Tour de Serbia - Strana 3
Strana 3 od 4 PrvaPrva 1234 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 31 do 45 od ukupno 48
  1. #31

    Odgovor: Tour de Serbia

    JUŽNA SRBIIJA - MALO PORED REKE PČINJE


    Kraj juna sam znao kao najlepše vreme za letovanje i putovanja - dugi dani, bujna priroda prijatna temperatura... No, već nekoliko godina uzastopce nije tako.

    Južnu Srbiju malo ili uopšte ne poznajem. Putovanje ka Ohridu isplanira sam da nešto od tog nepozntog vidimo. Plan je bio da granicu sa Makedonijom predjemo kod manastira Prohor Pčinjiski, odnosno, umesto da putujemo autoputem prodjemo jednim delom pored reke Pčinje.

    Iz Vranja nas je kiša oterala, a teški oblaci su nas pratili. Uslova za lepe fotografije nije bilo, ali ipak sam nešto nakupio da prikažem sa tog dela putovanja.


    Put prema Trgovištu.

    U pripremanju za put našao sam da je blizu Trgovišta stara crkva kategorisana kao spomenik kulture velikog značaja.


    Stao sam da šklocnem ovaj slikovit predeo. Kasnije sam ustanovio da je u slici i crkva koju sam tražio iako je tada nisam ni zapazio.






    Na usponu ka crkvi - u daljini je Trgovište a u dolini reka Pčinja.


    I u drugom pravcu - tok Pčinje nizvodno od crkve.


    "Vražja Crkva"
    U blizini Trgovišta, tačnije u selu Donja Trnica, nalazi se crkva iz XIV veka posvećena Bogorodici. Crkva se nalazi na vrtoglavoj visini iznad reke Pčinje, na uzvišenju koje je okruženo kamenim figurama sličnim figurama iz Đavolje Varoši. Meštani ove kamene figure nazivaju vražjim kamenjem. Postoji priča da se još od izgradnje niko ne venčava niti krštava u crkvi jer je, po legendi, prvi par koji se venčao poginuo odmah nakon izlaska iz crkve - konj koji ih je nosio se "uštrkljao" niz padinu. Zbog ove legende crkva je još poznata i kao vražja crkva. (sajt Prolesje)


    ''... Декоративност зидања особито је изражена на апсиди и постигнута коришћењем опеке која на фасадама образује цик-цак орнамент... Живопис је делимично сачуван и обухвата зону стојећих фигура и циклус Великих празника проширен одабраним сценама из живота Богородице, патрона храма... Услед непостојања других извора, ова црква се по својим архитектонским и сликарским одликама датује у период између 1350. и 1380. Тек у XIX веку је уз стару цркву дограђена припрата, која јој је прилагођена ширином и висином. (Споменичко наслеђе Србије, Завод за заштиту споменика културе РС, 2007.)




    Do Trgovišra nismo otišli jer smo zbog čekanja da kiša prestana izgubili dosta vremena. A bogato rascvetane livade nisu ni niski oblaci sakrili.


    U povratku na put koji vodi prema Makedoniji naišli smo na selo Sveta Petka. Prolazeći pored crkve učinilo mi se da može biti zanimljiva pa smo zastali.


    ''Село Света Петка се налази у околини Врања. Током 19 века под отоманском влашћу оно припадала Врањској нахији. После 1878 је посталоо део Прешевске нахије, а остало је на самој граници Србије до Балканских ратова.

    Сеоска црква представља сложену целину која је формирана кроз целу другу половину 19. века. Храм Свете Петке, по коме је и село названо, изграђен је 1855-58. на темељима старије цркве...''


    ''...Иконостас су осликали зографи Вено и Зафир касније, године 1868. Сликари Македоније зоографског правца интензивно су ангажовани на овом подручју. Изградња иконостаса и иконографскг програма спадају у типичне решења преградних зидова 19. века, као што се може видети у области Јужне Србије...'' (Према сажетку на енглеском језику уз дело Зарић Ирене)


    Prelazeći prevoj prema manastiru Prohor Pčinjski slikao sam tablu.


    Ubrzo se sa visine povremeno video manastir.








    Manastir Sveti Prohor Pčinjski se nalazi na šumovitim obroncima planine Kozjak, na levoj obali reke Pčinje, u blizini sela Klenike, 30 km južno od Vranja. Prema predanju, podigao ga je u 11. veku vizantijski car Roman Diogen u znak zahvalnosti Svetom Prohoru Pčinjskom, koji mu je prorekao da će postati car...''


    ''...Jedna od najopsežnijih obnova zasluga je kralja Milutina, koji je angažovao 1316. ili 1317. godine solunske slikare Mihaila i Evtihija da oslikaju novi hram. Posle kosovske bitke manastir su razorili Osmanlije, a 1489. godine obnovio ga je Marin iz Kratova. Tada je oslikan freskama koje se ubrajaju u najznačajnije umetničke tvorevine svog vremena...''


    ''Značaj za Republiku Makedoniju
    Dana 2. avgusta 1944., u manastiru Sveti Prohor Pčinjski održano je zasedanje Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM) koje je odlučilo da se osnuje makedonska država kao članica federalne Jugoslavije. Ovaj događaj se u Makedoniji slavi kao Dan državnosti...'' (Vikipedija)

    Poslednjih decenija obeležavanje ovog događaja u manastiru bio je jedan od povoda za sukob Srpske pravoslavne crkve i vlasti Republike Makedonije.

    ''...У манастирском комплексу су два стара конака. Доминира врањски конак монументалних размера и лепоте, изграђен између 18541862. понајвише заслугом Хаџи-Михаила Погачаревића, трговца из Врања...''
    Vranjski konak je godinu dana pre naše posete dat u zakup kao turistički smeštajni objekat.


    ''... Део фресака, са потписом Михаила, откривен је на северном зиду. После турских разарања храм је заслугом ктитора Марина из Кратова обновљен и осликан фрескама 1489, које се по стилским одликама сврставају у најзначајнија сликарска дела с краја XV века у Србији. Капела са јужне стране цркве осликана је у XVI веку фрескама високих уметничких квалитета. Садашња монументална вишекуполна црква, сазидана 1898, обухватила је добрим делом старија здања...'' (Споменичко наслеђе Србије, Завод за заштиту споменика културе РС, 2007.)


    Kapela unutar crkve sa moštima sv. Prohora Pčinjskog.


    Granični prelaz je na par stotina metara od mesta sa koga sam ovo slikao.

  2. #32

    Odgovor: Tour de Serbia

    Nenade, svaka čast!
    Vaši postovi i fotografije su pravo blago na Internetu! Nadam se da ste od poslednje poruke u ovoj temi još negde po Srbiji putovali i da ću uskoro moći da uživam u nastavku.

    Sve pohvale!

  3. #33

    Odgovor: Tour de Serbia

    Malo slika Šumadije napravljenih sa asfalta


    Našao sam se na putu od Kragujevca prema Rekovcu i više puta zastao da slikam lepe predele karakteristične za Šumadiju.
    Slike su oko sela Velike Pčelice, Donja i Gornja Sabanta.








    Manastir Lipar

    ''Манастир се налази на брду Липару, у селу Доња Сабанта, десетак километара од Крагујевца. Ово село и Липар постали су шире познати по српском романтичарском песнику и сликару Ђури Јакшићу који је овде службовао 1865. и 1866. године као учитељ основне школе и где је написао чувену песму 'На Липару'.

    Садашња манастирска црква Светог великомученика Георгија подигнута је 1936. године на темељима старијег храма.''



    Na Liparu
    Jeste li mi rod, siročići mali?
    Il' su i vas, možda, jadi otrovali?
    Ili vas je, slabe, progonio svet -
    pa dođoste samo da, kad ljude znamo,
    da se i mi malo bolje upoznamo,
    u dvopevu tužnom pevajući set?...
    Mi smo male,
    al' smo znale
    da nas neće
    niko hteti,
    niko smeti
    tako voleti
    kao ti...
    - Ćiju ći!
    Moje tice lepe, jedini drugari,
    u novome stanu poznanici stari,
    srce vam je dobro, pesma vam je med;
    ali moje srce, ali moje grudi
    ledenom su zlobom razbijali ljudi,
    pa se, mesto srca, uhvatio led.
    S belom bulom,
    sa zumbulom,
    šaren-rajem,
    rajskim majem,
    cvećem, mirom,
    sa leptirom,
    letimo ti mi
    srca topiti...
    - Ćiju ći!
    Moje tice male, jadni sirotani!
    Prošli su me davno moji lepi dani,
    uvelo je cveće, odbego me maj,
    a na duši osta, ko skrhana biljka,
    il' ko tužan miris uvelog bosiljka,
    jedna teška rana, težak uzdisaj.

    (1866)




















    Na periferiji Kragujevca. Bio je Vidovdan i kraj školske godine -žuri se na školsku priredbu.

  4. #34

    Odgovor: Tour de Serbia

    Želite da vidite kako su nekada izgledala seoska gazdinstva, vinogradi, polja žita i kukuruza, kako je izgledala kuća za domaćine a kako za goste, da vidite ambare, staje, pušnice za meso?
    Ništa lakše – posetite neki od brojnih salaša...

    Ime: salas-137.jpg Pregleda: 782 Veličina: 133.6 KB
    Poruku je izmenio Meggy, 06.08.2012 u 10:44 Razlog: reklama

  5. #35

    Odgovor: Tour de Serbia

    Na Staroj planini u Pirotskom kraju

    GRLO NA ROSOMAČKOJ RECI



    Centar sela Slavinje odakle počinju putokazi do Grla

    ''Ovo je klisura koju je napravila Rosomačka reka koja pripada slivu reke Visočice. Do same klisure se stiže pešice, a na ulazu u samu klisuru srešćete se sa izuzetno atraktivnom retkošću koja je u jednom svom delu izuzetno strma i nepristupačna; za ovu klisuru su karakteristični mali lonci - virovi koji dočaravaju ovu klisuru u još lepšem izdanju. Ukoliko želite da prođete kroz jedan deo kanjona, izvodljivo je samo kroz reku.'' (Turistička organizacija Pirot)


    Na kraju sela prema kanjonu




    Staza vodi pored Rosomačke reke a povremeni putokazi ukazjuju da niste zabasali...


    U blizini Grla je vodenica. I na njoj je putokaz.




    Pogled na Grlo sa gornje strane






    Kroz uzak procep naziru se 'lonci', 'kotlovi' kroz koje se voda preliva.


    Na našu žalost, izabrali smo pogrešno doba godine i pogrešnu godinu za ovu atrakciju: vode je bilo nedovoljno da bi se stekla prava slika ovog lepog detaljla Stare planine.

    Kada smo se raspitivali kako se stiže, rečeno nam je da će se čuti huk vode i da ćemo prema njemu znati da smo blizu. Sada je Grlo bilo skoro nemo.
















    ''SLAVINJA
    Selo Slavinja nalazi se na 30 km istočno od Piorta i leži na krajnjem zapadnom delu Gornjeg Visoka u podnožju stenovitog i neprohodnog Vidličkog masiva. Po predanju ovo je jedno od najstarijih naselja u Visoku i u toku svog postojanja nekoliko puta je menjalo lokaciju, da bi pre četiri veka konačno ustalilo na maloj zaravni pored reke Visočice. U okolini sela postoje arheološka nalazišta iz rimskog doba. Kroz selo je prolazio nekedaznji turski vojni put, ranije je to bio rimski put. Tragovi tog puta još postoje kroz Visok.''


    ''DOŽIVITE PIROT I NJEGOVU OKOLINU
    Upoznajte ovo područje, netaknutu prirodu, dođite i vidite Staru planinu, njenu nesvakidašnju lepotu, moć i čari koje krije u isprepletanim prirodnim i antropogenim motivima, koji karakterišu svako njeno područje i selo na sebi svojstven način. Ovde ne postoji prirodna monotonija, osetite adrenalin, snagu i divljinu planina koje okružuju ovaj kraj, nesvakidašnjicu i osećaj koji vam pruža boravak na ovom neotkrivenom području. Veliki broj kristalno čistih izvora, reka, jedno od najvećih prirodno-veštačkih jezera - Zavojsko jezero, dužine 17km, kanjone i klisure. Bogatstvo flore i faune pružiće vam zadovoljstvo u lovu, ribolovu, šetnji, foto safariju, posmatranju ptica i drugim aktivnostima, kao retko koja planina, ona to može da pruži na svakom njenom koraku..'' kaže se na sajtu TO Pirot.


    Bili smo nekoliko dana u ovom kraju u koji mi iz Vojvodine ne stižemo usput, slučajno.
    Vredelo je iako je bilo kratko.

    A Stara planina je, koliko se meni čini, najbolje obeleženo turističko područje.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 02.10.2012 u 12:45

  6. #36

    Odgovor: Tour de Serbia

    Na Staroj planini u Pirotskom kraju (2)

    LAKA JUTARNJA ŠETNJA DO PEĆINSKE CRKVE U SELU RSOVCI


    U selu Rsovci smo imali smeštaj u seoskom turizmu. Selo je oko 23 km na istok od Pirota, u predelu koji se zove Visok.

    U pripremi obilazaka i upoznavanja sa ovim krajem video sam na sajtu Turističke organizacije Pirot da i u tom selu ima zanimljiva crkva. Domaćin je rado prihvatio da pribavi ključ od crkve i u lepo nedeljeno jutro krenuli smo do nje.

    ''Do crkve se stiže kamenitom stazom na lakat, preko seoskog mosta.''




    Ispod sela teče reka Visočica po kojoj ovaj predeo u Staroj planini istočno od Pirota nosi ime Visok. (Ili obrnuto - možda je reka dobila ime po predelu?)


    ''...na desnoj obali Visočice, na Staroj planini, u pećini brda Kalik je Crkva Svetog Petra i Pavla, poznatija kao Pećinska crkva. Reč je o atraktivnom srednjevekovnom spomeniku kulture sa ostatkom fresaka iz 13. vek a...''

    Kao što se i na slici vidi, ovde ima veći broj pećina.














    ''...Pećina je desetak metara iznad nivoa reke. Sama crkva je u steni. U kameni masiv su uklještena vrata i dva prozora i to je otvor pećine...

    Dimenzije pećinske crkve su različite: južna strana je dugačka oko 7,70 m., severna oko 8,10m.

    U crkvi Svetog Petra i Pavla nalazi se ikonostas od običnih drvenih greda, sa ikonama novijeg datuma.

    Na severnom zidu sačuvan je ostatak prvobitnog živopisa - figura Hrista Mladenca u osmougaonoj svetlosnoj mandorli. Prema rukopisu i bojama datuje se u sredinu ili drugu polovinu 13. veka...''


    ''...Freska Hristos Mladenac je gotovo jedinstvena u srpskom fresko slikarstvu. Isus je mlad i ćelav. Mišljenja o vrednosti ove freske su podeljena. Jedna grupa naučnika smatra da je reč o slikaru ili grupi majstora pod jakim uticajem hrišćanstva ranih vekova. Druga grupa smatra da je reč o pećinskoj isposnici (dakle ne o crkvi u klasičnom smislu reči), zbog toga samo što je u njoj mogao biti naslikan ćelavi Isus. Naime, freske u isposnici nisu bile podložne episkopskoj cenzuri. I otuda mi'ljenje da su Isusa u Rsovcima slikali sami isposnici. Odnosno, u vreme kada je crkva ili isposnica živopisana, u Lazarevu Srbiju je stigao veliki broj isposnika sa Sinaja pa se smatra da su upravo ove pridošlice donele ideju o ćelavom Isusu...''


    Ispred ulaza na maloj zaravni je zvonik na drvenim stubovima, sa dva zvona. Na njima je natpis:
    Crkvi rsovačkoj hramu sv. Petra i Pavla
    priložnici žitelji sela Rsavca trudom
    g. Nastasa Radovića - sveštenika.
    Vojno tehnički zavod Kragujevac 1900.

    Crkva Svetog Petra i Pavla u Rsovcima proglašena je kulturnim dobrom i pod zaštitom je države od 1981. godine.'' (sa sajta TO Pirot)


    Selo Rsovci

    Pogled na zapadnu stranu. Na seoskom groblju je impozantan bor pod zaštitom kao prirodno dobro, star pola milenijuma. U centru sela i prema njemu je putokaz, ali nismo do njega otišli da ga izbliže osmotrimo - put nas je vodio na drugu stranu.











    Poruku je izmenio nenad.bds, 05.10.2012 u 10:54

  7. #37

    Odgovor: Tour de Serbia

    STOLSKI KAMEN KOD BABUŠNICE



    Na južnom izlazu iz Babušnice.

    Nekoliko puta sam, dolazeći do Babušnice od Pirota i prolazeći dalje, zastajao da slikam planinu istočno od Babušnice. Upečatljiv prizor. A i nešto me je podsetila na film 'Bliski susret treće vrste' u kome jedan broj 'pozvanih' neodoljivo teži da stigne do slične planine koju su videli jedino u svojoj imaginaciji, a na koju će stići ljudi iz svemira (kako će se na kraju filma ispostaviti).


    ''Planina Stol Izdiže se na 1239 m iznad Lužničke kotline. Nalazi se na 7 km od Babušnice.''

    ''..Za Babušničku opštinu i Lužničku kotlinu vezano je više legendi i narodnih verovanja: Po jednoj legendi planina Stol („Stolski kamen“ ili u žargonu „Stolski kamik“) je dobila ime zbog toga što, posmatrana iz daljine, izgleda kao sto (stol). Po drugoj legendi planina Stol je zaravnjena jer je svojevremeno Marko Kraljević stao na tu planinu i bacio kamen čak na drugu planinu. Po sličnoj legendi je Marko Kraljević sa susednog brda skočio na „Stol“ i od siline ga zaravnio. To mesto odakle je navodno Marko Kraljević skočio se zove „Skokovje“...'' (Vikipedija)

    Zastavši ponovo da opet napravim snimak, uočio sam da na haubi automobuila koji je dolazio u susret iz pravaca Suve planine ima nešto što deluje kao kada lovci nose krupan ulov. Mahao sam da se automobil zaustavi, i stvarno...








    U povratku sa Vlasinskog jezera kasnije popodne opet sam zastao da slikam i pitam meštanku jednog sela kako se zove planina. Reče mi ime planine, ali i to da mnogi zastaju da je slikaju.

    Poruku je izmenio nenad.bds, 08.10.2012 u 09:04

  8. #38

    Odgovor: Tour de Serbia

    PIROTSKI KRAJ - MALI JERUSALIM


    ’’Pirot, kao grad koji pripada području gornjeg ponišavlja, bogate je istoriske i kulturne prošlosti. Ovu tvrdnju potkrepljuje činjenica postojanja velikog broja duhovnih hramova u okolini Pirota. Prema sačvanim zapisima po oslobođenju od Turaka Srpska uprava je zatekla 13 manastira i 72 crkve, u kojima je bilo 137 mirskih i 11 manastirskih sveštenika, tako da Pirot s pravom nosi naziv MALI JERUSALIM.’’ (Sa sajta Turističke organizacje Pirot)

    I za one koje ne zanima previše versko nasleđe kao deo ukupnog kulturnog i istorijskog nasleđa, mogu 'pronalazeći' stare crkve i manastire da obogate svoj boravak.

    Baštinu volim da fotografišem i prikazujem je i drugima. Pirot je za takve želje turista pogodan, ne samo zbog većeg broja zanimljivih objekata nego i zbog vrlo dobrog vodiča: sajta Turističke organizacje.

    Inače, trebalo mi je neko vreme da se priviknem da crkve ne tražim pomoću izdaleka uočljivih zvonika ili u centru sela.

    Pećinsku crkvu u selu Rsovci sam već prikazao, a ovom prilikom još nekoliko koje sam 'otkrio' u okolini i samom Pirotu.

    Crkva Sv. Paraskeve - Brlog


    Iako nije velike starosti (sagrađena 1878. g.) zanimljivo je razgledati je jer dosta kazuje o vremenu i životu o ovim krajevima. Zanimljiva je i zvonara: na osnovi od kamena je sagradjena omanja kula od bondruka i pletara (greda ili pruća oblepljenog blatom - vidi se u desnom uglu slike).






    Kada je video da se muvamo oko crkve, meštanin iz kuće u blizini crkve otišao je po ključ i pokazao nam unutrašnjost.


    Ulica ispred crkve - većina zgrada je i sada pokrivena neobrađenim kamenim pločama, a veće kamene ploče, uspravno postavljene služe kao ograda na mnogim domaćinstvima.

    Crkva Sv. Ðorde u selu Dojkinci


    Ova seoska crkva nije u samom selu nego na groblju. Sagrađena je u XV veku.


    Sela Brlog i Dojkinci su u Staroj planini tridesetak kilometara istočno od Pirota.

    Manastir Svete Bogorodice u Visočkoj Ržani


    Gornja slika napravljena je sa puta pored reke Visočice.


    ''U podnožju planine Rudine, na desnoj obali Visočice, iza Visočke Ržane ka Brlogu, na nadmorskoj visini od 1094m. je manastir Svete Bogorodice, u narodu poznatiji kao Ržanski manastir ili Vavedenje...''


    ''...Crkva je sagrađena od kamena peščara. Krov je dvoslivni i pokriven crepom. Na njemu je pravilno osmougaono kube. Na istočnoj strani crkve, kraj apside, urezana je 1853. godina, što je verovatno godina obnove crkve. Sudeći prema zapisu Mite Rakića, koji je manastir posetio 1878. godine prvi ili stariji objekat su zapalile krddžlije, na putu za Sofiju u vreme Karađorđa, što upućuje na zaključak da je Ržanski manastir 1853. godine obnovljen na ruševinama starijeg hrama. Da bi sagradili crkvu, meštani su Turcima morali dati 700 groša.
    Crkva manastira Svete bogorodice u Visočkoj Ržani nije živopisana. Ikonostas je iz 19. veka, ukražen je biljnim ornamentima, a u gornjem delu ima petnaestak ikona, rađenih između 1855 -1862. godine...''


    Crkva Sv. Petra i Pavla - Crnoklište




    Crkva je sagrađena krajem 16. i početkom 17.v. a nalazi se na severnom kraju sela, suprotno od puta Pirot - Niš. Selo Crnoklište je desetak kilometara od Pirota prema Nišu, pored autoputa.


    Slikanje unutrašnjosti imalo je pomalo ukus avanture. Meštanka koju smo pitali za crkvu rekla je da su se u crkvi smestili stršljeni, što se i obistinilo. Čim sam odškrinuo vrata desetak stršljenova je izletelo, pa nisam ni ulazio u crkvu.



    Crkva Svete Petke u Staničenju


    Selo Staničenje je oko 6 km od Pirota prema Nišu. Ovo je slika sela sa magistralnog puta - autoputa.


    ''Bez sumnje, najstarija crkva u Ponišavlju je crkva Svetog Nikole, kasnije i danas Svete Petke, odnosno Svete Parsakeve u Staničenju. Crkva se nalazi na maloj zaravni izvan sela.
    Reč je o izuzetno vrednom objektu srednjevekovnog graditeljstva. To je jednobrodna građevina skraja 13. veka, bez kupole. Graćena je od lomljenog kamena peščra i krečnjaka. Zivopisana je 1331/32. godine...''


    ''...Na severnom zidu - portreti vlastelina i vlastelinke u bogat odeći... Dakle s jedne strane portreti značajne vlastele. Očigledno, reč je o grobnoj crkvi.

    Iako je u kripti otkopano 113 grobova, samo četetiri ukopa su srednjevekovna... Verovatno između 15 -18, veka Staničenjska crkva je obnovljena i postala seoska...''

    Nije bilo vremena da se pozabavimo i vidimo da li ima mogućnosti da crkvu pogledamo i iznutra.




    Pazarska crkva u Pirotu


    ''Crkva Rođenje Hristovo ili Pazarska ili Stara crkva, kako se u narodu odomaćilo, građena je od 29. jula do 21. decembra 1834. godine, zahvaljujući dobrovoljnim prilozima bogatih meštana...''


    ''...U vreme kada je građena stara crkva u Pirotu, pored Srba najviše je bilo Turaka i nešto manje Jevreja i Cigana. U gradu je veđ bilo osam džamija. To je verovatno uslovilo odluku Porte o navedenim merama pravoslavne crkve. Ovo je, bez sumnje, redak hram u ovom delu Balkana, u koji se ulazi nakon silaženja niz nekoliko stepenika. Da bi se, naime, ispoštovala odluka da crkva ima dužinu od 22 m., širinu od 13m i visinu od 10m., bilo je neophodno temelje i samu crkvu ukopati u zemlju. Tako je hram dobio neophodnu visinu, a s druge strane, obližnjoj džamiji nije remetio dominaciju..''


    ''...Unutrašnjost crkve je izuzetno dekorativna. Ikonostas je izuzetno lep, sa likom Spasitelja i Bogomatere, apostolima i svetiteljima. U unutrašnjosti je 6 drvenih stubova, koji podupiru svod crkve. Crkva ima i dve pevnice, a oko njih su stolovi za stare i bolesne. Ima 3 kubeta... ''

    I danas ce crkva zagreva sa pećima - bubnjarama.

    Saborna crkva u Pirotu


    ''...U drugoj polovini 19.veka, iako su ovi krajevi jos uvek pod turskim jarmom, sve su ošigledniji znaci me|usobnog uvažavanja i tolerancije raje i vlasti. Zahvaljujući takvim odnosima bilo je moguće pored već postojeće pravoslavne crkve na Pazaru graditi i drugu u Tija Bari.

    .. Saborna Crkva u Tija Bari sagrađena je dobrovoljnim prilozima ''blagočestvenih, pravoslavnih hrišćana grada Pirota i okoline'' 1870. godine.

    Izgradnju Saborne crkve u Tija Bari pomogli su građani i drugi esnafi. Sa pomaganjem su nastavili i kasnije. Svi pirotski esnafi učestvovali su safinansiranju gradnje i kasnije u troškovima održavanja crkve. Zato bi se moglo reći da je Saborna crkva u Tija Bari zadužbina zanatlija i radnika.''







    Poruku je izmenio nenad.bds, 15.10.2012 u 21:13

  9. #39

    Odgovor: Tour de Serbia

    VLASINSKO JEZERO


    Iz Stare Planine kod Pirota, kroz Babušnicu i Crnu Travu, 'skoknuli' smo do Vlasinskog jezera, samo toliko da se ne može reći da do tamo nisam stigao.

    Bio je poslednji dan septembra, temperatura u nižim predelima oko 34C. Jezero je na oko 1200 m/nv pa se žega u vazduhu nije toliko osećala, ali je zato sunce pržilo.








    Sa sajta 'Vlasinsko jezero':

    ''Vlasinsko jezero se nalazi u jugoistočnoj Srbiji na teritoriji opštine Surdulica, udaljeno 30km od doline Južne Morave ka zapadu i od jugoslovensko-bugarske granice ka jugu. Nalazeći se na 1213 m nadmorske visine i prostirući se na površini od 16 km2 najveće je i najviše veštačko jezero u Srbiji.

    Na mestu gde se u prošlosti nalazila tresava, poznata kao Vlasinsko blato, sa ševarom, trskom i samo mestimičnim vodenim površinama i isticala reka Vlasina, nastalo je današnje Vlasinsko jezero. Jezero čija boja vode varira od sivo plave pored obale do zatvoreno plave na sredini jezera, sa zelenim priobalnim površinama daje poseban koloritet vlasinskom pejzažu...''




    ''...Istorijski zapisi koji spominju Vlasinsku visoravan potiču još od XVIII veka pod nazivom Vlasinsko blato ili Vlasinska tresava zbog nagomilanog treseta i blata nastalog spiranjem rečnih tokova. Na taj način je u kanjonu dugom 20 km stvorena močvara koja je na pojedinim mestima bila ispunjena živim peskom...''






    ''...Vlasinsko jezero oivičava zatalasana visoravan u vidu prostranog zelenog ćilima išaranog livadama, pašnjacima i šumama koje kriju raznovrstan biljni i životinjski svet, dok jezero nadvisuju planinski masivi, na čijim padinama je grupisano nekoliko vlasinskih naselja između kojih teku bistri i žuborni potoci i rečice sa šumovitim klisurama. Od planina koje okružuju jezero posebno se izdvajaju Čemernik i Vardenik.

    Područje Vlasinskog jezera odlikuje se i značajnim kulturnim spomenicima i etnografskim vrednostima, kao što su: manastir u Palji, crkva u Božici, Klisuri, Crnoj travi i Kula u Klisuri...''






    ''...Prirodne lepote i retkosti ovog područja koje čine: planine, klisure, vodopadi, izvori, reke, flora i fauna, kao i blagonakloni uticaj klime i tišina planinske prirode čine ovo mesto idealnim za boravak u različitim periodima godine. Zbog ovih odlika područja u toku su istraživanja Zavoda za zaštitu prirode radi zaštite ovog područja kao parka prirode.''






    ''...U planinsko-turističkoj regiji juga Srbije najatraktivniji i najposećeniji centar je Vlasinsko jezero. Međutim, jezero ne treba posmatrati samo, već u sklopu šireg prostora, Vlasinske površi, čiji je sastavni deo.

    Njegove vrednosti nisu samo u osnovnim morfološko-turističkim činiocima (planinski vrhovi od 1.638, odnosno 1.922 m, na Čemerniku i Besnoj kobili - posle Kopaonika najvišoj planini Srbije, zaobljenih gorskih temena i blago nagnutih strana, sa obiljem površina pod šumom ili travom, bez ostenjaka ili panjeva što pogoduje postavljanju brojnih smučarskih staza za rekreativno ili takmičarske bavljenje ovim sportom), ili u specifičnoj, planinskoj klimi, u bogatstvu divljači, obilju ribe, već i u položaju ovih planina u odnosu na komunikacije i veća gradska naselja .''






    Hleb pirotski, čvarci vojvođanski.






    Verujem da je utisak lepši kada je nivo vode u jezeru viši, a ne kao ove, izuzetno sušne godine.

  10. #40

    Odgovor: Tour de Serbia

    Od Babušnice do Crne Trave



    Babušnica

    ''Бабушница је градско насеље ... Према попису из 2002. било је 4575 становника ..

    Бабушница се налази на регионалном путу: Лесковац - Власотинце - Бабушница - Пирот.

    Бабушница је удаљена: од Пирота 24 km, од Власотинца 37 km, од Лесковца 52 km а од Беле Паланке 23 km .

    Кроз Бабушницу протиче река Лужница а сам град се налази у Лужничкој котлини....'' - kaže Vikipedija






    Babušnica je gradić, prilično urbanog izgleda. (To se zapaža naročito ako ste poznavali mesta te veličine pre 30-40 ili više godina u centralnoj Srbiji.)




    Stoni kamen na južnom izlazu iz Babušnice - o toj planini je već bilo reći u ranijem postu.




    Vodozahvat za Niški vodovod, desetak kilometara od Babušnice.


    Pored Lužničke reke




    Put od Babušnice ka Crnoj Travi i Vlasinskom jezeru do sela Svođe prati Lužničku reku.
    ''..По легенди, село Свође је добило назив према “Свођењу” две реке: Власине и Лужнице у једну (састављају се у Свођу) или “Свођењу“ два пута: један према Црној Трави, а други према Пироту из правца Власотинца...''

    U selu Svođe ostavili smo put ka Vlasotincu i Leskovcu i nastavili na jug, uz reku Vlasinu ka Crnoj Travi.


    Ovaj neobičan ukras privukao mi je pažnuju.


    U selu Tegošnica potok (iznad koga stojim) uliva se u Vlasinu.


    Pored mosta preko potoka u selu Tegošnica je restoran u etno stilu. Na žalost, kao i u većini slučajeva van većih mesta, nije bilo ni gostiju pa ni razloga da restoran radi.


    Na kolima je nešto što se retko može videti - posuda, kazan za pečenje rakije od gline.




    Reka Vlasina


    U selu Sastav Reka u Vlasinu (koja je u levoj strani slike) uliva se reka koja dolazi iz desnog ugla.


    Ribnjak pastrmki koristi vodu na potoka koji se tu uliva u Vlasinu.


    Ako se dobro sećam novinskih vesti, na Vlasini je u toku gradnja pet mini-hidroelektrana. Na više mesta se sa puta moglo videti da se u koritu reke radi, ali nisam imao neki bolji vidik za slikanje.




    Spomen česma gde su bugarski fašisti pobili 65 ranjenika u partizanskoj bolnici.


    Slikovita, novopodignuta crkvica u selu Brod 5-6 km ispred Crne Trave.

    Put od Babušnice do Crne Trave nije neka turistička magistrala, ali se ta razdaljina od predesetak kilometara prevali ni u dosadnoj, ali ni u brzoj vožnji.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 29.10.2012 u 12:56

  11. #41

    Odgovor: Tour de Serbia

    RTANJ NA OKU ILI OKO RTNJA


    Sa autoputa smo od Aleksinca 'presekli' da bi stigli u istočnu Srbiju, do Knjaževca pa potom na jug, ka Pirotu. Većim delom ovog puta na vidiku je planina Rtanj.

    Prvo što smo zabeležili bilo je Bovansko jezero.


    ''Бованско језеро се налази на Сокобањској Моравици код Бовна између Сокобање и Алексинца. Језеро је вештачка акумулација настало градњом бране 1978. године, у систему регулације слива Мораве и хидроцентрале „Ђердап“ са задатком да задржи наносе брдских и планинских река, а истовремено да акумулира велике количине воде.
    Језеро је удаљено преко 20 km километара од Алексинца, а 12 km од Сокобање и налази се на регионалном путу Алексинац-Сокобања-Књажевац.
    Језеро је дуго 8 km, највећа ширина му је 500 m, а дубина 50 m. Бованско језеро преко постројења за пречишћавање воде водом снабдева град Алексинац.'' (Vikipedija)


    Par kilometara od sela Bovan zastao sam da slikam Rtanj.




    U dolini koja se vidi na slici sa planinom Rtanj nalazi se Banja Jošanica. (Da ne bude zabune, postoji i Jošanička banja izmedju Kopaonika i Željina, a od te Banje, Jošaničke, je severni prilaz vrhu Kopaonika.)


    Stotinak metara od putokaza za Banju Jošanicu.

    ''Spomen česma kneza Miloša (Trebička česma)
    Neposredno pored arheloškog lokaliteta Trebič nalazi se česma Knjaza Miloša Obrenovića. Podignuta je 1860. godine. Više puta je obnovljana, ali je ipak zadržala svoj autentični oblik. Zahvaljujući blagotvornoj sokobanjskoj lekovitoj vodi, Knjaz Miloš Obrenović je bitno popravio svoje zdravlje. Zato je dao nalog da se na ulazu u Banju izgradi spomen česma.
    Potpuno je očuvan originalan natpis na česmi:
    "Miloš Obrenović I, Knjaz Srpski, podize ovaj istočnik za večiti spomen dolaska svog u Banju, godine 1860.’’ (Sa sajta Sokobanje)


    ''Crkva Uspenja presvete bogorodice u selu Jošanica (15 km od Sokobanje u pravcu Aleksinca), najstarija je crkva u Opštini i izgrađena je u XIV veku, mada prema nekim izvorima datira još iz XI veka, jer ima slična arhitektonska obeležja kao Petrova crkva iz Novog Pazara. Zidana je od kamena, bez kupole, sa prozorima u vidu puškarnica, raspoređenim na različitim visinama. Pored ove crkve nalazi se crkva posvećena Sv. Dimitriju koja je sagrađena 1899. g.''










    ''Zavičajni muzej u Jošanici se nalazi u crkvenom dvorištu, u kome su smeštene crkve Sv. Dimitrija i Uspenja Presvete Bogorodice. Zgrada u kojoj je smešten muzej je nekadašnji crkveni konak, koji potiče iz XIX veka. Muzej poseduje eksponate iz oblasti istorije i etnologije i stavljen je pod zaštitu države.''

    Kao što se vidi, muzej nije u funkciji.






    ''Banja Jošanica udaljena je 16 km od Sokobanje. Ona se nalazi u severo-zapadnom delu Sokobanjske kotline, na istočnim padinama planine Bukovik. Izuzetni prirodni potencijali Banje Jošanice kao što su povoljni klimatski uslovi, termalni izvori i lekovito blato – peloid predstavljaju osnovu za razvoj zdravstvenog turizma a atraktivna okolina, očuvana priroda, značajni kulturno-istorijski spomenici i tradicionalna seoska domaćinstva za razvoj izletničkog i seoskog turizma. Hotelskih kapaciteta za sada nema u Banji Jošanici ...'' - ali ima nekoliko domaćinstava uključenih u seoski turizam.






    A i usput je bilo slikovitih seoskih prizora.




    Kroz Sokobanju smo ovog puta samo prošli uz ovaj snimak Sokobanjske Moravice. Izvor ove reke je desetak kilometara istočno od Sokobanje, pored puta za Knjaževac.




    ''Сокобањска Моравица
    Моравица је река на истоку Србије, десна притока Јужне Мораве дужине 60,4 km, површине слива 625 km². Извире у селу Врело, и пролази кроз Сокобању и Алексинац.
    Притоке са десне стране су Сеселачка, Блендијска и Трговишка река, а са леве река Градашница. Надомак Сокобање у Бованској клисури Моравица пуни Бованско језеро. Бованско језеро преко постројења за пречишћавање воде водом снабдева Алексинац. Река Моравица као отока 12 km низводно улива се у Јужну Мораву.'' (Vikipedija)




    Prošao sam bez zastoja pored table kraj puta, no uspinjući se iz dolje video sam lep prizor, pa sam se vratio...




    Crkva koju tabla najavljluje nije baš na daljini koja je ispisana. Zatekli smo stariju ženu koja je uz pomoć komšije poslovala po domaćinstvu.

    Ispostavilo se da se radi o ruševinama stare crkve na brdu oko 300 metara od kuća.


    Ovo mesto je kao neki eksponat iz geografije: vidi se tesnac sa koga su se nekada odronile stene i zajazile potok. Formiralo se jezero koje je u nekom sledećem poremećaju napravilo prolaz u brani i oteklo. Nekadašnje dno jezera je upadljivo vodoravno.


    Komšija koga sam pomenuo ponudio se da me odvede do ruševina crkve i ispričao onoliko koliko je to bilo u okviru njegovih mogućnosti. Moja interpretacija onoga što sam čuo je:

    Crkva je stara i verovatno čini istorijsku celinu sa druge dve srednjevekovne Bogorodičine crkve (jedna je prikazana ovde, u Banji Jošanici a treća u selu Donja Kamenica južno od Knjaževca koja je, inače, spomenik kulture iz XIV v. i prikazaću je nekom drugom prilikom).

    Meštani seoca Levovik, kome ova crkva pripada a koje je na oko dva kilometra udaljenosti, samoinicijativno, sa mesnim sveštenikom, su pokrenuli osposobljavanje ove stare crkve. Probijen je buldožerom put čime je proširena brdska staaza, napravljena drvena nastrešnica i postavljena tabla koju sam slikao.




    Prirodni ambijent i ova pričica ostavili su na mene lep utisak - kao da sam pronašao neko malo blago.

    Uskoro, negde već bliže Knjaževcu bacio sam još jednom pogled na Rtanj. Ovde se jasno video njegov oblik pravilne piramide zbog čega je i obavijen misterijom.


    ''Planina Rtanj je pravo mesto za sve koji vole izazov. Ova planina je poznata po brojnim podzemnim izvorima, pećinama, jamama, lekovitom bilju, vatrenim loptama, koje predstavljaju prirodni fenomen, i drugim kuriozitetnim i neobjašnjivim pojavama. Zbog toga privlači veliki broj avanturista za koje poseban izazov predstavlja uspon na vrh Rtnja (Šiljak 1560 m) sa koga seže pogled čak do ušća Save u Dunav.'' (Ovaj i drugi navodi uz koje nije naveden izvor su sa sajtova Sokobanje)
    Poruku je izmenio nenad.bds, 22.11.2012 u 23:11

  12. #42

    Odgovor: Tour de Serbia

    VRELO
    izletište kod Pirota na Staroj planini


    Kada sam birao smeštaj u seoskom turizmu za posetu pirotskom kraju, pored cene, bilo mi je ključno da bude, manje-više, u središtu područja koje vredi obilaziti. Uz svesrdnu pomoć g. Dragana iz Turističke organizacije Pirota, izbor je pao na smeštaj u selu Rsovci, na reci Visočici, 23 km- od Pirota u Staru Planinu.

    Odatle smo kretali u razgledanje okoline. Izletište Vrelo je oko 7-8 km od sela Rsovci.


    Reka Visočica pred ulazak u selo Visočka Ržana.

    VISOČICA je dugačka 84 Km ( u Srbiji je dužina svih sektora 69Km, a u Bugarskoj teče dužinom od 15 Km) i desna je pritoka reke Nišave. Ima 810 Km². Visočica nastaje od nekoliko izvora ispod planinskog vrha Kom ( 2016m) na jugoistočnom delu Stare planine u Republici Bugarskoj. U Srbiji u opštini Dimitrovgrad ulazi 2 Km JI od sela Donji Krivodol i do sela Slavinja ova reka je poznata kao reka Komštica , po selu Komštica u Bugarskoj. U ovom delu Srbije Visočica je široka 5 do 7 m. a dubina varira od godišnjeg doba od 40 do 80 cm, a u srednjem I donjem toku reka je širine 20 do 30 m.Od ulaska u Srbiju reka Visočica meandrira i teče u pravcu JI-SZ do ušća sa trekom Toplodolska reka. Od sela Slavinja reka dobija prepoznatljivo ime Visočica, koje semenja u reku Temšticu , nizvodno od mesta gde Visočica prima Toplodolsku reku... (Sajt Udruzenje prosvetnih radnika)


    Domaćini su nam skrenuli pažnju na nedavno obnovljenu česmu sa izuzetno dobrom vodom. Poslušali smo ih.




    Ulazak u selo slikan preko česme i Visočice.


    Visočka Ržana

    Na gornjoj slici, sasvim levo, je i kuća koja ima veze sa ribolovom u ovom području. Nisam posebno zagledao tablu. No Ribolovci na planinskim rekama sigurno znaju o čemu se radi.

    ''Visočica je centralna reka dela masiva Stare planine koji pripada Srbiji. Nastaje od nekoliko jakih potoka koji svoja izvorišta imaju u najvišim delovima planine na nadmorskim visinama preko 1700 metara. Dva najjača kraka nose imena sela kroz koja protiču i to su Dojkinačka i Jelovička reka. Oba kraka sa svojim pritokama imaju dužinu od preko 40 kilometara i ceo njihov sliv nastanjen je potočnom pastrmkom i pešom a na visinama ispod 1000 metara sreću se i retka jata potočnih mrena. Za razliku od Temske, koja teče sa druge strane planine Bratkova strana, Visočica i njene poritoke naizmenično prolaze kroz zone peščara, škriljca i krečnjaka pa je morfologija njenog toka različita u zavisnosti od podloge kroz koju teče. Pomenuti kraci sastaju se na mestu Vrelo gde svoje vode obogaćuju vodom iz dva jaka kraška vrela sa protokom jačim i od samih reka. Od tog mesta Visočica počinje ličiti na jaku planinsku reku što se odmah ogleda kroz pojavu dubokih virova i snažnih brzaka a samim tim i jačeg naselja i krupnijih primeraka potočne pastrmke. Okolina Vrela poznata je kao prirodno plodište pastrmke pa tako s' jeseni ovaj deo reke obiluje matičnim primercima iz donjeg toka koji se propremaju za mrest.

    Visočica nakon par kilometar toka kroz pitomu planinsku kotlinu poznatu pod imenom Bukovo ulazi u svoju prvu klisuru - Bobovište, presecajući široku krečnjačku gredu i ulazeći u rub masiva planine Vidlič. Ovaj deo reke proglašen je mušičarskim revirom u kome je dozvoljeno pecati samo mušičarskim priborom ...

    Nakon 4 kilometra toka kroz sledeću kotlinu i prolazak kroz sela Visočka Ržana i Rsovce, ...'' (sajt flyandtrout.com)


    Uz reku smo išli od Visočke Ržane ka Vrelu gledajući ovu stranu klisure.


    Putokaz za manastir o kome je bilo reči dva-tri posta ranije.


    Oko mostića kojim se prelazi ka manastiru Visočka Ržana.




    Pored mostića je i ova tabla.






    Reku kod mostića prema manastiru slikao sam i kad smo dolazili i u povratku. Lepota reke naprosto to zahteva.




    Vikendice ispred Vrela

    ''У викенд насељу Врело се налази Тигров комплекс викендица са 24 објеката у функцији, са по 2 кревета...''


    Vrelo

    ’’ Izletište Vrelo se nalazi na 33 km od grada, u jednom prekrasnom ambijentu u kome dominira Dojkinačka i Jelovička reka. Do samog izletišta se dolazi automobilom za 40 min. asfaltnim putem. Svako će se na prvi pogled uveriti u atraktivnosti ovog područja Stare planine.

    Posebno se ističe kanjon reke Visociče sa svim ostalim elementima koji čine ambijentalnu celinu. Izletište Vrelo se nalazi na nadmorskoj visini od 730 m. U okruženju izletišta se nalazi kompleks vikendica i radničkog odmarališta koji je bio zamišljen kao turistički kompleks. Ovo izletište karakterišu mogućnosti za šetnju, odmor, rekreaciju, lov, ribolov. U njegovoj neposrednoj blizini se nalazi manastir Sv. Bogorodice iz 18. v.

    Ovo izletište je dobilo ime po Vrelu koje se nalazi u delu izletišta prema selu Jelovici, a ono što ga čini specifičnim je njegovo presušivanje jedan-put u toku godine, i to u avgustu mesecu, u približno istom vremenskom intervalu na nekoliko sati.’’( Sajt TO Pirot)




    Preko mosta je spomen-dom.


    Spomen-dom.

    ''На десној страни Дојкиначке реке налази се спомен дом палим борцима који је у власништву савеза бораца и он тренутно није у функцији..''






    Jelovička reka koji metar pre spajanja sa Dojkinačkom rekom kod samog mosta na drumu.
    .


    Putokaz je pored mosta pre proširenja na reci, a u smeru koji pokuzje otišli smo samo do ribnjaka.


    ''На овом простору постоје два рибњака за узгој пастрмке. Један служи за узгој рибље млађи и он се налази према селу Дојкинци. Други рибњак узгаја пастрмке спремне за продају и он се налази према селу Јеловица...'' (sa sajta sela Dojkinci)




    U ribnjaku je pastrmka i očišćena da lakše podnese +32C poslednjih dana septembra u autu!

    Domaćica je ribu ispržila na sporetu ispod nastrešnice, a zajednički smo se njome osladili.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 16.12.2012 u 19:46

  13. #43

    Odgovor: Tour de Serbia

    DVA SELA STARE PLANINE U PIROTSKOM KRAJU


    Put prema selu Dojkinci iz pravca Pirot - Visočka Ržana

    DOJKINCI

    ''Selo Dojkinci se nalazi 36 km na severoistoku od Pirota na Staroj planini, u području zvanom Gornji Visok. Starije naselje je bilo 2 km nizvodno na mestu zvanom "Staro selo". Iznad sela prolazi Latinski put. Kroz selo protiče Dojkinačka reka.
    U selu postoji crkva Svetog Ðorda iz 15. veka.
    Udaljenost od Pirota 36 km.''

    Dojkinci su 1948. imali 1.005 stanovnika, a 2008. 202.














    Na ovoj manjoj zgradi, koja je u prošlosti bila prostor sa ognjištem i furunom, u kom se provodio dnevni život, je karakterističan dimnjak koji se vidja još uvek na mnogim kućama: nekoliko uspravnih kamenova - stubića preko kojih je ploča odgore koja sprečava da kiša upada na ognjiše.

    Primetili smo da je domaćin oko kuće i zamolili smo da pogledamo unutrašnjost.




    Domaćin nam je rekao da se na ognjištu u bakraču još uvek ponekad kuva, za lljude a i za stoku, a i furuna za hleb je još uvek ispravana.


    Ponegde, pa i ovde smo videli novoizgradjene kuće koje vrlo dobro podražavaju staru arhitekturu.


    U centru sela


    U više sela ovog kraja smo vidjali ograde od neobradjenih kamenih ploča.


    Selo Rsovci

    '' RSOVCI

    ''Selo Rsovci je još jedno od gornjevisočkih sela u podnožju Stare planine, na levoj obali reke Visočice. Nalazi se na 23 km istočno od Piorta. U okolini sela postoje nekoliko interesantnih mesta od kojih izdvajamo: mesto zvano Bele vode, gde izvire voda i sa pedesetak metara pada u reku Visočicu, zatim mesto Visoka stena, najišlja stena na Vidliču, gde se gnezde orlovi, koju sunce prvu obasja pri izlasku i na koju padne prvi sneg.
    U selu postoji crkva Svetog Petra i Pavla ili Pecinska crkva iz 13. veka. Crkva je smeštena u pećini i u njoj se nalazi jedinstvena ikona Hrista Mladenca ili Ćelavog Isusa kako je u narodu zovu.'' (TO Pirot)






    Naišli smo na nekoliko stada ovaca i koza koja su kretala na ispašu. U jednom od prolazaka drumom prema Pirotu, vozili smo 'u stadu' dobrih dvadesetak minuta. Automobili tu nemaju prvenstvo prolaza.




    Uz nekoliko kuća smo videli ovakve furune za hleb (a i pečenje).






    U ovim krajevima meša se egzotika prošlih vremena i današnjica. Na slici ispod je novoizgradjena vikendica iznad reke Visočice.
    A i sam Pirot, prema kome su orijentisana ova sela i njihovi stanovnici, je u najvećem delu savremen grad.


    Selo Rsovci i reka Visočica vidjeni od pećinske crkve.


    Selo Rsovci slikano sa istočnog kraja.

  14. #44

    Odgovor: Tour de Serbia

    NAMA NEDOSTUPNO!?


    Izišao sam do Dunava na čardu kod Bačkog Novog Sela. Dok smo čekali da se skuva riblja čorba, u daljini sam primetio čamac sa veslima 'na parove'...




    Prilazili su obali baš kod čarde...




    Koji minut ranije kod čarde se pojavila grupica koja je gpvorila nemački i srpski. Kad se čamac približio, shvatio sm da je to isto drušvo. Deo društva je vozio dva kombija i na dogovorenim mestima izlazio do Dunava.


    Kada su se dovoljno približili, video sam da su veslači bili uglavnom u zrelim (i još zrelijim) godinama... Ali to se ne može primetiti po njihovim figurama a ni kretnjama!



    Ubrzo su tu bila tri čamca 'kilbota'.

    Doznao sam da su iz Regensburga u Nemačkoj i da ovog puta idu do Beograda.


    Pošto su na nekojilo majica imali klubski znak, pronašao sam sajt Veslačkog kluba iz Regesnburga. Tamo sam video da se klub ne bavi smo sportskim, takmičarskim veslanjem, nego i ovim vidom koji nazivaju 'Tradicija'. Po svemu sudeći, nekadašnji aktivni veslači ovako uživaju u putovanju i čuvaju uspomene na vreme i društvo kada su bili mladji i aktivno veslali.


    Na čardi su popili po sok ili nšto drugo, povadili pecivo iz kesa neke pekare u Apatinu i spremili se na sledeću etapu - do Bačke Palanke.


    Čarda je na 1319-tom kilometru.


    Nije da sam prvi put, već uporno, pomislio kako 'isterujemo' naše sirotinjske komplekse: za ogromnu većinu ideal je letovanje u paketu 'all inclusive': da oko nas trčkaju konobari, da na koji metar od mora držimo noge u hotelskom bazenu,
    da ispijamo pića sedeći pored šanka u bazenu... Ma, rodili smo se u klimatizovanom svetu uz sobarice!
    Poruku je izmenio nenad.bds, 02.09.2013 u 09:37

  15. #45

    Odgovor: Tour de Serbia

    Zapadna Srbija
    RAĐEVINA (1) - KRUPANJ



    Рађевина је област у северозападној Србији између планина Влашића, Цера, Јагодње и Соколских планина. Долином Јадра повезана је са Мачвом и Панонском низијом, а заједно са Азбуковицом чини Горње Подриње. То је претежно брдско-планински крај, пун шума и пашњака испресецаних бистрим и брзим речицама. Највећи врх у брдском делу је Кошутња стопа на Јагодњи (940 м).
    Њен највећи део припада Општини Крупањ, коју чине 23 насељена места од којих су 22 сеоска насеља... (Википедија)


    Na putu od Loznica izmedju Manastira Tonaša i Krupnja.


    Krupanj je gradsko naselje u Srbiji koje administratoivno pripada opštini Krupanj u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 4912 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4795 stanovnika).
    Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. (Vikipedija)


    U Krupanj smo stigli oko dva popodne krajem oktobra. Promuvali smo se po centru bez mnogo zadržavanja vodeći računa šta još imamo u planu da obidjemo u već kratkim danima. Iako je bio radni dan u centru nije bilo mnogo prolaznika.




    Krupanj kroz istoriju

    Prvi arheološki nalazi u Krupnju datiraju još iz perioda neolita i to u vidu ostataka keramike i jedne sekire od lakog belog kamena. Na ulazu u grad postoje ostaci rimskog naselja sa fragmentima rimske keramike - ostatak objekta poznatiji kao Vila Rustika.
    Naziv Krupanj prvi put se pojavljuje u dubrovačkim spisima 1417. godine, a dubrovački pisari - Italijani najčešće su ga zapisivali kao ''Crupagn''.
    Razvojem rudarstva u Srednjem veku Krupanj je postao značajno rudarsko mesto (rudnik srebra) kroz koga su prolazili dubrovački karavanski putevi... (Sajt Krupnja)


    ...Razvojem rudarstva u Srednjem veku Krupanj je postao značajno rudarsko mesto (rudnik srebra) kroz koga su prolazili dubrovački karavanski putevi.
    Tursko osvajanje Despotovine (1459) uvelo je današnju oblast Rađevine u dug period nesređenog i teškog života.
    U događajima Prvog srpskog ustanka Krupanj je prvi put oslobodio, u leto 1804. godine, hajdučki harambaša Đorđe Obradović Ćurčija i njegova četa hajduka, a značajnu ulogu u borbi protiv Turaka imao je i knez Krsta Ignjatović-vojvoda rađevski.
    Godine 1837. u Krupnju je otvorena prva škola, a 1842. godine izgrađena je crkva Sv. Vaznesenja Gospodnjeg... (Sajt Krupnja)


    ...Veliki događaj za Rađevinu svakako je iseljavanje Turaka i rušenje Soko grada-zloglasne turske tvrđave, na čijem mestu se danas nalazi manastir Sv. Nikolaja. Načelnik rađevskog sreza kapetan Petar Radojlović je 1862. godine, po naređenju kneza Mihaila Obrenovića, izvršio rušenje utvrđenja... (Sajt Krupnja)


    Spomen na dr. Arčibalda Rajsa, počasnog građanina Krupnja u ogradi crkvene porte.


    Stara i nova crkva - o njima će biti posebno reči u nekom narednom postu vezanom i za bitku na Mačkovom kamenu 1914.

    Kulminacija jedne od najkrvavijih bitaka koje je vodila srpska vojska u Prvom svetskom ratu vezana je za prostor Mačkovog Kamena, na planini Jagodnji, u neposrednom zaleđu Krupnja. U vojnoj istoriji je zabeleženo da su se tu vodile najogorčenije i najdinamičnije borbe u kojima je ranjen i princ Đorđe Karađorđević, a ukupni srpski i neprijateljski gubici cene se na oko 23 000 ljudi. U spomen na te događaje Srpski narod je podigao spomenike: crkvu spomen-kosturnicu Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Krupnju i spomen-kapelu na Mačkovom Kamenu (dela arhitekte Momira Korunovića )... (Sajt Krupnja)


    Nekadašnja apoteka.

    Stara apoteka (vila Pere Despića sagrađena 1914. godine) - objekat pod zaštitom države; uz Zadužbinu Nikole Spasića doprinosi ambijentalnoj celini Krupnja ( sa četiri reke, okružen zelenilom i parkovima)...(Sajt Krupnja)


    ...Krajem XIX veka u varošici je sagrađena topionica olova i antimona sa pratećim objektima među kojima se izgledom izdvajala zgrada u kojoj je stanovao upravnik podrinjskih rudnika g. Svetozar Mašin sa suprugom Dragom (kasnije kraljicom, suprugom kralja Aleksandra Obrenovića... (Sajt Krupnja)


    ...Godine 1922. osnovano je prvo sportsko udruženje ''Rađevac'', a u čast kapetana Petra Radojlovića u Krupnju je 1927. godine osnovano sportsko i kulturno društvo ''Radojlović'' koje je postojalo sve do Drugog svetskog rata.(Sajt Krupnja)


    U drugom svetskom ratu nemačka kaznena ekspedicija spalila je Krupanj, izuzev zgrade stare apoteke (vila Pere Despića), crkve Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i bolnice, zadužbine Nikole Spasića trgovca iz Beograda...(Sajt Krupnja)


    Sem rudarstva i prerade drveta u Krupnju se šezdesetih godina razvila i industrija tekstila ( veliki proizvodni kapaciteti viskoznih tkanina i pozamanterijske robe ), proizvodnja kartonske ambalaže, kontaktnih sočiva, dehidratacija voća, mala privreda, trgovina i turizam.
    Savremeni Krupanj karakteriše ekološki nezagađena i atraktivna priroda upotpunjena kulturno-istorijskim znamenitostima. Naselje je smešteno u dolinsko proširenje kroz koga protiču 4 brze rečice na kojima je podignuto 15 mostova, sa planinskim zaleđem Jagodnje, Boranje i Sokolskih planina, sa mnoštvom parkovskog zelenila, savremenim zdanjem Doma kulture (delo arhitekte Ivana Antića),sportskim terenima, bazenom, ugostiteljskim objektima - Krupanj predstavlja svojevrsnu ambijentalnu celinu vrednu viđenja...(Sajt Krupnja)




    ...Krupanj ( sa četiri reke, okružen zelenilom i parkovima). Centralni park u Krupnju nalazi se kod ušća dveju reka i glavne gradske raskrsnice i predstavlja centralno mesto na kome su se Rađevci od davnina okupljali da bi saznali najnovija dešavanja ; u tursko vreme zvao se Megdan (trg). Postoji potreba za njegovim uređenjem (postavljanje spomenika npr. Srpskom junaku i Đorđu Čurčiji), čime bi se značajno podigao nivo turističkog proizvoda u Krupnju...(Sajt Krupnja)




    Stekao sam utisak da je Krupanj urdjeniji, uredniji i čistiji od gradova koji slove za naše lepe gradove i turistička mesta.




    U pozadini je biblioteka 'Politika'.


    Biblioteka "Politika"
    Osnivanje prve srpske čitaonice vezano je za 1868. godinu kada je ministar prosvete i crkvenih dela izjavio da su u «varoši Loznica i varošici Krupnju zavedene čitaonice» Te godine je krupanjski učitelj izjavio, a list «Srbija» objavio: «Na Sv Savu osnovasmo čitaonicu. Mnogi kmetovi, odlični seljani, zaželeše da budu članovi. Upisano je 50 članova. Nazvaše svoju čitaonicu «Zadruga rađevska». Videćemo da kulturna tradicija vezana za Rađevinu nije zanemarljiva.

    Nemci su 20. oktobra 1941. godine zapalili Krupanj. Prva zgrada koja je planula bio je – Dom kulture.

    Usled velike poplave 1912. godine uništen je veliki broj knjiga. U Prvom svetskom ratu čitaonica u Krupnju opet strada, da bi ponovo bila obnovljena 28. mala 1922. godine, ali u staroj i trošnoj zgradi. Zahvaljujući poznatom šabačkom profesoru, g. Žiki Popoviću, i novinaru «Politike», g. Dragoljubu Jovanoviću, započeto je prikupljanje priloga za podizanje nove zgrade biblioteke. Kraje 1932. godine završena je izgradnja jednospratne zgrade koja je bila sva u mermeru iz sela Kržave kraj Krupnja.

    Posle rata čitaonica je ponovo obnovljena pod nazivom «Narodna čitaonica i biblioteka». Ova ustanova menjala je svoje sedište po zgradama (Zadružni dom, zgrada SDK, Opština, Stara apoteka) sve do 1980. godine kada je otvoren Dom kulture «Politika», koji je novinska kuća «Politika» poklonila Krupnju u znak sećanja na braću Ribnikar koji su u Prvom svetskom ratu bili smrtno ranjeni u borbi na Mačkovom kamenu (brdu kraj Krupnja) i sahranjeni u Rađevini.

    Stanovnici Krupnja i Rađevine ponosni su na spomen-dom, dar «Politike», arhitektonsko delo znamenitog arhitekte g. Ivana Antića, koji svojim izgledom i funkcionalnošću, kao i uređenjem krasi centar Krupnja.(Sajt Krupnja)






    Nedaleko od Krupnja na putu ka Ljubiviji i Mačkovom Kamenu.


    Na pola puta do Mačkovog kamena.
    Poruku je izmenio nenad.bds, 29.10.2013 u 21:06

Strana 3 od 4 PrvaPrva 1234 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. Serbia Rally
    Autor Charlie Harper u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 23.06.2011, 21:23
  2. Serbia Open 2011
    Autor Charlie Harper u forumu Spomenar
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 02.05.2011, 19:34
  3. Tour de france 2010
    Autor alpinista u forumu Spomenar
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 13.08.2010, 14:44
  4. ...Battlefield - MADE IN SERBIA...
    Autor xizgubljenix u forumu Igre
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 08.08.2010, 01:20
  5. National Geographic Serbia
    Autor Invisibleman u forumu Televizija i ostali mediji
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 11.12.2009, 21:06

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •