Lov ribe hranilicom
Prikaz rezultata 1 do 1 od ukupno 1
  1. #1

    Lov ribe hranilicom

    Lov hranilicom




    Ova tehnika lova se pomalo razlikuje od do sada navedenih tehnika lova sa hranilicom, pre svega po tome sto je ovde uticaj pomeranja vode vrlo mali, pa je uticaj vetra dominantan. Nosivost strune koju koristite zavisi od tezine olovnog otezanja. Orijentaciono uzmite sledecu preporuku: struna nosivosti 0,9 kg za otežanje od 15 g, 1,4 kg za 20 g, 1,8 kg za 30 g. Idealno je da koristite tonucu strunu.

    Duzina podveza i ovde zavisi od vrste ribe koju ocekujete. Ukoliko cekate deverike, znajte da su oprezne i da ce im duzi podvez omoguciti da uzmu mamac pre nego sto dode do indikacije. Zato koristite podvez dužine i do 1,5 m.

    Sa druge strane, za recimo bodorke, babuske i karase koristite kraci podvez od oko 1 m. Kada prilikom provere sistema i mamaca, primetite da su udice bez mamca ili su mamci osteceni, a vi niste imali udarce, skratite podvez za oko 15 cm.

    Ovo ponavljajte dok udarce ne pocnete da primecujete. U suprotnom slucaju, ako imate udarce, ali je broj promasaja jako veliki, produzite podvez za 15 cm. Ovaj postupak ponavljajte dok ne dodete do optimalne duzine.

    Velicina udica i ovde zavisi od velicine ribe koju ocekujete i mamca koji koristite. Za krupnije ribe koristite udice velicine 10 ili 8. Ukoliko pecate finije sitnije ribe, idite na manje udice. Uvek uparujte debljinu podveza sa velicinom udice. Recimo, kada lovite sa podvezom nosivosti 1,5 do 2 kg koristite udice 8 - 12, kada vam je podvez 1 - 1,5 kg koristite udice 12 - 14, kada koristite podvez 0,5 do 1kg idite na udice 14 - 18. Podvezi manje nosivosti su jednostavno pretanki i pucace prilikom zabacaja i kontre. Duzina podveza treba da je oko 1 m u pocetku.

    U toku pecanja možete menjati ovu dužinu u zavisnosti od velicine ribe i nacina na koji uzima mamac. Recimo, ako naletite na jato crvenperki, one ce prilikom uzimanja mamca, mamac i poneti u ustima i indikacija trzaja bice dobra i ako je podvez duzi. Medutim, ako naletite na sitnije deverike, moze vam se desiti da u vecini slucajeva ni ne ponesu mamac, vec da ga drze u ustima i nakon odredenog vremena, mamac jednostavno ispljunu. U tom slucaju, morate smanjiti duzinu podveza, kako bi povecali verovatnocu indikacije trzaja. Krupne deverike, sa druge strane mamac vole da drze u ustima neko vreme pre nego ga progutaju. U tom periodu one se polako krecu i ne smeju osetiti nikakav otpor. U ovom slucaju ostavite dodatnu duzinu podveza (i do 1,8 m).

    Veca riba dolazi na veci mamac. Opet veci mamac se postavlja na vecu udicu. Plasljivija riba uzima sitniju udicu.

    Odrediti pravu meru je vestina koja se uci praksom. Generalna preporuka je udica 10 za krupnije mamce, pa sve do udice 14 za one sitnije ili za dane kada je riba izuzetno oprezna.

    Kada odete na vodu, prvo je potrebno odrediti mesto gde cete zabaciti. Ako pecate deverike, obicno ih mozete videti kako se valjaju po povrsini iznad mesta gde se jato zadrzava, ako sa druge strane vidite mehurice gasa na povrsini, jasno je da su se ispod na dnu okupili karasi ili recimo linjaci i da riju dno u potrazi za hranom. Medutim, ukoliko nema nikakvih znakova treba pronaci pravo mesto.
    Precizno zabacivanje je vestina koja se uci praksom. Cak i kada ste vest ribolovac, uvek je lakse upecati i izvaditi ribu sa manje daljine. Medutim ima dana kada se riba ne krece kraj obale i kada su precizni i daleki zabacaji neophodni da bi se uspesno pecalo. U tim danima, samo oni sa vise prakse imace priliku da uzivaju.

