"Definitivno se promenilo"
Prikaz rezultata 1 do 11 od ukupno 11
  1. #1

    "Definitivno se promenilo"

    Najezda pomodnih reci i izraza u radijskim i TV emisijama,
    kao i u stampi,preterana upotreba tudjica,pozajmljenica i
    postapalica,nakazni prevodi filmovam i knjiga,
    lagano nestajanje jezika,primarnih pisama,prostacki
    nepismene sms poruke na TV,
    zargoni mladih nerazumljivi rododiteljima,
    mesavina razlicitih dijalekata,akcenata,grafiti po fasadama
    ukazuju na to da se jezik menja kao i
    narod kome taj jezik pripada.
    Sve to zajedno,reklo bi se, vodi u nezaustavljiv proces.
    Po definiciji lingvista jezik jednog naroda je
    drustvena konstrukcija.
    Ako je verovati statistici onda oko 96 odsto svih stanovnika
    planete govori svega 4 odsto svih jezika sveta.
    Jos pre desetak godina negde sam procitao da jezici
    ne skoncavaju na precac,pre bi se reklo umiru u mukama,pri cemu
    njihovi govorni kolektivi mogu i da prezive,ali pod uslovom
    da postepeno predju na neki drugi jezik.
    To bi se moglo nazvati i zamjenom jezika,kada nestanak jednog
    jezika nije uslovljen bioloski nego socioloski.
    Ako se ne zamenjuju iz unutrasnjih (lingvistickih) razloga,
    jezici podlezu zameni po diktatu spoljih (drustvenih okolnosti).
    U pravilu ovo se desava tako sto male i ugrozene zajednice
    prihvataju dominatni jezik okoline radi opstanka i boljitka.

    Kada ko izgovori recenicu - 'znaci',definitivno je u trendu
    vezano za 'marketing', to bi trebalo da znaci da je govornik 'IN',
    odnosno da govori savrsenim jezikom,a sta se recenicom
    htelo reci - to samo on zna.
    Tako reci i fraze kao sto su znaci 'vezano za',' definitivno',
    postale obrazac pomodnog 'imidza' politicara,'biznismena',
    umetnika, lica poznatih sa TV ekrana,pa ih mnogi,znaci,
    oponasaju,tako sto znaci,govore kao i oni.
    Teskoca nije samo u izgovoru i akcentu.Recimo, izraz
    definitivno u srpskoj populaciiji ustalio se i cesto se upotrebljava
    pogresno,na engleski nacin - svakako,naravno,bez sumnje,
    a ne kao latinski sto bi znacilo - konacno,zavrsno.
    Poseban problem je pravopis.
    Tako,na primer,ne mogu da primetim prevod futura glagola naci,
    koji se,to valjda znamo,odvaja pomocnim glagolom.
    Tako se nepravilno pisu zajedno pronacicu umesto
    pronaci cu...fraza vezano za potice iz Hrvatskog novinarstva itd.
    E sad za mene je veoma zanimljiva pojava kod vecine mladih
    koja se povodi za svojim idolima.Pa tako ako
    fudbalska zvezda desetinu puta na TV reklami kaze;
    "promenilo se mnogo toga("promenilo se...")
    neko ce se povesti za njim.Posebnu paznju privlace reci in.out.
    fensi.trip,trend,rejting,fajl,drakstor - to su samo neke reci
    pozajmljenje, bez pitanja, iz engleskog jezika,
    a za stalnu upotrebu i na taj nacin se kod mladih stvara novi jezik.

    U poslednjih 10 godina dobili smo i novu kategoriju ljudi
    izbeglica (isam sam bio taj) koji su hteli to ili ne, nastanjeni
    u Beogradu,Novom Sadu i drugde,bili primorani da oponasaju
    tamosnji sleng radi bolje adaptacije.Na taj nacin oni unose
    i odlike svog izvornog govora i to je imalo za posledicu
    mutaciju baznog jezika.
    S druge strane,mladi rodjeni
    u tim gradovima zbog potrebe za razlikovanjem
    sve vise i svesnije menjaju svoj sleng i tako stvaraju novu mesavinu...
    Primetno u tom jeziku,je mesavina razlicitih uicaja.trikova kojima se sluze
    crnci u Bronksu ili Harlemu, a taj sleng se odlikuje
    kracenjem slogova na najmanju mogucu meru.
    Domaca i inostrana popularna muzika,
    moze se reci,ima presudan znacaj u toj modifikaciji,
    novi filmovi koji propagiraju slobodniju formu i jezik
    pod uticajem trenutne drustvene situacije daju do znanja
    da tamosnji mladdi govore drugacije...

    S obzirom na broj clanova ovog Foruma,starosnu granicu i raznolikost
    obrazovanja,siguran sam da ce,vasi stavovi i oprecna misljena dati
    odgovor na pitanje : Kakva je buducnost naseg (srpskog) jezika?
    nomen est omen

  2. #2

    Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    Mislim da je nemoguce zaustaviti promjene u jeziku. Koliko god mi bili protiv toga uticaj drugih kultura tj. drugih jezika ce ostaviti kakav takav trag, ocit primjer su turcizmi koje mi jos uvijek koristimo. Opet sa druge strane opravdano primanje uticaja drugih jezika, prvenstveno u pogledu preuzimanja rijeci za imenovanje pojmova za koje mi nemamo svoje rijeci predstavlja bogacenje jezika.
    Svi smo se bazirali na engleski jezik i odatle crpimo upravo sve te nedostatke u nasem jeziku, no i sam engleski ima svojih dodataka. Ovde npr, u USAu, mozemo nerijetko cuti postapalice iz spanskog jezika u govoru pojedinaca; bar neko moje licno iskustvo. Opet intenzitet koristenja svakako zavisi od populacije ljudi sa Juznoamerickih prostora.
    Iskreno pokusavam da se izborim sa bilo kojim stranim upadicama, bar u nekim formalnim razgovorima. Mada toliko su nam neke rijeci usle u jezik da vise ni sam nisam siguran dal' vode porijeklo iz srpskog ili nekog drugog jezika. No svakako sam za to da se u skolama potencira pravilna upotreba rijeci i cistoca jezika.
    You're not your job. You're not how much money you have in the bank. You're not the car you drive. You're not your fucking khakis. You're the all-singing, all-dancing crap of the world.

  3. #3

    Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    Pa da .... svi zivi jezici pa i nas , svidjalo se to nama ili ne , se vremenom menjaju, to je nesto sto je neizbezno . Pa obratite samo paznju na brojne izraze u srpskom jeziku koje su se koristile pre II sv. rata koji su dobili modernije zamene ili jednostavno nestali iz upotrebe .
    Possibility of dream come true makes life worth living.....

  4. #4

    13 Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    jezik nije egzaktna nauka i podložan je promjenama, htjeli mi to ili ne. naravno, uvijek ce postojati pretjerivanja, uzrečica, tuđica koje su se udomaćile. ja sam se na primjer zaprepastila kad sam se našla sa drugom iz truske i skontala da su riječi kao jastuk (tur. yastuk), jorgan (tur. yorgan), čarape (tur. carap), majmun (tur. maymun), a ima ih još vjerojatno još, da mi i nemamo neki drugi ekvivalent. dok sam živjela u hr, u tom kraju je bio uticaj talijanskog jezika, i svi su govorili da idu kod postolara a ne kod obućara - iako je ovo književni izraz, kupovali smo pomidore, a ne rajčicu i takvih primjera ima beskraj. doselivši se ovdje, meni je štošta mindeđ, a ne svejedno, čak i ne kupujem hleb, nego leba. drugarica mi ima windows na srpskom i uvijek se zabezeknem kad treba nesto da dodam u fasciklu, isečem ili zalepim.
    nattydread is coming to dinner

  5. #5

    Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    Citat A6quattro kaže: Pogledaj poruku
    Pa tako ako
    fudbalska zvezda desetinu puta na TV reklami kaze;
    "promenilo se mnogo toga("promenilo se...")
    Čuvena reklama sa rumenkom, samo nisi lepo otkucao. On u reklami kaže "PromenUlo se"

    Nemam šta značajno da dodam, osim da potpišem Nataliju. I sama se koristim slengom i pokupim sve što mi je simpatično sa svih strana. Takođe, umem da iskopam neke arhaične reči iz srpskog jezika, zaboravljene i samo meni simpatične pa da ih forsiram neko vreme. Ponekad, iz zajebancije krenem nečemu da se podsmevam, obično sa nekim od prijatelja, pa smo tako nas nekoliko jedno vreme govorile na "Hvala" umesto "Nema na čemu" - "Nema na šta". To ume da se obije o glavu kad ti iz usta ispadne kao odgovor na "Hvala" - "Nema na šta" tamo gde ne bi trebalo, poslovno ili pred ljudima koje ne poznaješ. Par puta me bilo sramota, pa sam nespretno namigivala posle prosute rečenice, ne bi li ublažila horor I ima još primera...

    Meni ne bode uši sleng, niti mi smeta što mi je mama keva, uši bode nepravilan izgovor. A o očima da ne pričam. Ne delim ljude po tome u kolikom se procentu tuđicama ili slengom koriste, a specijalno ih po tome ne delim na one koji su IN i one koji su OUT, niti po gramatici (volim neke ljude koji umeju da se potpišu samo sa znakom x), ali cenim kada vidim elementarnu pismenost, pa makar to bilo i na ovako opuštenom mestu kakav je forum. To se odmah prepozna. Možda cepidlačim, ali upada mi u oči izostavljanje praznog mesta iza zareza (takve mi je postove malo naporno da čitam), pisanje "ne potreban" umesto "nepotreban" "s nikim" umesto "ni sa kim", izostavljanje zareza iza vokativa, kilometarske rečenice itd. Ne osuđujem, niti ocenjujem, samo kažem, to mi više smeta u srpskom jeziku nego strane reči.

    Svakom se može desiti greška, pa i meni će se verovatno ovde naći neka, ali nadam se da razumete o čemu govorim.

    Kakva je buducnost naseg (srpskog) jezika?
    Who knows. ( Da, da - eto ga taj strani , kad volEm)
    Čitati ( pod "čitati" ne mislim na "Skandal" i "Svet plus") i raditi na fondu. A onda, ako hoćemo, slengirati do u besvest. Tako će nam jezik trajati duže.

    No svakako sam za to da se u skolama potencira pravilna upotreba rijeci i cistoca jezika.
    Poruku je izmenio SQUAW, 28.12.2006 u 21:12
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #6

    Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    uh ja ponekad zaboravljam kojim jezikom govorim dok mi rijeci izlaze iz usta jer istovremeno koristim njih tri. onaj cetvrti koristim u posebnom drustvu i tu se lako koncentriram na taj jezik. izmisljam neke svoje rijeci od kojih moje doma boli glava ali sve je to nesvjesno tako na primjer sam aufmachenila flasu , closenila vrata ili tome slicno. uzas. svijet je postao malo globalno selo. ne treba nam vise tri mjeseca brodom po oceanu da stignemo u ameriku.
    Tajne su tu zato da ih neko nasluti...Postoji reč koja vredi tek kad se odćuti...

  7. #7

    Српски језик - колико га користимо?

    Чувајте, чедо моје мило, језик као земљу.
    Не узимајте туђу реч у своја уста.
    Узмеш ли туђу реч, знај да је ниси освојио, него си себе потуђио.
    Боље ти је изгубити највећи и најтврђи град своје земље, него најмању и најнезнатнију реч свога језика.

    Хиландарска повеља

    Колико стварно користите страних речи и израза приликом свакодневног говора?
    Да ли то сматрате исправним или сте свесни да правите грешку?
    Да ли свесно или несвесно убијате Српски језик?
    Има ли икога да стане на пут употреби страних речи и израза у свакодневном говору, штампи и ТВ-у?
    "...polja su cvetna, šume su zelene, ali su najlepše bele pelene..."

  8. #8

    Odgovor: Српски језик - колико га користимо?

    Pokusavam da sto manje koristim stranih rijeci u govoru, ali i u pisanju, posto radim u medijima. Nas jezik je bogat, tako da mislim da nema potrebe da koristimo strane rijeci i izraze a pismo-cirilica, je mnogo ljepse od latinice.

    Mozda si jos mogao da pstavis pitanje - Trudite li se da ocuvate nase pismo pisuci cirilicom?
    Savrseno normalna djevojka

  9. #9

    Odgovor: Српски језик - колико га користимо?

    promenilo se, promenilo.. a menjace se josh vishe
    i sama koristim dosta slenga, pokupim ga od svuda, do te mere da ljudi, kad me upoznaju, vishe ne znaju di bi me smestili izbegavam doddushe da koristim "iskrivljene" rechi.. tipa srbglishenzi.. dodushe smatram da u kulturnim ustanovama, tipa shkola, posao i javne ustanove, pogotovo radio i TV, ne bi trebale ubacivati strane rechi, sem ako za to stvarno nema potrebe (ukoliko nema adekvatnog prevoda).. u shkoli bi profesori trebali bar donekle da govore knjizhevno.. a posle, van shkole, svako mozhe da govori kako mu srce zheli
    moomoo meee jooouu

  10. #10

    02 Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    Bilo bi lijepo kad bi mogli sačuvatii mnoge stvari od zaborava,pa tako i jezik kojim govorimo.Međutim,nama nameću sve i svašta,pa zaboravim ko smo i odakle smo.

    Ja živim u Banjaluci i tužno je što su neke mlađe generacije,zbog rat,preskočile osnove gramatike jezika kojim govore.Npr.većina se izgubi kad se spomenu zamjenice ili padeži ili slova ć,dž,đ,kad trebaju biti napisana ćirilicom.

    A po novom sistemu obrazovanja ,u trćem razredu osnovne škole,djeca dobijaju strani jezik,al ne kao učenje kroz igru.Mislim da je to greška i da nijedan strani jezik ne možeš naučiti ako ne znaš onim kojim govoriš.
    Nije mi jasno kad neko ne razumije riječ mrkva,mahune,hlače....a ljepota je upravo u tome,što možeš da se igraš riječima i da te razumije onaj ko hoće i želi.
    Bogatstvo je znati pisati i čitati i jedno i drugo pismo.

  11. #11

    Odgovor: "Definitivno se promenilo"

    Citat A6quattro kaže: Pogledaj poruku
    Najezda pomodnih reci i izraza u radijskim i TV emisijama,
    kao i u stampi,preterana upotreba tudjica,pozajmljenica i
    postapalica,nakazni prevodi filmovam i knjiga,
    lagano nestajanje jezika,primarnih pisama,prostacki
    nepismene sms poruke na TV,
    zargoni mladih nerazumljivi rododiteljima,
    mesavina razlicitih dijalekata,akcenata,grafiti po fasadama
    ukazuju na to da se jezik menja kao i
    narod kome taj jezik pripada.
    Sve to zajedno,reklo bi se, vodi u nezaustavljiv proces.
    Po definiciji lingvista jezik jednog naroda je
    drustvena konstrukcija.
    Ako je verovati statistici onda oko 96 odsto svih stanovnika
    planete govori svega 4 odsto svih jezika sveta.
    Jos pre desetak godina negde sam procitao da jezici
    ne skoncavaju na precac,pre bi se reklo umiru u mukama,pri cemu
    njihovi govorni kolektivi mogu i da prezive,ali pod uslovom
    da postepeno predju na neki drugi jezik.
    To bi se moglo nazvati i zamjenom jezika,kada nestanak jednog
    jezika nije uslovljen bioloski nego socioloski.
    Ako se ne zamenjuju iz unutrasnjih (lingvistickih) razloga,
    jezici podlezu zameni po diktatu spoljih (drustvenih okolnosti).
    U pravilu ovo se desava tako sto male i ugrozene zajednice
    prihvataju dominatni jezik okoline radi opstanka i boljitka.

    Kada ko izgovori recenicu - 'znaci',definitivno je u trendu
    vezano za 'marketing', to bi trebalo da znaci da je govornik 'IN',
    odnosno da govori savrsenim jezikom,a sta se recenicom
    htelo reci - to samo on zna.
    Tako reci i fraze kao sto su znaci 'vezano za',' definitivno',
    postale obrazac pomodnog 'imidza' politicara,'biznismena',
    umetnika, lica poznatih sa TV ekrana,pa ih mnogi,znaci,
    oponasaju,tako sto znaci,govore kao i oni.
    Teskoca nije samo u izgovoru i akcentu.Recimo, izraz
    definitivno u srpskoj populaciiji ustalio se i cesto se upotrebljava
    pogresno,na engleski nacin - svakako,naravno,bez sumnje,
    a ne kao latinski sto bi znacilo - konacno,zavrsno.
    Poseban problem je pravopis.
    Tako,na primer,ne mogu da primetim prevod futura glagola naci,
    koji se,to valjda znamo,odvaja pomocnim glagolom.
    Tako se nepravilno pisu zajedno pronacicu umesto
    pronaci cu...fraza vezano za potice iz Hrvatskog novinarstva itd.
    E sad za mene je veoma zanimljiva pojava kod vecine mladih
    koja se povodi za svojim idolima.Pa tako ako
    fudbalska zvezda desetinu puta na TV reklami kaze;
    "promenilo se mnogo toga("promenilo se...")
    neko ce se povesti za njim.Posebnu paznju privlace reci in.out.
    fensi.trip,trend,rejting,fajl,drakstor - to su samo neke reci
    pozajmljenje, bez pitanja, iz engleskog jezika,
    a za stalnu upotrebu i na taj nacin se kod mladih stvara novi jezik.

    U poslednjih 10 godina dobili smo i novu kategoriju ljudi
    izbeglica (isam sam bio taj) koji su hteli to ili ne, nastanjeni
    u Beogradu,Novom Sadu i drugde,bili primorani da oponasaju
    tamosnji sleng radi bolje adaptacije.Na taj nacin oni unose
    i odlike svog izvornog govora i to je imalo za posledicu
    mutaciju baznog jezika.
    S druge strane,mladi rodjeni
    u tim gradovima zbog potrebe za razlikovanjem
    sve vise i svesnije menjaju svoj sleng i tako stvaraju novu mesavinu...
    Primetno u tom jeziku,je mesavina razlicitih uicaja.trikova kojima se sluze
    crnci u Bronksu ili Harlemu, a taj sleng se odlikuje
    kracenjem slogova na najmanju mogucu meru.
    Domaca i inostrana popularna muzika,
    moze se reci,ima presudan znacaj u toj modifikaciji,
    novi filmovi koji propagiraju slobodniju formu i jezik
    pod uticajem trenutne drustvene situacije daju do znanja
    da tamosnji mladdi govore drugacije...

    S obzirom na broj clanova ovog Foruma,starosnu granicu i raznolikost
    obrazovanja,siguran sam da ce,vasi stavovi i oprecna misljena dati
    odgovor na pitanje : Kakva je buducnost naseg (srpskog) jezika?
    Budućnost s tuđicama me ne brine, jezik je živ, promene su neminovne, ali uvek me brine prisvajanje tuđeg (krađa).

    Tekst napisao Milorad Ćirilović, davno, U Politici, pišući o iskušenjima u jeziku.

Slične teme

  1. Sta znaci "Nezavisnost" i "Suverenitet"?
    Autor Skidatch_Mraka u forumu Politika
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 29.03.2012, 18:30
  2. "Nova" i "stara" dijaspora
    Autor irnik u forumu Dijaspora
    Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 10.10.2008, 10:20
  3. Od "Keca" do "Petice"
    Autor swba u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 19.12.2006, 08:29

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •