Robot NASA Kjuriositi (Curiosity, od radoznalost) spustio se danas na Mars, gde će početi dvogodišnju misiju pronalaženja dokaza života.


Na zemlju su već stigle prve slike koje je rover snimio.

"Ne mogu da verujem. Ovo je neverovatno", izjavio je Alen Čen, zamenik vođe tima za spuštanje Kjuriositija, kada su na Zemlju stigle prve slike stenovitog terena, a na jednoj od njih se vidi točak letelice, prenosi Rojters.

Ta letelica je najambicioznija i najveća mašina koja je ikada poslata u kosmos, poletela je sa Zemlje u novembru prošle godine i prešla je put dug 560 miliona kilometara.

Rover, koji je poznat i pod nazivom Marsova naučna laboratorija, opremljen je instrumentima za ispitivanje stene u krateru Gejl, jednom od najvećih udubljenja na Marsu, u potrazi za mogućim pokazateljima da su na toj planeti nekada živeli mikroorganizmi.

Nakon devet meseci putovanja, letelica iz programa vrednog 2,5 milijardi dolara, od danas "rovari" Marsom ali ne da bi utvrdila da li tamo sada ima života.

"Ne tražimo život na Marsu jer instrumenti kojima raspolažemo zapravo ne mogu da otkriju život čak i ako ga tamo ima", izjavio je Džon Grocinger, jedan od naučnika, koji objašnjava da bi robot većinu vremena trebalo da provede ispitujući i analizirajući sastav stena, tražeći "sastojke života".



Poslednja NASA misija sa zadatkom da istraži ima li života na Marsu bila je sedamdesetih godina prošlog veka, kad je poslata sonda Viking.

Posle ove američke misije svoju najavljuju i - Indijci.

Svetsko zanimanje za "Marsovce" krenulo je ozbiljnije krajem 19. veka, kada je italijanski astronom Đovani Sćipareli 1893. objavio knjigu "Život na Marsu".

Posmatrajući planete uočio je brazde i zaključio da su ispunjene vodom te da su delo nepoznate civilizacije. Radilo se o optičkoj iluziji koja je bila posledica tada mnogo manje razvijenih teleskopa.

Otada i datira opsesivna potraga za vodom, kao preduslovom života, na Marsu. Kada su očitavanja spektrometra pokazala da oko Marsa nema vodene pare, koje bi sigurno bilo da ima vode na površini, potraga se preselila pod zemlju.

Verovanje da ispod površine postoje veliki rezervoari vode nije se obistinilo. Misije "Mars Ekspres" Evropske svemirske agencije (ESA) i NASA "Mars rekonaisans orbiter" radarima su zavirili ispod površine.

Ni američki radar "šarad", koj je pretraživao gornje slojeve kore, a ni evropski "marsis", koji je stigao do dubine od pet kilometara, nisu našli ni tragove vode.

Zbog toga se sada fokus istraživanja premestio na istragu da li je na ovoj planeti ikada bilo uslova za život. Službeno, cilj Kjuriositija je istraživanje klimatske istorije planete.

Ako je Mars u prošlosti bio prekriven vodom i okružen atmosferom i ako se na njemu razvio bilo kakav oblik života, tragovi organskih molekula još bi morali da budu u njegovim stenama.

(MONDO)