    Koristiti swingtip ili quivertip, pitanje je koje se postavlja onda kada se peca na vecim daljinama.


    Quivertip

    Kada se baca izuzetno daleko prednost treba dati swingtip-u. Ukoliko se na stapu nalazi quivertip,prilikom zabacaja potrebno je upotrebiti dodatnu snagu.

    Zato ce daljina plasiranja mamca biti uvek manja sa njim nego bez njega. Sa druge strane, sto je tezina sistema veca, quivertip ce prilikom zamaha trpeti vecu silu i moze doci do njegovog ostecenja. Najzad, prilikom postavljanja stapa, vrh mora biti okrenut paralelno sa obalom, sto ce smanjiti vidljivost indikacije trzaja na velikim daljinama, posebno ako je struna sa vecom istegljivoscu. Swingertip, opet, prilikom zabacaja ne pruza dodatni otpor, a i signalizacija udara mu je ista, bez obzira da li se baca 30 g na 15 m ili 60 g na 50m.

    Baciti sistem na vecu daljinu nije moguce bez adekvatnog pribora. Za daljine od recimo 70-80m treba vam stap duzine 3,6 m i TC od 0,9 kg. Obratite paznju da karike budu dovoljno siroke kako bi najlon lako klizio kroz njih.
    Masinica treba da bude kvalitetna i sa dovoljnim kapacitetom. Racunajte da ce vam trebati ekstra najlona, ukoliko riba krene od vas. Ukoliko postoji potreba da pecate i na vecim daljinama bolje je uzeti duzi stap(recimo 4 m) iste TC, nego ici na teza olova.

    Tezina olovnog otezanja zavisi od daljine na kojoj pecate, a nosivost glavne strune opet, zavisi od tezine otezanja. Teze olovo ne znaci i dalji zabacaj. Oblik ume da bude od presudnog znacaja. Hranilicu cete baciti daleko blize od olova (Arsley bomb pblik je najpogodniji) iste tezine. Gustina olova je veca nego gustina netoksicnih materjala od kojih se prave moderna otezanja, tako da cete otezanja od olova baciti dalje, jer ista tezina ima manju zapreminu i stvara manji otpor u vazduhu. Tezina olova zavisi i od vremenskih prilika, posebno od vetra. Vetar u leda nosice olovo dalje, nego bocni ili ceoni vetar.

    Glavna struna treba da bude zto je moguce tanja, jer ce indikacija trzaja biti bolja. Za sistem tezine od oko 35 g, glavna struna treba da je nosivosti od bar 1,8 kg. Ukoliko olovo vezete preko "shock leader"-a (elasticnog materijala specijalno namenjenog za amortizovanje trzaja olova), nosivosti od oko 3 kg, nosivost strune mozete smanjiti i na 1,4 kg.

    Pre svega idite na onu obalu ka kojoj vetar duva. Sitni organizmi na povrzini ce pod uticajem vetra biti gurnuti ka toj obali, u plicaku ce zbog strujanja vode poceti da tonu i krenuce ka suprotnoj strani po dnu. To kretanje ce biti prekinuto na mestima gde se dubina stepenasto menja. Na tim mestima ce se hrana koncentrisati i naravno, to je pravo mesto da se ponudi mamac. To mesto i nije tako tesko naci. Uzmite jedan stap i na njegov kraj postavite samo olovo bez hranilice i udica i zabacite recimo nekih 5 m. Kada olovo dodirne površinu vode, preklopite masinicu.

    Najlon ce ostati blago nategnut sve vreme. Brojte dok se najlon ne opusti. U tom trenutku je olovo dodirnulo dno.

    Recimo da ste izbrojali do 5. Ponovite bacanje, ali na daljini od 10 m i opet brojte. Neka ste sad izbrojali do 7. Bacite sada na 15 m. I opet brojte. Pretpostavimo da ste izbrojali do 10. Zakljucak nakon ova tri bacanja je da se dubina polako povecava. Bacite sada na 20 m. Pretpostavimo da ste izbrojali opet do 10. Znaci da se dubina nije menjala od 15 do 20 m i da je tu dno ravno. Pravo mesto za zabacivanje je dakle negde oko 15 m, jer se ocigledno skrapa nalazi izmedu 10 i 15 m od obale.

    Postavite sistem sa hranilicom i udicama i zabacite na udaljenost od oko 15 m. Najlon zakacite na "line clip" na spulni, kako bi svaki put bacali na isto mesto. Da bi pravac uvek bio isti, odredite neki nepokretni orijentir na suprotnoj obali.
    Ukoliko ocekujete izuzetno krupne i borbene ribe, kao sto su som, saran ili amur, nemojte kaciti strunu za "line clip", jer ce vam riba otkinuti najlon u slucaju da krene od vas nakon što je uzela mamac.

    Sada je potrebno odrediti pravilnu strategiju prihranjivanja mesta. Ukoliko smatrate da je riba vec tu, bolje je prvo baciti sistem bez hranilice. Ako nema trzaja nakon par desetina minuta, dodajte hranilicu na sistem.Sem ako ste vesti u prackanju primame na tacno mesto, bolje je baciti nekoliko puta sistem sa hranilicom i tako nahraniti

    mesto. Kada se pojave trzaji, prilagodite bacanje hranilice vrsti i velicini ribe. Ukoliko je neophodno, skinite i hranilicu i pecajte samo sa olovom.
    Dobra je praksa, da nakon inicijalnog prihranjivanja mesta, prvih par zabacaja budu nesto blize vama. Na taj nacin cete loviti ribe koje su pobegle sa mesta hranjenja u isto vreme ne uznemiravajuci hranjeno mesto.

    Kada udarci prestanu ili kada odredite da je jato stiglo na mesto hranjenja, pocnite sa zabacivanjem na mesto koje ste nahranili.

    Tokom pecanja moze vam se desiti da riba prestane odjednom da grize. Razlozi mogu biti sledeci:

    • Ribe su postale oprezne prema mamcu koji nudite. Promenite mamac. Nekada samo promena broja crvica ili glista mogu
    doneti nastavak ribolova.

    • Riba je uplasena udarcem hranilice u vodu. Probajte da mekse bacate sistem i da pravite manji udarac u kontaktu sa vodom. Malo omekanite primamu, kako bi se brze i lakse raspadala.

    • Moze se desiti da su ribe napustile hranjeno mesto i krenule ka dubini. Ovo jato cesto radi, mada se uvek nakon odredenog vremena opet vraca na hranjeno mesto. Da bi lovili i u ovim trenucima, skinite hranilicu i postavite nesto vece olovo. Zabacujte dalje. Hranilicu vratite tek kad se ribe opet primaknu. U suprotnom, hranicete sve dalje i dalje i ribe ce na kraju otici toliko daleko gde necete moci da dobacite.

    • Kada odlucite da izvucete sistem napolje kako bi proverili da mamce, dobra je taktika da prvo cimom stapa uradite blagu kontru.
    Nakon toga namotate najlon od 1 do 2 m. Tu ostavite sistem par minuta. Ovaj manevar moze osokoliti ribu da uzme mamac jer se pomerio.
    Poruku je izmenio HLEBmaster, 01.10.2006 u 12:18

Slične teme

  1. Uticaj primamljivanja ribe na rezultat pecanja i primame!
    Autor morrib u forumu Lov i ribolov
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 17.05.2010, 12:29

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •