''Ovo selo na dvema rekama nekada je bilo dobro poznato po skeli, lekovitom bilju i jaganjcima koji su bili bolji od onih „zlatiborskih“, nadaleko čuvenih. Skele više nema, „Menta“ je otišla u stečaj, a i jaganjci se nešto razišli. Ipak, ovde živi gospodstven svet koji je navikao da se bori s vetrom, duvao on s banatske ili neke druge strane...'' (Sajt opštine Čoka)

Ime: 1.jpg Pregleda: 2975 Veličina: 130.5 KB

Ime: 1 (1).jpg Pregleda: 4378 Veličina: 132.0 KB
Nekada reka Zlatica, sada deo kanala DTD.

Ime: 1 (2).jpg Pregleda: 2626 Veličina: 133.4 KB

''TAKO JE POČELO...
Padej je naselje koje se nalazi u severnom delu Banata, na ušću Zlatice u Tisu. Na ravničarskom je terenu, deo Potiskog regiona. Prvi put se pominje 1256. godine. Samo ime Padej je slovenskog porekla i potiče od reči „podvej”, što znači „naselje pod obalom“. Polovinom 18. veka pojavljuje se glad za zemljom. Razvija se postepeno čitav pokret za isušivanje zemljišta i pretvaranje pustara u oranice. Za sve ovo trebalo je mnogo ruku. To je doprinelo tome da se otpočne s kolonizacijom Mađara. Prvi posednik Padeja Ormošdi Ištvan 1784. godine kolonizirao je iz okoline Segedina velik broj mađarskih porodica „keresteša” – kmetova vičnih obradi duvana, koji je u to vreme osvajao Evropu. Novi talas organizovanog naseljavanja usledio je 1814. i 1839. godine, za vreme vlastelina Divana, Konstantina i Đerđa. Ubrzo po doseljavanju Mađara u Padej, pored postojećeg starog Padeja izgrađuje se naselje u kome su živeli samo Mađari. Naredbom Ministarstva unutrašnjih poslova Kraljevine, 18. novembra 1923. godine Opštine Srpski Padej i Novi Padej spajaju se u jednu opštinu s nazivom Padej.
Danas Padej, prema popisu iz 2011. godine, ima 2.375 stanovnika. Još 1953. godine bilo ih je 4.610. Neumoljivi podaci govore da je selo za pola veka izgubilo tačno 50 odsto stanovnika! Posledice koje iz ovoga proizilaze možete pretpostaviti. Ove godine odeljenje na srpskom jeziku ovdašnje škole ima samo devet prvaka. Kako sada stvari stoje, ove jeseni u prvi razred upisaće ih se samo troje. Deca koja slušaju nastavu na mađarskom jeziku nekada su kao od šale punila dva odeljenja. Danas postoji samo jedno. Jedna uteha je ostala. Budući da Padej ima 47 stanovnika više od susednog Ostojićeva, on je i dalje najveće selo u Opštini Čoka. Da se zna!..'' (Sajt opštine Čoka)

Ime: 1 (3).jpg Pregleda: 2046 Veličina: 172.2 KB
Ulaz sa juga, mostom preko Tise kod Ade (ili 'putem' od Bočara).

Ime: 1 (4).jpg Pregleda: 2093 Veličina: 117.9 KB

Ime: 1 (5).jpg Pregleda: 2260 Veličina: 131.2 KB

''Padej je naselje koje se nalazi u severnom delu Banata na ušću Zlatice i reke Tise. Na ravničarskom terenu i kao takav spada u Potiski region.
Padej se prvi put pominje 1256. godine. Samo ime Padej je slovenskog porekla i potiče od reči PODVEJ što znači naselje pod obalom. Polovinom XVIII veka pojavljuje se glad za zemljom. Razvija se postepeno čitav pokret za isušivanjem zemljišta i pretvaranjem pustara u oranice. Za sve ovo trebalo je mnogo ljudskih ruku. To je uticalo da se otpočne sa kolonizacijom Mađara. Prvi posednik Padeja Ormošdi Ištvan. Godine 1784. kolonizirao iz okoline Segedina većih broj mađarskih porodica tkzv. Keresteša – duvandžija kmetova vičnih obradi duvana, koji je u to vreme osvajao Evropu. Novi talas organizovanog naseljavanja naišao je 1814. i 1839. godine za vreme vlastelina Divan Konstantina i Đerđa. Ubrzo po doseljivanju Mađara u Padeju pored postojećeg starog Padeja izgrađuje se naselje u kome su živeli samo Mađari. Naredbom Ministarstva Unutašnjih poslova Kraljevine 18. novembra 1923. Opštine Srpski Padej i novi Padej spajaju u jednu Opštinu sa nazivom Padej od 01.01.1924. godine. Odvojene pripremne sednice jedne i druge Opštinske Uprave za spajanje Opština održane su 16. decembra 1923. godine. Zajednička sednica oba odbora održana je 21. decembra 1923. godine te konstituisana jedinstvena Opština... (Sajt opštine Čoka)

Ime: 1 (6).jpg Pregleda: 1975 Veličina: 211.2 KB
Škola i vrtić.

Ime: 1 (7).jpg Pregleda: 2016 Veličina: 169.1 KB
Rimokatolička crkva

Ime: 1 (8).jpg Pregleda: 1993 Veličina: 150.5 KB

Ime: 1 (9).jpg Pregleda: 1980 Veličina: 177.1 KB
U rimokatoličkoj crkvi.

Ime: 1 (10).jpg Pregleda: 1937 Veličina: 187.4 KB
Spomenik NOB

Ime: 1 (11).jpg Pregleda: 2140 Veličina: 167.7 KB
Kuća Divan Georga

Kuća Divan Georga
''U objektu se sada nalazi mesna kancelarija, koja samo koristi objekat......
Zgrada je bila porodična kuća tamošnjeg spahije Divana Georga izgrađena je krajem 19. veka u neoromantičarskom stilu. Zgrada je skoro kvadratne, kompaktne osnove sa karakterističnim ugaonim kulama. Na središnjem delu glavne fasade nalazi se plitak centralni rizalit koji se u visini krova završava trougaonom atikom u kojoj je centralno postavljen okulus. Romantičarskoj ideji spahijskog poljskog dvorca doprinose masivnost zgrade...''

Ime: 1 (12).jpg Pregleda: 2038 Veličina: 159.5 KB
Pijaca u centru sela.

Ime: 1 (13).jpg Pregleda: 1869 Veličina: 145.6 KB
Pravoslavna crkva.

''ХРАМ СВЕТОГ ОЦА НИКОЛАЈА (22. мај)
Храм је подигнут 1855. године и посвећен је Светом Оцу Николају. Иконостас, певницу и тронове радили су Душан Алексић и Ђура Пецић у периоду од 1867. до 1869. године. Најстарија матична књига је из 1830. године. Парохијски дом је сазидан 1926. године.'' (Sajt Eparhije banatske)

Ime: 1 (14).jpg Pregleda: 1917 Veličina: 203.5 KB

Ime: 1 (15).jpg Pregleda: 1963 Veličina: 205.1 KB
Lovački dom.

''...Kulturni krug Takač Rafael je formiran 02.12.1986. godine sa ciljem da oživi i neguje mađarski kulturni život. Od sekcija aktivna su narodni ples i narodni hor sa po dva uzrasta...
Dobrovoljno Vatrogasno Društvo osnovano 1935. godine. Jedno od najaktivnijih društva u našem mestu. Prilikom formiranja bilo jedna pumpa koji su vukli konji i dve cisterne koji dan danas postoji. .. Početkom 1960 godine formiran je duvački orkestar koji se rasformirala 1980. godine te ponovo formiran 2001. godine koji je dan danas postoji. D.V.D. trenutno ima 50 članova od toga jednog višeg oficira jednog oficira 11 podoficira od koji su dve žene. Te jednu vatrogasnu sudiju. Trenutno ima žensku i mušku pionirsku ekipu. ... Lovačko udruženje LOVAC Padej nije društvo koje se bavi samo odstrelom divljači već je društvo koje brine o divljaču posebno u zimskom periodu i uređuje i čuva svoje lovište. Udruženje penzionera brine o svojim članovima tako što nabavlja za njih po najpovoljnijim cenama prehrambene proizvode, zimnicu i ogrev.
Fudbalski klub osnovan 1936.godine. Tada se takmiče u severno Banatsku ligu. Posle rata 1946. klub je ponovo počeo raditi po nazivom PADEJAC Padej. 1999. godine F.K. ulazi u Subotičke lige međutim zbog nedostatka sredstava klub se istupio iz lige. Od 1968. Fudbalski klub radi pod nazivom TISA i do dan danas. ..'' (Sajt opštine Čoka)

Ime: 1 (16).jpg Pregleda: 1884 Veličina: 138.4 KB
Most preko Tise kod Ade.

''U naselju Padej je slabo razvijena privreda. Najveća je A.D. MENTA Padej, Imanje AWISS, privatna firma AGRO-ZLATICA, YUGOMEDIK, 8 prehrambenih prodavnica, 4 ugostiteljskih objekata, jedna poljoprivredna apoteka.
Skela Padej na reci Tisa povezuivala je naselja Padej i Ada na putnom pravcu od Kikinde ka Bačkoj strani. Skela je funkcionisala više od 150 godina, na ovom skelskom mestu je od 1903 godine...
Osnovne poljoprivredne kulture koje se gaje na ovom području su: pšenica, kukuruz, suncokret, detelina, šećerna repa, menta, duvan. Od zemljoradnika 70% bave sa poljoprivrednom proizvodnjem i samo 10% sa stočarstvom. '' (Sajt opštine Čoka)

''Падеј (мађ. Padé) је насеље у Србији у општини Чока у Севернобанатском округу. Према попису из 2011. било је 2376 становника.
Mađara ima oko 67% a Srba oko 25%. (Vikipedija)

Ime: 1 (17).jpg Pregleda: 2249 Veličina: 170.8 KB
Skela više ne vozi...

U Padeju su još zanimljivi dvorac - letnjikovac Šulho Vebera i ribolovački dom na Tisi. Malo o njima će biti u nekoj sledećoj prilici.