresa - na primer jogu, meditaciju ili autogeni trening. Ako vam lekar dopušta, jedanput nedeljno posetite saunu. Izmena vrućeg i hladnog čisti organizam.
    (preuzeto sa net-a)
    ... Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad....

Slične teme

  1. Prolećni umor
    Autor Aiko u forumu Zdravlje
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 18.04.2010, 12:06

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •