Lord George Gordon Byron (Lord Džordž Gordon Bajron)
Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 1 do 15 od ukupno 24
  1. #1

    Lord George Gordon Byron (Lord Džordž Gordon Bajron)

    Lord Byron
    (George Gordon Byron)
    (1788-1824)

    Prilog 70

    Pjesnički prvak engleskog romantizma; stekao je međunarodnu književnu slavu. B. se rodio kao deklasirani aristokrat, no kasnije pripada najvišim krugovima, iako je po prirodi buntovnik i slobodoumnih nazora.Umire u borbi za oslobođenje Grčke od turskog jarma. Njegov život i djelo usko su povezani,dopunjuju se i stvaraju gotovo nedjeljivu cjelinu. U književnost je ušao kao pobornik klasicizma pa u obranu svoje prve zbirke pjesama, koja je doživjela oštru kritiku, piše satiričko djelo u du- hu Popea (v.), gdje nepravedno napada romantičke pjesnike. Zatim putuje u španjolsku, Portugal, Grčku, Albaniju i Tursku, a nakon povratka objavljuje svoj putni dnevnik Putovanje Childea Harolda (Childe Harold's Pilgrimage, 1812). Taj romantički ep, u kojem se prvi put javlja "bajronski" junak, pjesnika je preko noći učinio slavnim. Putnik Harold, kojemu B. pridaje starinski naslov "childe", što znači vitez, melankolični i razočarani usamIjenik, sit života i užitaka, prkosno luta iz zemlje u zemlju ne našavši nigdje mira. Suvremenicima nije bilo teško poistovetiti taj romantički lik s njegovim stvaraocem, koji je u Haroldu prikazao svoga dvojnika, ali je istovremeno na temelju vlastite književne tvorevine svjesno izgrađivao samoga sebe. Nakon tog djela B. se na Ijestvici književne slave veoma brzo uspinje i objavljuje istočnjačke priče u stihu: Kaurin (The Giaour, 1813), Nevjesta iz, Abida (The Bride of Abydos, 1813), Gusar (The Corsair, 1814), Opsada Korinta (The Siege of Corinth, 1816) i Parisina (1816). Među njima Gusar i njegov nastavak Lara (1814) dalje
    izgrađuju ponositi i mrki bajronski lik. Usporedo s tim književnim uspjesima B. kao čovjek zadivljuje i zapanjuje englesko društvo. Privlačne vanjštine, a neobuzdan slobodnjak, on svojim životom potvrđuje legendu o fatalnoj romantičkoj ličnosti. No, iako je postao mondena veličina aristokratskih krugova, značajno je da to isto društvo mrzi i strastveno se bori protiv svake nepravde i ugnjetavanja, što je već i prije dokazao svojim govorom
    u kući lordova u kojem se zauzimao za radnike okrivljene zbog uništavanja strojeva. Novo razdoblje u Byronovu životu, a i u stvaranju, nastupa njegovim odaskom u svojevoljno progonstvo. Javno optuživan zbog rodoskvrnja, zauvijek napušta domovinu te najprije boravi u Švicarskoj, a zatim dulje vrijeme u Italiji. U tom razdoblju svoj ep Childe Harold dopunjuje novim putnim slikama (iz Belgije, iz doline Rajne, Švicarske i Italije), u koje je unio sjećanja na povijesne događaje (Waterloo) i na književne ličnosti (Rousseau) te ih je protkao mnogim romantičnim opisima prirode. Ogorčen zbog izgnanstva, B. u pjesničkoj drami Manfred (1817), u kojoj se ugledao na Goetheova (v.) Fausta, zaokružuje "bajronski lik" dodavši mu još i titansku snagu. U Manfredu, glavnom junaku
    istoimene drame, koji osjeća neku zagonetnu krivnju i nesavladiv je u htijenju da postigne zaborav, engleska je javnost prepoznala pjesnika te ga je zbog toga čak proglasila osnivačem "satanske" pjesničke škole. lako je pronio svijetom glas romantičkog junaka, B. ostaje vjeran klasicističkim uzorima i u tom duhupiše niz drama. Najuspjelije djelo, epsku satiru Don Juan (1819—1824), B. stvara vjerujući, poput klasicista, da je dužnost pjesnika šibati licemjerstvo. U tom duhovitom epu patos ranijih ostvarenja ustupa mjesto ironiji, a Don Juanovi brojni doživljaji i putovanja postaju izlika za široku društvenu satiru. U tom se djelu isprepleću retorika i šala,lirski Ijubavni stihovi i Vjerno prikazivanje stvarnosti. Slobdarski duh i pjesničko djelo engleskog buntovnika nadahnuli su mnoge velike pjesnike, kao štosu npr. Puškin, Ljermontov, Lamartine i dr
    Poruku je izmenio Cecara, 01.08.2009 u 11:14 Razlog: ime
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  2. #2

    Lord Byron

    ATENSKA DJEVO, PRIJE NEG SATI
    Živote moj, volim te

    Atenska djevo, prije neg sati
    Rastanka dođu, srce mi vrati,
    Ili ga, jer mi ode iz grudi,
    Zadrži, i sve što ti nudi!
    Odlazim, čuj moj uzdah i bo,

    Živote moj, volim te

    Tako mi tvoje nemirne kose
    Što egejski je vjetrovi nose,
    I obrva što crne rube
    Nježno ti lice te ga Ijube,
    I zjena kao u srne, o,

    Živote moj, volim te

    Tako mi usni tih koje žudim
    I struka tvoga za kojim ludim,
    I ovog cvijeća što o sreći
    I Ijubavi zna reć' što reći
    Riječ ne zna; bilo dobro, zlo,

    Živote moj, volim te

    Atenska djevo, valja se nama
    Rastati, misli na mene, sama.
    Prem' Istambul me zove tog trena,
    Srce mi, dušu uze Atena;
    Uvijek ću tebe voljet! Znaj to!

    Živote moj, volim te
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  3. #3

    Lord Byron

    GLE, IDE LIJEPA KAO NOĆ

    Gle, ide lijepa kao noć kraja
    Zvjezdanog neba, vedrih klima,
    Sve najljepše od mraka i sjaja
    U liku svom i oku ima,
    Umekšanom svijetlom raja,
    Što od neba ga dan ne prima.

    Tek sjena jača, manja zraka-
    I slabi slast neiskazana
    U valu njenih uvojaka,
    Il' blaga svjetlost, licu dana,
    Gdje kaže slatka misao svaka
    Svu draž, čistoću svoga stana.

    S tog obraza i čela nježna
    -Što tiho je, a riječ ne gubi-
    Smiješci zbore i boja nježna,
    Da njenu prošlost blagost rubi,
    Da ne zna duh njen zemnih čežnja,
    A srce njeno čisto ljubi.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  4. #4

    Lord Byron

    JEDNOJ GOSPI
    upitan zbog čega napuštam Englesku u proljet

    Kad Čovjek, istjeran iz Raja,
    Za časak zasta pokraj vrata,
    Svaki ga prizor bivšeg sjaja
    Nagna klet' kob što mu je data.

    Al' iduć kroz daleke kraje,
    Nauči snosit grijeh svoj prijek;
    Tad drugo vrijeme ču mu vaje,
    U radu svome nađe lijek.

    Tako će, gospo, sa mnom biti,
    Ne smijem vidjet čar vaš, jao:
    Dok krzman, uz vas, neću kriti,
    Uzdišem zbog sveg' što sam znao.

    Mudriji bit će bijeg moj taj
    Od napasti što vreba samo;
    Ne mogu gledat u svoj raj
    Bez želje da ne živim tamo.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  5. #5

    Lord Byron

    MRAČAN MI DUH JE

    Mračan mi duh je - o, brzo strune
    Harfe dotakni da čujem njih;
    Nek blagi zvuci uši mi pune
    Uz prsta tvojih dodir tih.

    Ako još nada puni grud meni,
    Taj zvuk će je izmamit znat,
    Ako još suza ima u zjeni,
    Poteći će, i bol će stat.

    Nek trzaj bude dubok i snažan,
    Nek vedra nota ne bude prva;
    Minstrele, čuj me, plač mi je važan
    Prije neg' bol mi srce shrva,

    Jer tuga je odnjihala njega
    I duga, nijema bol i nesan,
    Sad spoznat najgore od svega
    Mora, i puknut - il' rodit pjesan.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  6. #6

    Lord Byron

    NATPIS NA SPOMENIKU NEWFOUNDLANDSKOG PSA

    Kad Ijudski stvor sa svijeta pođe tog,
    Poznat ne slavom, već zbog roda svog,
    Kipar se trudi prikazat bol svu
    Pa se po urni zna tko leži tu;
    Kad prođe sve, na grobu možeš štiti
    Ne što on bje, neg' što bi trebo biti;
    A jadni pas, najbolji drug ti dani,
    Što dočeka te prvi, prvi brani,
    Što srce gospodara u svom krije,
    Samo za nj živi, muči se i bije,
    Sruši se prezren, jer dušu što ima
    Tu je na zemlji, nebo mu ne prima,
    Dok čovjek za se, bijedni kukac taj,
    Uz oproštenje traži cio raj.
    O, čovječe, kratkovjeki ti stvore,
    Izopačeni robe i još gore,
    Tko zna te, prezre taj te istog maha,
    Ti gnusna hrpo oživljenog praha!
    Tvoje je prijateljstvo himba, žarka
    Ljubav tek blud, tvoj smijeh laž, riječi varka!
    Životinja bi svaka, kad bi tvoga
    Imena bila, sramila se toga.
    Ti, što sad gledaš urnu tu, što prije
    Prođi - je sućut potrebna joj nije:
    Mog prijatelja grob je ovo svježi;
    Imao samo jednog sam - tu leži.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  7. #7

    Lord Byron

    NEĆEMO VIŠE TAKO KASNO

    Nećemo više tako kasno
    Lutat u noćni sat,
    Premda će grud još ljubit strasno
    I mjesec jednak sjat,

    Jer korice mač troši jak,
    A duša troši grudi,
    Predah i srcu treba čak,
    I ljubav odmor žudi.

    Noć je za ljubav doba strasno,
    Al' brzo dan stić' zna,
    nećemo više tako kasno
    Dok blistav mjesec sja.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  8. #8

    Lord Byron

    POZDRAV DOMOVINI


    Zbogom! Zbogom! - Rodni žali
    Već s' otimlju oku mom;
    Vjetar huče, rču vali,
    A galebi grakću k tom.
    Ono sunce gdje zapada,
    Tamo je i nama poć';
    Teb' i njemu s Bogom sada,
    Domovino - laku noć!


    Jutrom će se sunce popet
    Iznovice nad taj svijet,
    Ja ću more, nebo opet,
    Ali tebe neću zrijet.
    Kuća pusta ostala mi,
    Tužno, tamno sve u njoj,
    Drač joj raste po stijenami,
    Pas pri vratih cvili moj.


    "Hodi amo, moje dijete!
    A što plačeš tako - što?
    Valjda što nam vali prijete,
    Il bjesnilo bure ha!
    Ne boj mi se, utri oko,
    Jer nam brod je, lak mu kret,
    l najbrži jedva soko
    Natkrilio bi mu let!"


    "Nek se vali s vjetri taru.
    Njih zaista nij' me strah,
    Druga ali, gospodaru,
    Bol mi ote srcu mah.
    Spominjem se od Ijubavi
    Svoje majke, oca svog,
    Kano što ja njih ostavih,
    Ostavit će mene Bog!


    Otac, kano na rastanku,
    Odoljet će jadu svom;
    Ali majka i u sanku
    Uzdisat će, znam, za mnom!
    "Neka, neka, dijete mojel
    Doliči ti suza ta,
    Da su meni ćuti tvoje,
    Plako možda bih i ja.


    Hodi amo, moj junače!
    Zašto si mi tako blijed,
    Zar već Francez na te skače,
    Il te plaši bure jed?"
    "Strahom mi se duh ne bavi,
    Gospodaru, nijesam plah,
    Al ženu si da ostavih,
    Ta me miso muči, ta!


    Ona s djecom stan imade
    Tamo blizu doma tvog;
    Sto joj tužna reći znade,
    Kad zazovu oca svog?"
    "Neka, neka, moj junače!
    Pravedna ti bol je ta,
    Ali ja sam ćudi jaće,
    Ne tugujem s takvog šta.


    Jer tko da se poda kini
    Rad ikoje žene tu,
    Kad iza nas lako ini
    Utješit će svaku nju.
    Meni nije ničeg žao,
    Nit se ičeg ja bojim,
    Zalim samo da sam stao
    Ne žaliti ni za čim.


    Samac ja sam, sam do Boga
    Sad na svijetu: tko je kriv,
    Da ne marim ni za koga,
    Kad ni za me nitko živ?
    Naviko na tuđu hranu,
    Znam da bi me za koj' čas
    Da se vratim k svomu stanu
    Ugrizao i moj pas.


    Zato lađo, moje blago,
    U tebi mi nade sve,
    Nosi mene kud ti drago,
    Samo natrag doma ne!
    Zdravo, zdravo, vode sinje,
    A budem li i vas proć',
    Zdravo, hridi i pustinje,
    Domovino laku noć!"
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  9. #9

    Lord Byron

    STIHOVI NAPISANI U JEDAN ALBUM NA MALTI

    Kao što pokraj groba stane
    Prolaznik, jer ga ime prene,
    I moje ime nek ti, do strane
    Ove kad stigneš, privuče zjene!

    Kada pročitaš moje ime,
    Za godinu il' možda dvije,
    Za mrtva tada smatraj ti me
    I da grob srcu ovdje mi je.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  10. #10

    Lord Byron

    STROFE
    napisane prigodom prelaženja Ambracijskog zaljeva

    S vedroga neba u svom srebru snatre
    Mjeseca zrake, na Actium skriven,
    Na valove gdje radi Kleopatre
    Izgubljen stari svijet bje i dobiven.

    Na taj mi prizor oko pogled baci,
    Rimljana mnogih groblje, gdje u trenu
    Jednome kruta Ambicija zbaci
    Krunu, da mogla slijediti bi ženu.

    Florence, što volim jednako te, glasi
    Pjesme dok traju i svih riječi sklad
    (Orfej iz pakla pjesmom ženu spasi),
    Dok budeš lijepa i dok budem mlad;

    O slatka! to bje vrijeme slično snima,
    Kad svijet na kocki bje zbog zjene dvije:
    Da pjesnik ima carstava ko rima,
    Tvoj čar bi nove dao Antonije.

    Premda to mrsko Usudu je strogu,
    Zjena mi tvojih, u njih ću se klet,
    Svijet zbog tebe izgubiti ne mogu,
    Al' te izgubit ne bih za sav svijet.
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  11. #11

    Lord Byron

    SUNCE SVIH BEZ SNA

    O tužna zvijezdo, sunce svih bez sna!
    Što iz daljina suzna treptiš sva,
    Što u noć sjaš al' ne goniš tim mrak,
    O kakve davne sreće ti si znak!

    Tako sja prošlost, svjetlost sveg' što minu,
    Što blistava je, al' nema toplinu;
    Zuri u tami Bol u sjaj tvoj blijed,
    Jasan, al' dalek - čist, al' kao led!
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

  12. #12

    Odgovor: Lord Byron

    Kad rastasmo se tada

    Kad rastasmo se tada
    uz muk i suza breme,
    a bol nam srca savlada,
    na vrlo dugo vrijeme,
    blijed, hladan, obraz ti posta,
    ko led sam poljubac tvoj;
    a meni tek tuga osta
    kroz ceo zivot moj.
    Tog jutra rosu ledenu
    sred svog osetih cela
    ko hladnu strepnju jednu
    Sto obuze me cjelog.
    Ti skrsi zavjete svoje;
    sad mnogom pripadas, znam;
    kad ime spomenu tvoje
    i mene samog je sram.
    O tebi prica svud bruji,
    za me posmrtno zvono;
    kroz srce jeza mi struji:
    Sto te ljubvljase ono?
    Ti nikome od tih ljudi
    ne biese tako znana;
    bol osta sred mojih grudi
    i vjecno ziva rana.
    Mi sastasmo se tajno;
    sad tajno pamtim, smjerno,
    sto srce ti nehajno
    vec presta biti vjerno.
    A sretnem li te kada
    kroz mnoga ljeta duga,
    moj pozdrav bice tada
    sav pusta, njema, tuga.

  13. #13

    Odgovor: Lord Byron

    Citat Lillith kaže: Pogledaj poruku
    She walks in beauty, like the night


    She walks in beauty, like the night
    Of cloudless climes and starry skies;
    And all that's best of dark and bright
    Meet in her aspect and her eyes:
    Thus mellowed to that tender light
    Which heaven to gaudy day denies.

    One shade the more, one ray the less,
    Had half impaired the nameless grace
    Which waves in every raven tress,
    Or softly lightens o'er her face;
    Where thoughts serenely sweet express
    How pure, how dear their dwelling-place.

    And on that cheek, and o'er that brow,
    So soft, so calm, yet eloquent,
    The smiles that win, the tints that glow,
    But tell of days in goodness spent,
    A mind at peace with all below,
    A heart whose love is innocent!
    ONA IDE

    Ona ide u svetlu lepote
    Ko noc blaga u zvezdanom sjaju.
    Sve sto ima u svetu krasote;
    Svetlog, tamnog - njene oci daju,
    Sve neznosti, i divote s njima,
    to dan blistav ne moze da ima.

    Ni zrak manje, niti vise sama
    Sen u valu crnih joj vitica
    Il' u skladu loknica, il; prama
    sto se spusta preko njenog lica,
    Preko cela gde cedne, spokojne
    Misli - su svog mesta dostojne.

    Na tom licu koje ozarava
    SreŠni osmeh vecite vedrine;
    Gde dobrotom svakog ocarava
    Mirni odsjaj vecite vrline,
    Na tome se divnom licu cita
    Ljubav - mirna, nevina, vecita.

  14. #14

    Odgovor: Lord Byron

    ŽENA

    Malo taj, mislim, pozna ženske grudi
    Tko s uzdahom steć' želi ljubav njenu;
    Zar mari ta za srce kog zaludi?
    Obaspi hvalom svog idola zjenu;
    Ne preponizno, jer će u tom trenu
    Prezret ti trud, čak i tvog stiha čar;
    Ako si spretan, nježnost skrij; za ženu
    Drskost još uvijek najbolja je stvar:
    Ljuti je pa je tješi, okrunit ćeš žar.

  15. #15

    Lord Byron

    Iz ''Jevrejskih melodija''
    Po oblalama Jordana



    Po obalama Jordana kamile Araba blude,
    Na bregu Siona žreci lažnoga boga služe.
    Pod stenam' Sinaja Vaalove sluge hude
    Ti gledaš, o, Jehova, kako ti ime ruže,
    Pa zašto spavaju gromovi večne slave tvoje?

    Tamo gde je prst tvoj ispisao tablice svete
    I stopa osveštala pute narodu dobrom tvome;
    Tamo gde su slave plamene siluete
    Pisane munjom tvojom, nijednom samrtnome
    Nije moguće prići po cenu života svoga.
    Nek' oko tvoje blesne munjinim silnim sjajem
    I nek' padne koplje iz poraženih ruku tiranina
    O, da l' će dugo tiran puniti zemlju vajem
    I da li će narod jošte gledati mnogo dana
    Ostavljen od teb' hram naš tužan, napušteni?
    Ili ne pokusavaj, ili dovrsi!

Strana 1 od 2 12 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. ''Životinjska farma'' George Orwell
    Autor Goga u forumu Književnost
    Odgovora: 13
    Poslednja poruka: 05.07.2010, 22:17
  2. George Carlin, genije
    Autor HLEBmaster u forumu Humor i zabava
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 23.02.2009, 23:11
  3. George Gordon Nol Byron
    Autor Goga u forumu Književnici
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 06.04.2008, 03:08

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •