Najbolji čovjekov prijatelj nije pas nego pčelica
Prikaz rezultata 1 do 4 od ukupno 4
  1. #1

    Najbolji čovjekov prijatelj nije pas nego pčelica

    ne, tema nije krivo smjeshtena smjestila sam temu na biljno carstvo namjerno, jer da, pchele su kao subjekt zhivotinjke i tema bi trebala biti smjeshtena u zhivotinjsko carstvo.. ali namjera mi je usmjeriti pazhnju da bez pchela ne bi bilo biljaka..


    Vazhnost pchelica u prirodi

    Paleontolozi dokazuju da su pčele, od samog nastanka ljudskog roda, bile njegov pratilac. Iz epohe neolita, u pećinama, nađeni su crteži koji prikazuju čoveka na drvetu, sa korpom u ruci, oko koga lete pčele. Indijanci su oko 6000.god. pre nove ere koristili med kao hranu i lek. U drevnoj Kini i Indiji nađeni su dokumenti koji svedoče o razvijenom pčelarstvu od pre 4000 god. Od prvih dinastija egipatskih faraona (3200 god. pre nove ere) do rimskih vremena na znakovima njihovih vladara i na grobnicama faraona bio je utisnut lik pčele. Na Balkanu su se pčele gajile u vreme Ilira i Tračana. U sva vremena i u svim narodima medonosnoj pčeli posvećuju pažnju biolozi, matematičari, hemičari, lekari, prirodnjaci, filozofi, pesnici... Nije pčela bila cenjena samo zbog svojih proizvoda. Oduvek su ljudi znali važnost pčela u oprašivanju biljaka.

    Na Zemlji postoji oko 250 000 biljaka cvetnica. Bez oprašivanja one ne bi opstale. Insekti oprašuju 90% biljaka cvetnica, ostalih 10% se oprašuje vetrom. Od tog broja biljaka koje se oprašuju insektima 90% oprašuju pčele. Naučnici tvrde kad ne bi bilo pčela za nekoliko godina sa lica Zemlje nestalo bi 100 000 vrsta biljaka. Oko 200 poljoprivrednih kultura oprašuju pčele, pa su koristi od medonosnih pčela nemerljive. Danas preti opasnost da zagađenje životne sredine uništi pčele. Jasno je, da ako pčele nestanu, nestaće i biljni i životinjski svet, kao i mi - ljudi. Pčelinji obrasci ponašanja su iskonski, za ugled. Obrasci na kojima ljudi mogu da uče. Kod pčelinje zajednice se tačno zna ko je za šta «stručan» i šta radi. Nema nesporazuma, razdora, porodica je vrhovni zakon, sve savršeno funkcioniše. Kada bi ljudi postupali po obrascima pčelinjeg društva, tada bi ljudsko društvo, možda, bilo u potpunosti srećno.[/center]



    preuzeto sa Majana
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:32
    moomoo meee jooouu

  2. #2

    Odgovor: Najbolji chovjekov prijatelj nije pas nego pchelica

    Nepoznati razlog nestanka pchelica

    posljednjih nekoliko godina dosta se pricha o nepoznatom razlogu nestanka pchelica koji su struchnjaci nazvali fenomen poznat kao "poremecaj rasapda kolonija" iliti CCD.. u vrlo kratkom vremenu broj pchelica u koshnicama opada naglo, sa devastirajucim implikacijama za ostale vrste.. pchelice nisu samo vazhan dio oprashivanja, one su smatrane jednim od najsofisticiranijim bicem na planeti


    Pčele postoje oko 110 milijuna godina, no tek posljednjih nekoliko tisuća čovječanstvo je počelo koristiti njihov potencijal. Drevne Maye su bile među prvima, uzgajajući srednjeameričku pčelu za poljoprivredu. Njihovi šamani poštivali su pčele, smatrajući kako svaka ima dušu. Istrazhivanja potvrdjuju ovaj respekt prema njihovoj inteligenciji. Nobelov Laureat Karl von Frisch (1886-1982), posvetio je svoj život istraživanju načina na koji pčele komuniciraju, te je otkrio da vertikalnim letom, u mraku, mogu signalizirati točnu lokaciju nektara, peluda, vode i ostale bitne informacije. Također je otkrio da pčele mogu brojati do 5, te ih je trenirao da odlaze na hranjenje u određena doba dana. Pčele imaju memoriju za vrijeme i prostor, koristeći drveće i stijene za orijentaciju. Ovaj sustav, kao i mogućnost brojenja, koriste kada grade novu košnicu.

    Pčele se također oslanjaju na svoje osjetilo mirisa, kako bi obavljale dnevne zadatke. Pčela radilica ima dvije antene s 3000 senzora. Njezina mogućnost da razlikuje više od 130 mirisa u divljni, od vitalne je važnosti za pronalazak nektara, peluda, vode, smole i feromona. Danas poznamo oko 20,000 vrsta pčela koje oprašuju i time pridonose zdravlju i blagostanju većine od 235,000 vrsta cvjetnica na planetu. Važnost pčele proteže se i izvan poljoprivrede. Medicinski tretman apiterapije koristi anti-upalna svojstva melitina i adolpina iz pčelinjeg otrova, kako bi se ojačao živčani sustav, olakšali problemi multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, fibromigalije, tendonitisa i ostalih autoimunoloških bolesti.

    Znanstvenici su osim toga, trenirali i pčele da prepoznaju razne mirise. Ovo je privuklo pažnju industrije sigurnosti. Uskoro bi pčele mogle dobiti posao u ratnim zonama, aerodromima, stanicama, lukama, sportskim arenama, bolnicama itd. Ekonomija u ovom slučaj doista ima smisla: pas tragač ima točnost 71 posto, a zahtjeva najmanje 3 mjeseca treninga, dok pčele posjeduju točnost 98 posto, a za trening im treba manje od 10 minuta. Uz sve to sposobne su otkrivati i eksplozive te narkotike pored prisutnosti potencijalno ometajućih sredstava, poput raznih losiona, motornih ulja ili spojeva za odbijanje insekata.

    Također postoji humanitarna korist od pčela. Naime, Crveni križ procijenjuje da u 70 zemalja diljem svijeta još uvijek postoji između 80 do 120 milijuna minskih polja, u kojima svake godina strada oko 22,000 ljudi (uglavnom djece). Sustav razvijen na Sveučilištu Montana opremio je pčele minijaturnim mikročipovima. Dok lete, elektrostatični naboj njihovih tijela privlači TNT talog, eksplozivnu komponentu iz minskih polja. Jednom kad se vrate u košnicu, ovo se može detektirati i na taj način otkriti prava lokacija opasnih područja.

    Ove tehnike mogu se primjeniti i na zdravlje. Pčele se već koriste za ranu detekciju raka pluća ili kože, dijabetesa i tuberkuloze, kao i nadgledanja ciklusa plodnosti i potvrde trudnoće. Pacijenti, naime, dišu u staklenu dijagnostičku cijev, a ako trenirane pčele otkriju bilo kakav znak bolesti ili hormona, pomiču se kroz cijev prema naprijed, do dijela koji vodi do daha.

    S obzirom na sve ove koristi, tragično je da stotine milijardi pčela diljem svijeta umire zbog CCD-a, a mnogi znanstvenici krvinju prebacuju na grupu pesticida po imenu neoniktinoidi. Male pčele zbog toga treba zaštititi, jer koje drugo biće može otkriti teroriste, dilere, spasiti nas od opasnih bolesti i ponuditi nam zdrav i ukusan nektar, poznat kao med?
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:32
    moomoo meee jooouu

  3. #3

    Odgovor: Najbolji chovjekov prijatelj nije pas nego pchelica

    Masovni nestanak pčela - ko je kriv?




    Da pčele nestanu s lica Zemlje čovječanstvu bi preostalo još samo četiri godine života. Da nema pčela ne bi bilo oprašivanja, pa ni biljaka i životinja, a na kraju niti ljudi, rekao je još Albert Einstein. Ta je izjava postala aktualna posljednjih godina od kada pčelari, mediji i znanstvenici sve češće govore o masovnom nestanku i pomoru pčela. Pretpostavlja se da su uzroci nestanka i pomora zračenje mobitela i posvuda postavljenih transmisijskih antena, zatim uporaba pesticida na poljima, tretiranje sjemena kemijskim sredstvima te genetski modificirani organizmi.

    Masovni nestanak pčela prvo je zabilježen u SAD-u. U Sjevernoj Americi pčelari su 2006. godine »izgubili« 30 do 90 posto košnica bez primijećenih uginuća. Prošle je godine list Independent izvještavao o masovnom raspadu pčelinjih zajednica u Njemačkoj, Švicarskoj, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Grčkoj i Velikoj Britaniji. U istraživanjima su najdalje dospjeli Nijemci. Znanstvenici sa sveučilišta u Landauu proveli su opsežno istraživanje utjecaja elektromagnetskog zračenja bežičnih kućnih telekomunikacijskih uređaja na pčelinje zajednice i košnice. Dokazali su trostruko veću učestalost raspada pčelinjih zajednica izloženih zračenju, nego kod zajednica nad kojima nije primjenjivano zračenje. Košnice zračenih rojeva imale su smanjene saće oko 20 posto. Istraživanje je pokazalo da razina mikrovalnog zračenja, kakvoj su izloženi milijuni ljudi, ima iznenađujuće posljedice na povratak pčela u košnicu, one se ili ne vrate ili se vrate nakon poduljeg vremena.

    U drugoj polovici 2006. godine korištenje bežičnih (wireless) tehnologija u Europi povećalo se s obzirom na prvu polovicu za 75 posto. O dezorijentaciji i nestanku pčela ispričao nam je i Milan Kramer iz Udruženja pčelara Slavonije i Baranje »Radilica« iz Osijeka. »Pčelama smetaju frekvencije mobitela, što je utvrdio jedan naš pčelar prošle godine, slučajno, tijekom bagremove paše. Telefonirao je u više navrata i primijetio kako su se pčele svaki puta uznemirile i nekontrolirano počele letjeti. Zna se da se inače na bagremovoj paši može raditi u kratkim hlačama i bez zaštitne maske i rukavica, jer bagremov med smiruje. Potom su i drugi pčelari počeli zamjećivati slično«, rekao nam je Kramer, dodajući da sve više ima odašiljača za mobitele s različitim frekventnim valovima koji remete frekvencije pčela kojima se one orijentiraju i prikupljaju informacije. »Jaki frekventni valovi koji idu iz mobilnih uređaja djeluju poput Faradayeva kaveza. Zato preporučujemo pčelarima da isključuju mobitele kada su u pčelinjaku«, ističe Kramer.

    Nacionalni institut za pčelarstvo u Bolonji utvrdio je da pesticidi neonikotinoidi, poznati kao nervni otrovi, koji se sustavno koriste kod GM-sjemenja, predstavljaju opasnost. U tlu, biljnim tkivima i peludi pronađene su razine koje u pčela izazivaju delirij. Pokusi pokazuju da udio imidacloprida u hranjivoj otopini od 1000 ppb, što je ispod smrtne doze, uzrokuje nestanak pčela, a 100 ppb uzrokuje njihovo kašnjenje u povratku od 24 sata u usporedbi s kontrolnom netretiranom skupinom. Pesticid poremećuje njihovu komunikaciju, sposobnost leta te osjet njuha.

    Najnoviji pomor pčela zahvatio je čitavo područje njemačke pokrajine Baden-Württemberg, gdje su pčelari izgubili dvije trećine svojih pčela u samo nekoliko dana. Naknadnim analizama dokazana je prisutnost pesticida klotianidina u svim uginulim pčelama. Klotianidinom se, naime, tretira sjeme kukuruza i šećerne repe prije sjetve, pa se smatralo da pčele ne mogu doći u kontakt s tim insekticidom. Stoga je njemački Ured za zaštitu potrošača i sigurnost hrane (BVL) zabranio uporabu čitavog niza pesticida koji se koriste za zaštitu kukuruza, šećerne repe i uljane repice.

    Među zabranjenim sredstvima nalaze se proizvodi poznati pod trgovačkim imenima »Poncho« i »Gaucho«, koje proizvodi kompanija Bayer, kao i »Cruiser« koji proizvodi Syngenta.Djelatne tvari u navedenim fitofarmaceutskim sredstvima su klotianidin i imidakloprid, odnosno tiametoksam, kemikalije koje pripadaju skupini neonikotinoidnih otrova namijenjenih za uništavanje kukaca (insekticidi). Zabrana je uvedena zbog opravdanih sumnja da te kemikalije uzrokuju poremećaj orijentacije i komunikacije među pčelama, te narušavanje imunog sustava i prehrambeni stres kod pčela.

    Štoviše, mnogi znanstvenici i mjerodavne institucije smatraju da su zabranjeni pesticidi glavni uzročnik pojave masovnih pomora pčela. Poznat je slučaj još iz 1995. godine kada su pčelari sjeverne Dakote izgubili na tisuće pčelinjih zajednica u vrijeme sjetve uljane repice koja se, u to vrijeme, tretirala pesticidom imidaklopridom. Četiri godine kasnije imidakloprid je zabranjen u Francuskoj koja, zbog masovnih pomora pčela, trpi velike štete u pčelarstvu. Broj košnica u toj zemlji smanjen je za samo nekoliko godina za trećinu, dok je prinos meda po košnici više nego prepolovljen. Zbog navedenih slučajeva nedavno je postignut i dogovor europskih ministara poljoprivrede da se opasni pesticidi izbace iz ljudske prehrane i poljoprivrede. No, zabranjeni pesticidi moći će se koristiti u strogo reguliranim uvjetima na najviše pet godina kada dopušteni nisu učinkoviti.

    Ove su godine i u Sloveniji zabilježeni masovni pomori pčela. Pretpostavlja se da su za to »zaslužni« pesticidi. Zbog toga je slovensko ministarstvo poljoprivrede, poučeno primjerom njemačkih institucija, potkraj svibnja, zabranilo uporabu i promet svim pesticidima koji sadrže klotianidin, imidakloprid ili tiametoksam.



    preuzeto sa Agrisoffteam
    Poruku je izmenio Meggy, 02.02.2015 u 20:33
    moomoo meee jooouu

  4. #4

    Odgovor: Najbolji čovjekov prijatelj nije pas nego pčelica

    Rojenje pchelica

    Razmnožavanje pčelinje zajednice završava rojenjem. Pčelinja zajednica koja se roji nalazi se u posebnom fizio*loškom stanju, uzrokovanom faktorima unutar same zajed*nice i faktorima izvan nje. Rojenje se zbiva na vrhuncu raz*voja pojedine pčelinje zajednice kad u njoj nastaje suvišak energije. To naročito stanje nastupa postepeno. U proljeću ma*tica nese sve veći broj jaja, a time se povećava sve više i broj mladih pčela. S vremenom sve veći broj mladih pčela postaje suvišan. Kako se intenzivno hrane peludom, to se u njima na*kuplja veća količina rezervnih hranljivih tvari. Takvo stanje uzrokuje bujanje jajnika mladih radilica, pa one dođu u tzv. rojidbeno stanje. Nastanku toga stanja pogoduju male košnice, dobra nesivost matice i jaka pe*ludna paša uz istodobnu slabiju nektarnu pašu.

    Pčele se roje u toplo godišnje doba u vrijeme bujnog procvata prirode. U našim se krajevima to zbiva redovito u proljeću, ali uz povoljne vremenske i pašne prilike mogu se pčelinje zajednice rojiti i kasnije. Za prvi čin rojenja može se smatrati razvoj trutovskog legla koje susrećemo već krajem ožujka. Kad pčele dođu u pravo rojidbeno stanje, počinju na krajevima saća izvlačiti matič*njake kojih može u jednoj pčelinjoj zajednici biti oko 10 do 20. Matica ne zaleže odmah sve matičnjake, već to čini po*stepeno kroz desetak dana. Kraće vrijeme prije nego matica zanese matičnjake, ona nese povećani broj jaja, pa se leže i povećani broj mladih pčela. Pčelinja zajednica naglo ojača, pa se može podijeliti u dva dijela.

    Oko podnevnih sati za lijepa vremena roj konačno napusti košnicu. Pčele počinju naglo navirati kroz leto i dižu se u divljem metežu u zrak. Tek kada je oko polovine roja izašlo, izađe i stara matica te mu se priključi. Tom prilikom napusti košnicu blizu polovina broja pčela razne dobi, kojih 15.000 do 25.000 (težine oko 2 do 3 kg). Roju se priključi i po koja stotina trutova. To je prvi roj (prvak, prve*nac).

    Pčele u roju počinju se skupljati na prikladnom mjestu (naj*češće na grani drveta) u blizini pčelinjaka. Roj prvenac obično ne leti daleko jer ima staru maticu. Prve počinju sjedati pčele radilice, a tek kasnije njima se pridruži matica. Pčele se među*sobno zakvače nožicama, pa roj često visi na grani u obliku grozda. Roj na tom mjestu ne ostaje dugo, obično nekoliko sati. To je vrijeme koje pčelar mora iskoristiti da strese roj i da ga spremi u novu košnicu. Takav novi roj može se bez bojazni metnuti na stari pčelinjak, pa i kraj košnice koja se rojila. Pčele iz roja ulazit će samo u svoju košnicu . Ako se roj pravo*vremeno ne skine, digne se i odleti u svoj novi prirodni stan koji su posebne pčele tražiteljice pronašle u prirodi. Te pčele tražiteljice posebnim plesom na površini roja označuju pri*bližnu udaljenost i smjer prema novom stanu. Roj tada odleti obično dosta daleko. Ako pčele ne pronađu pravovremeno pri*kladnu šupljinu, roj u nuždi počinje graditi na otvorenom mjestu (npr. na grani drveta). Razumije se da takva pčelinja zajednica na otvorenom mjestu mora s vremenom propasti.

    Ako je stara matica oštećena, i kad ona ne može poletjeti s rojem, roj se sam vrati u svoju košnicu.

    U novome stanu pčele u roju veoma su aktivne. Radilice marljivo grade saće, matica počinje nesti jaja čim su prve stanice gotove, a radilice obilno hrane nove ličinke. Ta velika radinost posve je razumljiva jer su pčele za vrijeme rojidbe*nog stanja nakupile u svome tijelu velike količine rezervne hranjive tvari, pa stoga nije ni čudo da u novom stanu raspo*lažu velikim radnim mogućnostima. Nova pčelinja zajednica na početku brojčano polagano opada. Prve mlade pčele izlegu se najranije poslije 21. dana kako je roj smješten u novi stan. Ta mlada zajednica ojača tek nakon dužeg vremena, i istom onda može pristupiti sakupljanju rezervne hrane za zimu. Stoga se maleni i kasni rojevi obično ne mogu do jeseni dobro razviti i op*skrbiti hranom.

    U staroj zajednici iz koje je izašao roj neprestano se legu nove pčele, jer je matica prije rojenja zanesla velik broj sta*nica. Konačno 6 do 7 dana pošto je izašao prvi roj dozori u matičnjaku prva mlada matica. Ukoliko broj tek izleženih mladih pčela nije tako velik, i ukoliko prilike tome pogoduju, pčelinje se zajednica neće ponovo rojiti. U takvom slučaju nova matica ubija ostale još neizležene matice i matične ku*kuljice u matičnjacima, a pčele otvaraju matičnjake i iznose ih napolje. Nova matica nakon parenja počinje nesti jaja, i zajednica nastavlja dalje redoviti život.

    No u velikom broju slučajeva broj mladih pčela u košnici brzo raste, košnica se napuni, a zajednica osjeća potrebu za daljim rojenjem. U tom slučaju pčele ne razaraju matičnjake, već ih brane da prva matica ne ubije ostale. Oko 10 dana nakon prvog roja izađe iz košnice i drugi roj s mladom nesparenom maticom. Ovaj drugi roj (drugak, drugenac) nije miran kao prvi, ne izlazi baš u određeno doba dana, može iz*letjeti i po lošijem vremenu, a obično odleti daleko i smjesti se visoko. Ako je loše vrijeme sprečavalo izlazak roja, u koš*nici dozre i druge mlade matice, pa se i one pridružuju roju.

    Konačno u takvom roju ostane samo jedna matica, a ostale budu ubijene.

    Rojenje je veoma zavisno i o vremenskim i pašnim prili*kama. Nepovoljne vremenske prilike, kada dulje potraju, mogu prekinuti tok rojenja u bilo kojoj njegovoj fazi. Jaka zaposlenost pčela radilica (gradnja saća, ishrana legla, jaka nektama paša) može spriječiti rojenje.


    (preuzeto sa pcelinjak.hr)



    nekoliko interesantnih video klipova:





    Poruku je izmenio Cecara, 18.05.2012 u 15:36
    moomoo meee jooouu

Slične teme

  1. Odgovora: 5255
    Poslednja poruka: 22.05.2020, 16:37
  2. Roditelj ili prijatelj? Pitanje je sad..
    Autor little fairy u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 4
    Poslednja poruka: 23.05.2013, 00:09
  3. Prijatelj sa beneficiranim stažom
    Autor Mish u forumu Erotika & sex
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 28.04.2011, 22:36
  4. Otac, prijatelj i heroj
    Autor ZOE u forumu Roditeljski kutak
    Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 09.11.2007, 16:27
  5. Čovek je psu najbolji prijatelj
    Autor SQUAW u forumu Spomenar
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 08.04.2007, 21:16

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •