Koristim je s vremena na vreme, izmedju ostalog i kao neku vrstu putokaza za dalje informisanje (svidja mi se sto ostavljaju linkove koji su u vezi sa temom)!
Kao i vecina, podatke uzimam sa rezervom, ali cesto posluze...
Koristim je s vremena na vreme, izmedju ostalog i kao neku vrstu putokaza za dalje informisanje (svidja mi se sto ostavljaju linkove koji su u vezi sa temom)!
Kao i vecina, podatke uzimam sa rezervom, ali cesto posluze...
Nova softveraka alatka otkriva autore članaka u enciklopediji Wikipedia
Više novinskih agencija izvestilo je poslednjih dana o objavljivanju
softverske alatke koja otkriva identitet autora članaka u popularnoj
Internet enciklopediji Wikipedia.
Radi se o alatki Wikipedia Scanner, čiji autor je Virdžil Grifit,
diplomac kalifornijskog Instituta za tehnologiju. Grifitova softverska
alatka pronalazi autore članaka u Wikipediji, ali i sve one autore koji su
u originalni članak uneli izmene, na osnovu njihovih IP adresa. Da
podsetimo, enciklopedija Wikipedia (http://www.wikipedia.org) se sastoji od
članaka čiji autori su, ustvari, korisnici enciklopedije. Osim što
može priložiti svoj tekst, svaki posetilac mrežne enciklopedije može
menjati sadržaj ili čak brisati odrednice iz enciklopedije, bez obzira da
li je osoba koja to radi poznavalac oblasti na koju se odrednica odnosi.
Problem leži u tome što administratori enciklopedije, iako ne objavljuju
identitet autora, vode detaljne zabeleške o unetim izmenama, tako da
vešti poznavaoci računara mogu ući u trag urednicima Wikipedije. Većina
izmena u objavljenim člancima odnosi se na slovne greške ili očigedne
čijnenične greške, međutim ima i autora zaposlenih u velikim
kompanijama koji su menjali sadržaj članaka koji mogu naneti štetu
njihovim kompanijama.
Primera radi, osoba zaposlena u nekom od maloprodajnih objekata iz lanca
Wal-Mart, izmenila je deo članka u kome se navodi da su plate u tim
prodavnicama za 20 posto niže, nego u sličnim maloprodajnim objektima
drugih kompanija. U izmenjenoj rečenici se navodi da je "prosečna plata u
Wal-Martovim prodavnicama skoro dvostruko veća od najniže nadnice
propisane saveznim zakonima".
U drugom primeru, osoba zaposlena u kompaniji Diebold je obrisala velike
delove teksta iz članka u kome stručnjaci za bezbednost računara
kritikuju pouzdanost sistema za elektronsko glasanje koje proizvodi ta
kompanija. Obrisan je i deo članka u kome se navodi da je glavni izvršni
rukovodilac kompanije priložio određeni novčani iznos u fond iz koga se
finansirala izborna kampanja predsednika SAD Džordža W. Buša. Obrisani
delovi tog članka su naknadno vraćeni.
Ima i šaljivih primera - osoba zaposlena u kompaniji BBC promenila je
srednje ime Džorža Buša od Walker u Wanker, ali ima i tragova koji vode
do američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) ili Vatikana.
Grifit je u svom Internet dnevniku priznao da je razvio softversku alatku
u nameri da "nanese negativan publicitet kompanijama i organizacijama koje
mu nisu simpatične". Ipak, iako je nemoguće sa stopostotnom sigurnošću
tvrditi da su autori izmena zaposleni u kompanijama do kojih vode tragovi,
očigledno je da se radi o osobama koje imaju pristup računarima ili
računarskim mrežama u tim kompanijama, kaže Grifit. "Ako su izmene unete
u radno vreme, logično je pretpostaviti da se radi o osobi koja je
zaposlena u toj kompaniji, ili gostu kome je dozvoljen pristup računarskoj
mreži", dodaje Grifit.
Grifit kaže da je na ideju da razvije program došao kada je čuo za
slučaj izvesnog kongresmena za koga je otkriveno da je menjao sadržaj u
nekim člancima u Wikipediji. Po njegovom mišljenju, anonimnost autora u
projektima kakav je Wikipedia je izuzetno važna, a softverska alatka
Wikipedia Scanner u tome može samo da im pomogne.
Predstavnici Wikipedije su pozitivno ocenili efekat koji je izazvao
Grifitov program i pozvali i druge programere da razviju slične korisne
aplikacije.
izvor:MikroVesti
Da, vikipediu koristim. Naravno, sve te informacije moram proveriti, a to cinim koristeci specijalizovane knjige. Ako nema knjige, moze i vikipedia sama. Izvalio sam da je jako pouzdana.
Nije bitno koliko jako udaras, vec koliko jako mozes biti udaren a da ne padnes.
Uberi cvet, jer ce uvenuti iako ga ne uberes.
често погледам њене садржаје али проверим информацију и другим путем.
примећујем да су многи скептични што се тиче ње. мислим да је добро организована и много се тога може извући...
лицем ка ветру
с ветром уз лице
Uvek konsultujem wikipedia-u ali ne uzimam sve zdravo za gotovo, dok ne proverim informaciju i na drugim izvorima. Koristim addon za mozillu koji mi pri svakom pretrazivanju pojmova u google sa desne strane rezultata pretrage prikaze i clanak na vikipediji o tom pojmu.
Evo i tog addon-a pod nazivom googlepedia LINK
- Da li koristite Wikipediu ?
- Da, naravno !
Vikipedija je nesto najbolje sto postoji na internetu i posetim je barem jednom u toku dana a najcesce je koristim kada zelim da se informisem o nekom filmu ili muzici.
Ponekad. Upravo zato što je "otvorenog koda" tj. što svako može da napiše najveću besmislicu i time dezinformiše lenje koji bi "linijom manjeg otpora" do nekog znanja . Mislim da bi rešenje bilo u boljem administriranju i filterima koji bi odbacili more netačnih ili namerno izvitoperenih podataka.
Ne tvrdim da nema i dobrih obavešetenja, ali nervira to što mnogi Wikipediu uzimaju kao aksiom , bez ikakvih kritičkih osvrta.
Lav je možda kralj životinja ali nikada vuka nećeš videti da igra u cirkusu .
Postoji i Deletionpedia gde su svi clanci koji su obrisani na engleske verzije originalne wikipedije. Evo linka: Deleted from Wikipedia - Main Page - Deletionpedia
Ретко. Превише погрешних података.
Пас ће те увек разумети
Volim, mnogo mi pomaze.
Gospodine, vase dete se plazi na mene!