Mrazovac se srece uglavnom na vlaznim brdsko-planinskim livadama u srednjoj I juznoj Evropi. Jedna je od naših najotrovnijih biljka, ma da je u isto vreme izuzetno lekovit i cenjen u farmaceutskoj industriji. Naziv je dobio po tome sto cveta u jesen-sa prvim mrazevima.
Mrazovac je visegodisnja zeljasta biljka, visine do 25cm, sa lukovicom koja je pokrivena tamnim ljuspastim listovima. U prolece iz lukovice izrastaju 3-4 prizemna izduzena lista slicna zumbulu, duzine 20-30cm, a krajem leta i pocetkom jeseni izbija krupan cvet ljubicaste boje koji podseca na šafran. Plod
je trosemena caura ispunjena sitnim, loptastim semenom, mrke boje.
Seme mrazovca (+ Colhici semen) sadrzi alkaloide kolhicin (0.2-0.8%), i kolhamin. Sitnije seme je bogatije alkaloidima. U farmaceutskoj industriji seme se upotrebljava za ekstrakciju alkaloida . Kolhicin u vecim dozama deluje kao jak kapilarni otrov, a moze i da spreci deobu celijskog jedra ( pri cemu se broj hromozoma u jedru udvostruci, i tako od diploida nastaju tetraploidi). Poliploidija izazvana dejstvom kolhicina se danas dosta koristi u genetici i oplemenjivanju. Preparati mrazovca sluze za lecenje nekih oblika hronicne leukemije i karcinoma koze u pocetnom stadijumu. Tako se za lecenje raka koze upotrebljava 0.5% kolhaminova mast koja sadrzi kolhamin, alkaloid slicnog dejstva kao kolhicin, ali manje toksican. Ovaj preparat (Cibe Colcemid � demekolcin) u obliku tableta daje se kod hronicnog oblika mijeloidne leukemije.
Pri upotrebi mrazovca treba biti oprezan, i jedino je lekar taj koji odredjuje kada ga treba davati- u suprotnom moze doci do po zivot opasnog trovanja. Kolhicin je otrovan za sve vrste zivotinja. Trovanja kolhicinom najcesca su tokom maja i juna , u periodu kada sazreva seme. Najcesce strada stoka. Simptomi trovanja nastupe nakon nekoliko sati. Odrasla stoka ga na pasi izbegava, a odbija i zelenu krmu i seno u kojoj ima mrazovca.
Simptomi trovanja: sluzenje, zedj, povracanje, proliv, krvavo mokrenje i blokada disajnih organa (Jace trovanje dovodi do smrti koja nastupa gusenjem).
Seme se sakuplja sa caurama pocetkom juna , cim caure pocnu da dobijaju zutu boju. Zatim se razastru u tankom sloju na promaji i ostave dok potpuno ne sazru i ne potamne. Zrele caure pucaju i iz njih ispada seme koje se proseje i precisti. Seme je oko 2-3mm, tamnomrko, tvrdo, naborano po povrsini. Odnos svezeg i suvog semena je 1.2:1.
Na livadama se smatra jako nepozeljnim, i sa njih se moze potiskivati niskom kosidbom u prolece, unistavanjem asimilacione povrsine biljke. Jos bolji se rezultati mogu postici intenzivnim djubrenjem NPK djubrivima (oko 80kg/ha cistog azota). Rucno vadjenje krtola takodje je jedan od nacina potiskivanja mrazovca sa travnjaka.